Povežite se sa nama

FOKUS

IGRE SA SEZONOM: Turizam za političku promociju

Objavljeno prije

2 godine

na

Dok se Vlada hvali turističkom statistikom, za koju stručnjaci decenijama upozoravaju da je nepouzdana, turiste dočekuju aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i uobičajene ubitačne gužve od Ulcinja pa do na kraj Boke

 

Autobusom do Biogradskog jezera uputili su se protekle sedmice ćlanovi Vlade na tematsku sjednicu o turizmu.

,,Sjednica će biti posvećena dosadašnjim efektima sezone, ali i identifikaciji onih segmenata koje nesumnjivo treba dalje unapređivati”, naveo je premijer Dritan Abazović prije sjednice.

Kako je za unaprijeđenje u toku špica sezone već kasno, na  sjednici se malo čulo o tome. Iznijete su vizije budućnosti, poput one  premijerove da  ,,državu želimo brendirati kao zelenu destinaciju”. Kako tome pomaže to što turiste uz ceste dočekuju deponije i izlivanje kanalizacije u primorskim mjestima, nije razmatrano. Više je bilo riječi o odličnim rezultatima sezone. ,,Ako se dođe do 1,3 milijardi prihoda od turzima, to je u ovim uslovima čudo”, naglasio je Abazović.

Čudo je, prema ministrima i premijeru, svakako već tu. Rekordna sezona i turizam koji nam omogućava „održivost“.

Da to i potvrdi, statistiku je potegao ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Istakao je da je u prvih šest mjeseci 2023. godine, po podacima Monstata, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori ostvareno 1,8 miliona noćenja. To je, kako je naveo u Tviter objavi, 37 odsto više nego u 2022. godini, a 18 više nego u 2019. Sve je začinio: ,,Poruka za sve zlonamjerne kritičare jeste da je Crna Gora  na pravom putu”.

Turistički poslenici sa kojima je Monitor razgovarao, govore da se do aprila i moglo govoriti o rekordnoj sezoni ,ali da je kišoviti maj i jun i smanjen dolazak gostiju čak i u julu, raspršio te iluzije. Prema podacima Centralne banke, prihodi od turizma u prvom kvartalu ove godine iznosili su 119 miliona eura i bili su značajno veći od 45 miliona iz prošle i 49 miliona iz 2019.

Vlada zauzeta izborima  i političkim igarama  nije imala vremena da valjanije spremi sezonu. Turiste su dočekali aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i uobičajene ubitačne gužve od Ulcinja pa do na kraj Boke.

,,Tradicija je političara i finkcionera koje postavlja politika, da svaku turističku sezonu proglašavaju rekordnom. Da stvar bude još gora, mi hronično patimo od nepotpune i neažurne turističke statistike, kako u dijelu turističke ponude, tako i u dijelu turističke tražnje. Brojni turistički stručnjaci i poslenici godinama upozoravaju na ovaj problem, ali se od strane državne administracije ne pojavljuju čak ni namjere, još manje planovi kako se ovo kani riješiti. Sve ostaje na političkoj priči od koje turizam nema mnogo koristi”, izjavio je turizmolog i dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

A evo kako to izgleda u praksi. Prema podacima Turističke organizacije Budve, u metropoli crnogorskog turizma, koja ostvari preko 40 odsto noćenja turista u Crnoj Gori, boravi više gostiju nego lani u isto vrijeme. Međutim, do tih podataka se došlo na osnovu slobodne procjene, jer TO Budva nema precizne evidencije o broju ležaja u privatnom smještaju, a kamoli o njihovoj popunjenosti.

,,Dosta problema leži u načinu i metodologiji prikupljanja podataka, odnosno izostanku metodologije. To je situacija koja nam ostavlja prostor za različita tumačenja i onemogućava kvalitetno planiranje”, potvrdila je Ana Tripković-Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije.

Ona je objasnila da lokalne turističke organizacije dostavljaju procjene broja gostiju, ali i procjene neregistrovanog prometa na teritoriji svoje opštine. ,,Mi ne znamo koliko je obim tog neregistrovanog smještaja, pretpostavljamo da je značajan, pa i od toga zavisi ta procjena. Sve to stvara dozu nesigurnosti kod ljudi koji treba da planiraju u turizmu. Nadam se da će se to riješiti i posebno nema razloga da u digitalnom dobu kuburimo sa ovim problemom”, istakla je Tripković Marković.

Prema procjenama vlasnika restorana i radnji sa kojima je Monitor razgovarao u Budvi i Petrovcu, tokom jula bilo je od 15 do 20 odsto manje turista. Identično koliko su oni podigli cijene u odnosu na proteklu sezonu. Pravi špic sezone je otpočeo tek početkom ovog mjeseca i strahuju da će nešto više od 20 dana biti malo da se nadomjesti manjak gostiju prethodna tri mjeseca.

Da je pravi špic počeo, najbolje se vidi po saobraćaju. Tako je 31. jula tunel Sozina od ujutru do podne bio zatvaran čak 12 puta, na po pet do 10 minuta, zbog saobraćajnog zastoja koji se pravi u Sutomoru.

,,Crna Gora je ostrvo. Najjednostavnije je ipak doći do Crne Gore vazdušnim putem  zbog svih izazova koje imamo po pitanju saobraćajne infrastrukture”, izjavila je Aleksandra Gardašević-Slavuljica iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Ona je kazala i da je  Crna Gora donedavno bila  dominantno okrenuta regionalnom tržištu: ,,Međutim, shodno našoj strategiji, Crna Gora treba da bude destinacija, i na tome radimo, dominantno okrenuta ka visokoplatežnim tržištima i gostima”.

Slične priče slušamo decenijama, a betonirani gradovi kao što je Budva prekrižani su za elitni turizam, upozoravaju turistički stručnjaci.

Specifičnost ove sezone u metropoli turizma je i što je gradonačelnik Milo Božović u zatvoru. Probleme u opštini kao što je kanalizacija koja se izliva u Petrovcu i Buljarici, sporo se ili nikako rješavaju.

,,Nijesmo našli načina kako da realno privučemo turiste sa novih tržišta i da znamo gdje formiramo masovni, a gdje luksuzni turizam” izjavio je Oleg Filipović, ekonomski analitičar. Ne postoji strategija na nacionalniom nivou,  koja bi nam omogućila razvoj turističke industrije kao jedine u narednom periodu”, smatra on.

Da su Njemci napravili strategiju turizma u Crnoj Gori prije 20 godina, podsjetio je i Miško Rađenović, profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo. Kazao je da se njihova projekcija ostvaruje, te da se elitni turizam seli u Boku Kotorsku, a masovni ostaje u ostalim djelovima Crne Gore sa fragmentima elitnog turizma.

U Kotoru je protekle sedmice boravilo 10.000 gostiju, što je pet procenata više nego rekordne 2019. Iz tamošnje turističke organizacije kažu da su svi hoteli popunjeni. ,,Gosti su uglavnom iz Velike Britanije, Francuske, veliki procenat ove sezone je i iz SAD”, izjavio je Jovan Ristić iz TO Kotor.

Iz NTO naglašavaju da hoteli bilježe bolje rezultate, te da povećanje kvaliteta i zvjezdica donosi i rast procenta popunjenosti. Nevolja je što hotela ima malo. ,,Naš ključni problem je stalno rastući gep u strukturi smještajnih kapaciteta, đe hoteli i slični objekti, koji imaju najveći ekonomski impakt, učestvuju sa oko 10 odsto, a komplementarni kapaciteti (sekundarno stanovanje, domaćinstva i drugi nekomercijalni objekti) oko 90 odsto”, navodi profesor Ratković. „Naši najbrojniji gosti, a to nijesu turisti u pravom smislu riječi, su vlasnici sekundarnih stanova i kuća i njihovi uglavnom neevidentirani ‘prijatelji”, ukazuje on.

Dobre strane ove sezone su što je od početka godine zaključno sa 31. Julom, naplaćeno pet i po miliona u državi od boravišne takse. To je 44 odsto više nego prošle godine za isti period.

Na gorepomenutoj sjednici Vlade, direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović rekao je da je do 23. jula ove godine Nacionalne parkove posjetilo 308.000 turista, što je 61 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Naveo je da je preduzeće prihodovalo preko 1.300.000 eura. ,,Postavlja se pitanje, kada ovo čujemo, je li prije nekoliko godina u toj kompaniji neko nešto radio”, prokomentarisao je premijer Abazović te podatke.

Da je crnogorska ekonomija od svih zemalja Evrope najzavisnija  od turizma potvrdilo je istraživanje World Travel and Tourism Council. Prema tom istraživanju turizam čini 25,5 BDP-a Crne Gore, što čini četvrtinu ukupne  ekonomije. Kad je već tako, valjalo je bolje pripremiti sezonu, a manje se baviti samoreklamerstvom.

Predrag NIKOLIĆ

 

LJETO NA SJEVERU: I dalje samo potencijal

 

Iako se na sjeveru broji rekordna posjećenost turista, mnogo toga nedostaje. Od odgovarajuće naplate boravišnih taksi, do ugostiteljskih kapaciteta i sadržaja

 

Turistička sezona na sjeveru Crne Gore, sudeći po popunjenosti ugostiteljskih kapaciteta na planinama, biće najvjerovatnije rekordna. Da je planinski i seoski turizam šansa za posao uvidjelo je i lokalno stanovništvo, pa je preko noći izgrađeno desetine novih takozvanih ekokatuna, etno objekata ili registrovanih turističkih domaćinstava. No, država i dalje ne radi dovoljno da se rekordna posjećenost valorizuje.

Sagovornici iz svih lokalnih turističkih organizacija u ovom regionu, za Monitor ukazuju na  potrebu daljeg razvijanja ugostiteljskih kapaciteta i brže valorizacije nekih atraktivnih destinacija, koje se prepoznaju tek u poslednjih dvije do tri godine.

U Beranama je Jelovica, kuda prolazi novi regionalni put za Kolašin, ponovo prepoznata od turista novije generacije. Ova planina je šezdesetih godina prošlog vijeka imala svoj imidž koji je nepravedno zaspostavljen tokom posljednjih nekoliko decenija.

„Poslije slabijeg početka zbog loših vremenskih prilika, sezona je sada veoma dobra, pa su sva seoska domaćinstva i eko katuni na planinama na teritoriji naše opštine popunjeni. Ove godine se pokazuje koliko je planinski turizam u porastu, i prava je šteta što sezonu nismo dočekali sa još više novih ugostiteljskih kapaciteta“ – kaže direktor Turističke organizacije Berane, Ivan Radević.  On objašnjava da  Berane trenutno ima ukupno 215 hotelskih kreveta, kao i još 23 kreveta u prijavljenim seoskim domaćinstvima.

„Najveći broj hotelskih kapaciteta je u gradu.  Potrebni su nam  hoteli na planinama, jer strani turisti ne traže kafiće, već netaknutu prirodu, mir i tišinu, ekološku hranu“ – kaže Radević. Prema njegovim riječima, nagli porast planinskog turizma je prošle godine rezultirao sa 12,5 hiljada ostvarenih prijavljenih i registrovanih noćenja, što je u odnosu na 2019. godinu, kada je registrovano 4,5 hiljada hotelskih noćenja, više za 200 odsto. „Ovo će biti vjerovatno rekordna godina po broju noćenja“ – smatra direktor TOB.

On apeluje da se što prije završe radovi na tunelu Klisura koji ovu planinu približava Kolašinu na svega deset minuta. To bi ubrzalo valorizaciju Jelovice kao najvećeg resursa u beranskoj opštini.

Da  na toj planini već  boravi  veliki broj turista, uvjerili smo se posjetom nekima od eko katuna. Vlasnik jednog od takvih ugostiteljskih naselja na Jelovici kazao nam je da je bukiran do kraja sezone, i da ima veliki broj stranih turista.

„Evo, i bez tunela, mi radimo punim kapacitetom.  Ovo je planina koja nudi mnogo turistima u pogledu takozvanog aktivnog odmora. Kombinacija planinarenja, spavanja u modernim drvenim bungalovima, kupanja u bazenu na visini od skoro hiljadu i po metara. Trudimo se da zadovoljimo sve njihove zahtjeve, a opet da imaju privatnost daleko od grada“ – kaže taj ugostitelj.

Na ovoj planini nema potrebe nostiti zalihe vode, jer prirodnih izvora pitke vode ima na svakom koraku. U jednom od njih, pored ovog turističkog naselja, hlade se lubenica i pivo.

Slično je i na drugim planinama oko Berana. To prema riječima direktora lokalne turističke organizacije ,govori da planinski turizam ima veliki potencijal.

„Interesovanje je sve veće, a i naši ljudi to prepoznaju, pa niču brojna privatna turistička naselja, a broj indivudualnih domaćinstava koja se registruju kao turistička ,sve je veći iz godine u godinu“ – kaže direktor Radević.

Direktor TO Plav Eldin Feratović najavljuje da će u tom gradu ubrzo početi da se gradi novi hotel velikih kapaciteta, za koji je Plavljanin koji živi u inostranstvu, opredijelio oko trinaest miliona eura. On kaže da su završene sve administrativne pretpostavke.

“Hotel će se graditi na vrlo atraktivnoj lokaciji, na obali Plavskog jezera. Uz hotel Plavsko jezero, koji je u fazi završnih radova na rekonstrukciji, sljedeće godine ćemo imati unaprijeđene smještaje kapacitete visokog sadržaja” – kaže Feratović za Monitor.

“Mislim da ćemo sa dva hotela, uz već postojeće hotele, hostele, eko naselja i druge privatne ugostiteljske kapacitete, riješiti problem smještajnih kapaciteta u Plavu, koji je do sada bio izražen” – vjeruje Feratović. Cilj je , kaže, da se turistička sezona produži. “Pokušavamo da ostvarimo sve pretpostavke  da sezona u Plavu traje  makar pola godine, ako ne i čitavu godinu“ – kaže Feratović.

Da je problem loše inspekcijeske kontrole svuda izražen, najilustrativnije govori primjer da je lokalna turistička organizacija u Andrijevici u ovoj godini prihodovala svega 169 eura od boravišne takse. To ukazuje na to da nema nikakve kontrole u oblasti prijavljivanja turista i gostiju na teritoriji ove sjeverne opštine.

Direktor Branko Đukić Monitoru je kazao da lokalna uprava mora angažovati turističkog inspektora. „Zarada od boravišne takse u ovoj godini apsolutno ne odgovara onome što možemo vidjeti na ulicama Andrijevice, gdje je prisustvo turista vidljivo i golim okom“ – kaže Đukić.

On kaže da je više puta ukazivao lokalnoj administraciji da se mora zaposliti turistički inspektor. „U Plavu su promijenili inspektora, pa su  prošle godine imali 800 , a ove godine do kraja juna 8000 eura prihoda. Od jednog eura, koliko iznosi boravišna taksa, osamdeset odsto ide lokalnoj turističkoj organizaciji, a dvadeset odsto NTO“ – objašnjava Đukić.

Đukić ulazuje da je najvažnije odredište  turista na području ove  opštine  planinski masiv Komova,  sa velikim brojem privatnih ugostiteljskih naselja, ekokatuna i turističkih domaćinstava. U Parku prirode Komovi prodato je do sada oko 5 hiljada ulaznica.

Da je ljetnji planinski turizam jedna od šansi sjevera, država ne samo da treba da prepozna, već i da obilatije pomogne gradovima sa siromašnim budžetima. Turistički radnici upozoravaju da sjeveru ne treba „betonizacija“ planina, već bolji plan razvoja ugostiteljskih kapaciteta, a da se istovremeno sačuva  nedirnuta priroda. Nju turisti sa zapada sve više traže u ovom dijelu Crne Gore.

                                                                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

4 dana

na

28 Marta, 2025

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

Objavljeno prije

2 sedmice

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Bol i tugu usljed tragedije u Makedoniji, u kojoj je život izgubilo 59 osoba, a povrijeđeno 190,  zamijenio je bijes kada su otkrivene činjenice o radu diskoteke sa falsifikovanim licencama i bez osnovnih bezbjednosnih standarda. Urušene institucije i neodgovornost  stoje iza još jedne tragedije u regionu. Nova krvava opomena koju nema ko da čuje, nakon Novog Sada, Donje Jablanice, Cetinja…

 

Dugogodišnji vozač Hitne pomoći u Kočanima Ile Gočevski, u noći između subote i nedjelje, prevozio je povrijeđene iz diskoteke Puls. U požaru koji je izbio u diskoteci oko tri sata ujutru poginulo je 59 osoba, a povrijeđeno je preko 190. Mladih od 15 do 24 godine. Kolege Gočevskog iz Opšte bolnice Kočani kazali su da je radio cijelu noć i dan i prevozio povrijeđene, a da je kući otišao samo da se odmori. Nije se probudio.

,,Cijelu noć je pomagao mladima iz diskoteke smrti, a juče je iznenada preminuo. Otkazalo mu je srce, nije izdržao te krvave slike. Ne postoje riječi koje mogu opisati tebe, gromadu od čovjeka. Planino naša, čovječe velikog srca i duše. Dao si sve od sebe da spasiš mlade, nevine duše, na kraju si i ti otišao”, jedno je od oproštajnih poruka za Gočevskog.

Na snimcima iz diskoteke, koji su ubrzo nakon tragedije plasirani na društvenim mrežama, vidi se da je pirotehnika, prskalice koje su aktivirane na bini izazvale požar na niskom plafonu. Bend je nastavio da svira, a publika u prvi mah nije bila svjesna šta se dešava. ,,Većina stradalih je umrla od posledica stampeda izazvanog panikom nakon što je izbio požar u diskoteci”, izjavila je direktorka Opšte bolnice Kočani Kristina Serafimova.  

Za ministra unutrašnjh poslova Panča Toševskog nema dileme ko je krivac za nezapamćenu tragediju: požar su izazvala pirotehnička sredstva koja su donijeli članovi popularne grupe „DNK“. Ali, i oni su nastradali, tako da je taj dio istrage zatvoren.

Snimci diskoteke – oronule zgrade, sa uskim ulaznim vratima, rešetkama na prozorima izazvala su brojna pitanja javnosti o diskoteci koja je radila 12 godina, a nalazila se u objektu koji je ranije bio magacin za tepihe. Pitanja za nadležne su se ređala – kako je u gradu od 25.000 stanovnika toliko dugo radila diskoteka u koju su dolazili maloljetnici, a koja nije imala valjanu dozvolu, u objektu u kom nije ispoštovan nijedan standard, gdje su se održavali koncerti s puno pirotehnike i vatrenih efekata, a u kojem su gosti bili policajci i inspektori…

,,Svako koga vidite ovdje ima nekog bliskog ko je stradao”, izjavio je jedan od mještana malog grada nakon tragedije. ,,Imam unuku koja je trenutno u Sofiji i ima problema sa opekotinama po licu, tijelu i respiratornom traktu. Ali me ne boli samo zbog nje, izgubio sam dijete komšinice, dijete od sestrične moje žene, izgubio sam djecu mnogih prijatelja, jako mi je teško”, izjavio je Kočana.

Bol i tugu usljed tragedije, ubrzo je zamijenio bijes kada su počele da se otkrivaju činjenice o radu diskoteke. Utvrđeno je da je radila sa falsifikovanim licencama, bez osnovnih bezbjednosnih standarda. „Diskoteka nije imala hidrante, dovoljan broj protivpožarnih aparata prema kvadraturi, dovoljno izlaza za evakuaciju, kao ni pristup sa obje strane za vatrogasce. Ovo je dokaz erozije sistema”, rekao je državni tužilac Ljupčo Kocevski.

Slagalica neodgovornosti i korupcije nema kraja, pa očevici tvrde da je lokal bio prekriven jeftinom izolacijom, koja je planula u sekundi. Blagoja Georgiev, koji je dvije godine radio na obezbjeđenju kluba, otkrio je: ,,Gazda diskoteke je nevjerovatno pohlepan čovek. Unutrašnjost je bila obložena sunđerom! Ko je izdao dozvolu za ovu rupu od diskoteke? Prijavljivao sam da unutra dolaze maloljetnici, ali nikoga to nije zanimalo. Rekao sam mu: ,,Alo, dolaze ti djeca od 15 godina!“, a on mi je odgovorio: ,,Neka, neka ostave pare, da zaradimo”. Svjedoci su potvrdili da su samo jedna vrata bila otvorena, što je izazvalo paniku i dodatno doprinijelo broju žrtava.

Kobne noći u diskoteci je bilo 500 gostiju iako je prodato duplo manje ulaznica.

Mediji u Makedoniji prozivaju  nekadašnju državnu sekretarku u Ministarstvu finansija Sjeverne Makedonije Razmenu Čekić Đurović, za koju tvrde da je mimo zakona registrovala diskoteku i dala joj status noćnog kabarea, za šta je od vlasnika „Pulsa“, koji nisu htjeli da idu preko organa lokalne samouprave, već direktno preko Ministarstva finansija, navodno uzela 7.000 eura.  Zbog ovih navoda uveliko se vodi istraga, u kojoj učestvuje devet tužilaca: po dva iz Kočana i Štipa i pet iz Skoplja. Tu je i Tužilaštvo za organizovani kriminal.

Premijer Makedonije Hristijan Mickoski najavio je krivično gonjenje za sve umiješane, bez obzira na partijsku i drugu pripadnost. Uhapšeno je preko 20 ljudi. Među kojima i vlasnik diskoteke Dejan Jovanov. Gradonačelnik Kočana Ljupčo Papazov dao je neopozivu ostavku.

Državni tužilac Kocevski izjavio je u ponedjeljak da se privedeni sumnjiče za ,,teška krivična djela protiv opšte bezbjednosti”, za šta je zaprećena zatvorska kazna od tri do 20 godina, kao i da se istražuju i primanja i davanja mita, kao i nezakonita nabavka pirotehničkih sredstava.

Državno tužilaštvo Sjeverne Makedonije saopštilo je u srijedu da je sedam policajaca iz Štipa i Kočana osumnjičeno u istrazi požara u kočanskoj diskoteci “Puls. ,,Kao službena lica u Upravi unutrašnjih poslova Štip i Policijskoj stanici Kočani kao saizvršioci, osumnjičeni su da su pripremili, potpisali i dali saglasnost i omogućili pravnom licu dobijanje dozvole za obavljanje ugostiteljske djelatnosti – kabarea, iako objekat nije ispunjavao zakonske uslove za rad”, precizira tužilaštvo.

Dan nakon tragedije i šoka, mještani Kočana zasuli su jajima zgradu Opštine Kočani, a zatim demolirali kafić koji je u vlasništvu vlasnika diskoteke. Uzvikivali su – ubice, ubice. Uputili su se i do kuće gradonačelnika. ,,Hajde da prvo sahranimo djecu…”,smirivao je sveštenik okupljene ispred kuće gradonačelnika.

Na ogradi mosta preko Kočanske rijeke građani su postavili transparente – Zbog prokletih para ostali smo bez naše djece! Očajni i ljuti  nosili su transparente – „Koliko života treba da se izgubi da bi nam proradila savjest“, „Ne umiremo od nesreća, već od korupcije“… ,,Makedonija je korumpirana država!”, Koliko još djece mora da izgubi život da bi sistem proradio”, vikali su okupljeni.

U utorak je održan i protest u Skoplju: Građani su nosili transparente – “Korupcija pali, nevini gore”, “Naša mladost je izgorjela u korupcijskom kazanu”,  “Sve godine ćutanja završavaju se minutom ćutanja”…

Brojna pitanja koja su se otvorila nakon tragedije u Kočanima opomenula je i zemlje u regionu koliko je korupcija smrtonosna. Mediji podsjećaju da je u manje od godinu dana korupcija u regionu odnijela brojne živote.

Početkom oktobra prošle godine u katastrofalnim poplavama  stradalo je 27 osoba. Najteže je pogođena Donja Jablanica u kojoj je poginulo 19 osoba. Njih je usmrtila lavina kamena iz kamenoloma za koje su vlasti odmah potvrdile da je radio ilegalno.Iako su mnogi ostale bez članova porodice, komšija i prijatelja, ali i bez svoji domova, niko još nije uhapšen, niko nije podnio ostavku, nema krivične odgovornosti. Po izveštajima iz BiH sve je i dalje u predistražnoj fazi iako je obdukcija pokazala da su većinu stradalih u Donjoj Jablanici ugušili zemljani nanosi a ne vodena bujica.

Manje od mjesec dana od tragedije u BiH, 1. novembra, u Novom Sadu je pala nadstrešnica renovirane Željezničke stanice i usmrtila 15 osoba. Nepuna tri mjeseca kasnije, osam života odnio je požar u staračkom domu u blizini Beograda, koji je radio nelegalno.

Sudenti i građani u Srbiji od pada natstrešnice protestuju i traže temeljnu istragu i odgovornost. Vlast ih optužuje za destabilizaciju zemlje.

Ogrezli u korupciji se i rugaju žrtvama. Najnoviji primjer je PR slikanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je na intenzivnoj njezi Vojno medicinske akademije u Beogradu posjetio stradale iz Kočana koji se tamo liječe. Predsjednik Srbije obišao ih je dok leže u sobama intenzivne njege, i to sa cjelokupnom svitom fotoreportera i kamermana, i to prije nego što su priliku da ih posjete imali njihovi najbliži.Fotografije sa obilaska objavio je na svom Instagram profilu, a one su izazvale burne reakcije na društvenim mrežama, kako u Srbiji, tako i u Sjevernoj Makedoniji.

Makedonski ljekar Nenad Lazarov upozorio je da ovakve scene nijesu samo neetične, već i potencijalno opasne po pacijente: ,,Nemojte držati konferencije za medije pored pacijenata, to nije ispravno, a pogotovo ne kod onih sa teškim opekotinama. Bez ikakve politike u mom komentaru – opekotine se tretiraju kao otvorene rane, a tolika gužva nije dozvoljena. Od srca vam zahvaljujemo na pomoći, najiskrenije, ali ovo ne smijete da radite”.

Prisjetimo se i da je u velikoj željezničkoj tragediji 23. januara 2006. na Bipču stradalo 47 putnika, dok je preko 200 povrijeđeno. Porodice stradalih i danas opominju da nema odgovornosti za ovu tragediju. Krivica je svaljena na mašinovođu.

U ovu godinu smo ušli sa krvoprolićem na Cetinju, masovnim ubistvom 12 osoba. U gradu kojem je u avgustu 2022. ubijeno 11 osoba. Tek nakon druge tragedije na Cetinju saznali smo brojne propuste i nemanje pomoći za porodice žrtava nakon prve tragedije. Tri mjeseca od nove tragedije nemamo informacija o brojnim pitanjima u vezi zločina. Nema ostavki, ni odgovornosti.

U četvrtak, 20. marta, u Kočanima je sahranjeno 59 djece ovog grada. Jedan od transparenata na protestima bio je – ,,Mora postojati odgovornost, pravda za sve žrtve”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

3 sedmice

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Kako bi tek izgledao ovdašnji jaz, kad bi se listi priključili i oni o čijem se bogatstvu samo šuška u kuloarima. Decenijama.Ne računajući brojne medijske članke, pa i  svjedočenja, poput onog pokojnog  predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, koji je u knjizi Pravila ćutanja iz 2004, govorio  tome kako mu je Svetozar Marović priznao da je na nezakonit način zaradio prvi veliki novac. Bulatović je napisao kako mu je Milica Pejanović-Đurišić, bivša DPS ministarka odbrane, navodno dostavila dokumenta Službe državne bezbjednosti iz kojih se vidjelo da je Marović izvjesnom Ćupiću, biznismenu iz Budve, omogućio da bez plaćanja bilo kakvih dažbina, četrdeset šlepera natovarenih cigaretama prođe kroz Crnu Goru i uđe u Srbiju. Maroviću je usluga navodno plaćena – 40 hiljada eura po šleperu.

O švercu cigareta, te onima koji su od toga zarađivali javno je govorio koju godinu kasnije i Ratko Knežević, nekadašnji  šef  trgovinskog centra Crne Gore u Vašingtonu i kum Mila Đukanovića. Kumu je posvetio priličan dio te priče. Koja do danas nije potvrđena.

Nešto kasnije, 2015. godine, pročitali smo u svjetskim medijima da je crnogorski višedecenijski vođa   među dvadeset najbogatijih državnika svijeta, sve skupa sa šeicima i prinčevima.  Zvanični registri su nas istovremeno ubjeđivali da Đukanović živi kao obični državni službenik, iako je ne samo svjetskim medijima,  nego i golom oku ovdašnjeg građanina, bilo jasno da se nešto opasno ne poklapa sa zvaničnim tragovima novca i onim drugim.

Ovih dana, institucije su utvrdile da je Đukanović imao VIP karticu sa koje je tokom više godina  potrošio nešto oko 200 hiljada eura.  Postupak je pokrenula Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pod novim rukovodstvom.  Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je da su formirali krivični predmet, nakon što su im dostavljeni spisi iz Agencije. Iz medija smo saznali  da je Đukanović novac trošio na skupe svjetske  brendove, ali nijesmo dobili  odgovor na  suštinsko pitanje – ko je Đukanoviću uplaćivao novac na tu VIP karticu. Ili, ako je to činio sam  – otkud mu novac.

Francuski ambasador u Skoplju Kristijan Timonije ocijenio je krajem 2019.  da je Crna Gora prerano počela otvarati poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, a da suštinski napredak nije ostvarila. Kao primjer naveo je to da se se u Crnoj Gori konstantno bogati deset do dvanaest porodica. “Da li akumulacija bogatstva u Crnoj Gori pokazuje evropske vrijednosti? Je li to neko s kim želimo da dijelimo našu suverenost? Bogatstvo u Crnoj Gori koncentrisano je na 10 ili 12 porodica. Zbog toga želimo ponovo pročitati i prekontrolisati pravila o proširenju”, kazao je.

DPS je pao koji mjesec kasnije, ali o bogatstvu tih 12 porodica nijesmo zvanično saznali mnogo toga. Osim da neki crnogorski funkcioneri i njihove porodice  imaju da plate i milione kada treba dati za jemstvo i puštanje iz pritvora.

Postupak koji je pokrenula Agencija protiv Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije, koja je decenijama služila moćnicima. No,  nije baš za radovanje to što je nakon više  decenija, a petu godinu od pada DPS, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem jednog dijela političke klase  koja je u njegovo doba iz džempera ušla u Armani odijela. Sa sve zvanično prijavljenim prosječnim državničkim platama.  Tu je i klasa biznismena, uglavnom izrasla iz kruga prijatelja i kumova nekadašnje  vladajuće politčke klase. I na nekadašnjoj rasprodatoj državnoj imovini.  Procesa o sumnjivim privatizacijama nema ni u najavi.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković prokomentarisala je da je uvjerena da je “250.000 eura koje je, po inicijativi MANS-a od prije šest godina, ASK pronašao na jednoj kartici Đukanovića u Atlas banci, samo djelić ogromnog bogatstva koje je on decenijama nezakonito sticao”. Konstatovala je da su ovom odlukom  crnogorske institucije prvi put utvrdile tragove nezakonito stečene imovine Mila Đukanovića.

„Bojim se da će to što su mediji objavili detalje o tome na šta je Đukanović trošio novac, obeshrabriti funkcionere da daju uvid u svoje bankovne račune“, prokomentarisao je nedavni slučaj Stevo Muk, član Tužilačkog savjeta.

Problem je još veći. Prošle je godine usvojen novi Zakon o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da to bude obaveza funkcionera, a ne da  im se kao do sada ostavlja na volju da li to da učine ili ne, ali do danas ta zakonska novina nije zaživjela u praksi. Odgovornost je na novoj vlasti.

Osim što postavgustvovska vlast do dana današnjeg, nakon brojnih političkih poena koje su dobili pričajući o tome kako će unaprijediti zakonodavstvo koje se tiče nezakonitog bogaćenja, nije po tom pitanju uradila ništa, isto se dešava i sa obavezom funkcionera da daju Agenciji za sprečavanje korupcije  uvid u bankovne račune. Još je nema.

Prošlog ljeta usvojen je novi Zakon o sprečavanju korupcije, a nadležni su nas uvjeravali da će od tog trena  svi funkcioneri morati dati na uvid bankovne račune. Umjesto toga, u zakonskom roku od šest mjeseci nijesu donijeta podzakonska akta koja su trebala biti usvojena da bi ta odredba i zaživjela. Kad je taj rok istekao, u decembru prošle godine,  Ministarstvo pravde  opet je raspisalo poziv za javnu raspravu o izmjenama i dopunama istog zakona.  Tako je valjda sve krenulo iznova.

Rasprava je završena ovih dana, a iz Ministarstva pravde nas skoro godinu kasnije opet ubjeđuju da će javni funkcioneri u skladu sa novim zakonom imati obavezu da daju na uvid bankovne račune.

„Više  neće biti neophodna saglasnost funkcionera kad je u pitanju provjera njegovih računa. To će se koristiti samo u određene svrhe i u određenim situacijama, ali definitivno je ono što će biti podležno provjerama“, kazala je početkom sedmice direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde Jelena Grdinić.

 Sad opet čekamo podzakonska akta da bi crnogorski funkcioneri za pola godine imali obavezu da daju na uvid svoje bankovne račune. Možda. 

Rijetki su oni koji to čine dobrovoljno. Premijer Milojko Spajić nije među njima. Ni predsjednik Jakov Milatović. Bankovne račune na uvid, kaže statistika, nije dalo više od polovine ministara, i gotovo dvije trećine poslanika.  U onoj manjini koja je dobrovoljno dopustila institucijama uvid u bankovni račun je  predsjednik parlamenta Andrija Mandić.

Istraživanja pokazuju da godinama broj funkcionera koji daju na uvid bankovne račune opada. Istraživanje CIN CG pokazalo je da je u godini kada je Agencija zvanično počela sa radom – 2016, saglasnost za pristup računima dalo tadašnjih 73 odsto javnih funkcionera. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera i 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da se kontrolišu njihovi bankovni računi.

Prema podacima iz 2023. godine, podsjetile su nedavno Vijesti,  od 7.041 javnog funkcionera, koliko ih je popisano po posljednjim podacima, Agenciji saglasnost za uvid u bankovne račune nije dalo njih 3.960.

Od 22 čelnika sudstva  samo petoro je dalo saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. A U 17 tužilaštava, tek sedmoro rukovodilaca.

Dejan Milovac iz MANS-a, smatra da je posebno problematično to što su pristup računima ograničavali funkcioneri bivše opozicije, a sadašnje vlasti. Podsjeća da se njihov politički diskurs oslanjao na obećanja o punoj transparentnosti “jednom kad oni dođu na vlast”.

“Samo na primjeru žiro računa možemo da vidimo do koje mjere se mijenja percepcija odgovornosti prema javnosti sa prelaskom iz opozicije u vlast”, smatra.

Bilo bi lijepo da Crna Gora konačno dobije političku klasu odgovornu  prema svojim građanima.  Tako što će za početak biti transparentna.

Milena PEROVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo