Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IGRE TAJNIH SLUŽBI: Vukšić između dvije vatre

Objavljeno prije

na

Nevolje za novopostavljenog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića postale su teže nakon sukoba između smijenjenog premijera Zdravka Krivokapića i smijenjenog koordinatora svih službi bezbjednosti Dritana Abazovića. Sada mu Služba izmiče kontroli, i informacije, koje su nekad curile prema DPS-u, dolaze do Abazovića i njemu bliskih kadrova

 

Otkad je nova većina preuzela vrh države od Demokratske partije socijalista, brojne afere obilježile su našu bezbjednosno-obavještajnu službu. Prvo je prethodna uprava Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) u javnosti optuživana za spaljivanje tajnih dokumenata, kompromitujućih po prethodnu vlast. Potom je tužilaštvo optužilo bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića za protivzakonito prisluškivanje bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Nevolje za novopostavljenog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića postale su teže nakon sukoba između smijenjenog premijera Zdravka Krivokapića i smijenjenog koordinatora svih službi bezbjednosti Dritana Abazovića. Njihov sukob kulminirao je u septembru tokom nereda na Cetinju i ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Vukšić je tada bio za to da se bez obzira na bezbjednosne prijetnje ustoličenje održi, što je bio stav suprotan stavu ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina. Obojica su kadrovi bliski Abazoviću.

Nakon što Krivokapić, zbog protivljenja Abazovića i ambasada zapadnih zemalja, ne uspijeva da smijeni ministra i direktora policije, Vukšić se suočava sa novim problemima u svojoj službi. Pokušava da igra između Abazovića i Krivokapića, dok mu iz službe cure informacije od strane agenata lojalnih prethodnom režimu Demokratske partije socijalista.

Vukšić je u Kotoru bio nosilac izborne liste koalicije okupljene oko crkve i Demokratskog fronta, čije funkcionere je kao advokat i zastupao pred sudom. Bliskost sa DF-om i crkvom ga je, čini se, preporučila za tu poziciju. U medijima je kao kadar za tu funkciju osporavan jer je u sudnici zastupao članove takozvanog „kavačkog“ klana.

Nakon što je ipak  uspio da kadrovskim promjenama zadrži konce unutar službe – koalicija Crno na bijelo je najavila a kasnije i dala potrebne glasove za nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića. Tada mu ponovo služba izmiče kontroli, i informacije sada dolaze do Abazovića i njemu bliskih kadrova. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, za posljednje sporne događaje Abazović nije odmah saznao od Vukšića, već preko „svojih izvora“ iz ANB-a. Riječ je o navodnoj ugroženosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i o sastanku potpredsjednika Skupštine i aktuelnog predsjedavajućeg u tom domu Strahinje Bulajića sa navodnim ruskim agentima.

U prvom slučaju, Krivokapićev savjetnik za bezbjednost Vojo Laković, bivši policijski funkcioner, Vukšića je ranije obavijestio da ga je njegova „operativna veza“ zamolila da sazna koje osobe angažuje „sistem” predsjednika Mila Đukanovića, preko Kosova, da ugroze Vučića.

„Od moje operativne veze dobio sam informaciju, u obliku molbe, da pokušam saznati koja lica angažuje ‘sistem’ predsjednika Mila Đukanovića, preko Kosova, da bi se ugrozila bezbjednost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića… O svemu navedenom od moje strane je upoznat i premijer. Informacija se dostavlja Vama na dalje postupanje”, napisao je Laković u dokumentu Informacija.

Abazović je više puta javno tražio od Lakovića, Krivokapića i ministra finansija Milojka Spajića da saopšte ko je operativna veza premijerovog savjetnika za bezbjednost. Nakon što to niko nije učinio, Abazović je javnosti otkrio da je riječ o nekadašnjem generalu srpske Žandarmerije Bratislavu Dikiću, kojem je u Crnoj Gori suđeno za krivično djelo pokušaj terorizma – u narodu poznatijem kao slučaj „državni udar“.

„Niko od onih koje sam javno pitao da otkriju identitet Lakovićeve ‘operativne veze’ nije to učinio, iako su imali dovoljno vremena. Pošto oni neće to da kažu, jer bi time otkrili koliko su neozbiljno shvatili značaj bezbjednosnog sistema, naročito Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), a i pošto je upliv stranog faktora sve izraženiji, u kontekstu Ukrajine, neka građani znaju da je informacije od Lakovića tražio Bratislav Dikić. Nijedna riječ poslije otkrivanja njegovog imena nije potrebna, jer građani znaju koliko je održavanjem komunikacije sa njim, a ne još i razmjenom informacija, ako ih je bilo, urušen ugled bezbjednosnog sektora”, odgovorio je Abazović

Na urušen ugled sektora bezbjednosti nedavno je ukazao i poslanik Strahinja Bulajić. Izjavio nakon što se u medijima pojavila njegova fotografija sa navodnim ruskim agentima. On je, međutim, tvrdio da je riječ o jednom od mnogih „diplomatskih susreta“ koje je imao u svojoj karijeri. Bulajić treba da zakaže sjednicu na kojoj bi se izglasao novi predsjednik Skupštine, nakon što je na prethodnoj sa te funkcije smijenjen lider Demorkatske Crne Gore Aleksa Bečić.

„Zabrinjava činjenica da je nacionalna služba bezbjednosti i dalje ostala pod kontrolom poraženih snaga na izborima, da su i dalje potpuno operativne veze službe sa njihovim agiptropovskim punktovima… Nejasno je, pa i nelogično, zbog čega se troše ti resursi, prisluškivanja, praćenja, izmišljanja, montiranja, stvaranje medijskih spinova, kad je svakome jasno i očigledno da DF, i ja kao član njegovog Predsjedništva, svoje političke aktivnosti obavlja javno, u skladu sa Ustavom i zakonom. Vjerujem da ne postoji nijedan lider bilo koje stranke ili partije u Crnoj Gori koji nije imao kontakte sa diplomatskim predstavnicima drugih zemalja i to je potpuno normalno“, pojasnio je Bulajić.

Abazović je za ovaj susret, prema informacijama Monitora, saznao mnogo prije nego ga je o tome obavijestio Vukšić. Upravo su ga o tome obavijestili operativci, koji su „okrenuli leđa“ aktuelnom direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost. ANB već duže ima podatke o dvojici ruskih državljana, o njihovom kretanju i sastancima. Do pisanja medija, Vukšić informacije, koje su sada već dobile drugi kontekst usljed ukrajinske krize, nije dijelio sa državnim čelnicima. Da je pokušao da sakrije informaciju izjavio je i poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić.

„Posebnu pažnju treba obratiti na djelovanje još uvijek aktuelnog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića, koji je nastojao da ovu informaciju sakrije a sve u skladu sa preuzetim obavezama prema istim nalogodavcima“, naveo je Nikolić.

Abazović je javno više puta isticao da Vukšić svoj posao radi profesionalno. Tako je i u slučaju Lakovića, rekao da se uzda da je Vukšić „pokazao profesionalnost“ i da nije sa savjetnikom Zdravka Krivokapića dijelio povjerljive informacije, bez obzira što mu ih je ovaj tražio. No ipak ima pokazatelja da se igra na dvije stolice Vukšiću nije isplatila i da je izgubio povjerenje odlazećeg  vicepremijera, kojeg mnogi vide na funkciji novog premijera.

 

Dikić – od teroriste do „operativne veze“

Bratislav Dikić je jedan od prvostepenih osuđenika u slučaju pokušaja terorizma na dan izbora u Crnoj Gori 2016. godine, a sada je, prema riječima Lakovića, angažovan u sektoru bezbjednosti Srbije. Nedavno je, povodom Dana državnosti Republike Srbije, bio u počasnim redovima Žandarmerije ispred premijerke Ane Brnabić i čelnika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.

Srpskom specijalcu stavljene su lisice na ruke kada ga je saradnik SDT-a Mirko Pajo Velimirović odveo da mu pokaže kuću u kojoj je sakriveno oružje, navodno namijenjeno za upad u Skupštinu, izazivanje oružanog sukoba u Crnoj Gori i hapšenje tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Dikića je SDT teretilo da je trebalo da komanduje teroristima.

Abazović podsjeća i da je Laković, uprkos činjenici da ga crnogorski građani plaćaju, odbio da im odgovori na jednostavno pitanje – radi li Dikić za njega, ili on za penzionisanog generala srpske Žandarmerije.

„Za nacionalnu bezbjednost veoma je opasno ako je Laković, sa pozicije na kojoj je, radio za srpskog obavještajca”, kaže on.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo