Povežite se sa nama

FOKUS

IGRE SA SEZONOM: Turizam za političku promociju

Objavljeno prije

2 godine

na

Dok se Vlada hvali turističkom statistikom, za koju stručnjaci decenijama upozoravaju da je nepouzdana, turiste dočekuju aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i uobičajene ubitačne gužve od Ulcinja pa do na kraj Boke

 

Autobusom do Biogradskog jezera uputili su se protekle sedmice ćlanovi Vlade na tematsku sjednicu o turizmu.

,,Sjednica će biti posvećena dosadašnjim efektima sezone, ali i identifikaciji onih segmenata koje nesumnjivo treba dalje unapređivati”, naveo je premijer Dritan Abazović prije sjednice.

Kako je za unaprijeđenje u toku špica sezone već kasno, na  sjednici se malo čulo o tome. Iznijete su vizije budućnosti, poput one  premijerove da  ,,državu želimo brendirati kao zelenu destinaciju”. Kako tome pomaže to što turiste uz ceste dočekuju deponije i izlivanje kanalizacije u primorskim mjestima, nije razmatrano. Više je bilo riječi o odličnim rezultatima sezone. ,,Ako se dođe do 1,3 milijardi prihoda od turzima, to je u ovim uslovima čudo”, naglasio je Abazović.

Čudo je, prema ministrima i premijeru, svakako već tu. Rekordna sezona i turizam koji nam omogućava „održivost“.

Da to i potvrdi, statistiku je potegao ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Istakao je da je u prvih šest mjeseci 2023. godine, po podacima Monstata, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori ostvareno 1,8 miliona noćenja. To je, kako je naveo u Tviter objavi, 37 odsto više nego u 2022. godini, a 18 više nego u 2019. Sve je začinio: ,,Poruka za sve zlonamjerne kritičare jeste da je Crna Gora  na pravom putu”.

Turistički poslenici sa kojima je Monitor razgovarao, govore da se do aprila i moglo govoriti o rekordnoj sezoni ,ali da je kišoviti maj i jun i smanjen dolazak gostiju čak i u julu, raspršio te iluzije. Prema podacima Centralne banke, prihodi od turizma u prvom kvartalu ove godine iznosili su 119 miliona eura i bili su značajno veći od 45 miliona iz prošle i 49 miliona iz 2019.

Vlada zauzeta izborima  i političkim igarama  nije imala vremena da valjanije spremi sezonu. Turiste su dočekali aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i uobičajene ubitačne gužve od Ulcinja pa do na kraj Boke.

,,Tradicija je političara i finkcionera koje postavlja politika, da svaku turističku sezonu proglašavaju rekordnom. Da stvar bude još gora, mi hronično patimo od nepotpune i neažurne turističke statistike, kako u dijelu turističke ponude, tako i u dijelu turističke tražnje. Brojni turistički stručnjaci i poslenici godinama upozoravaju na ovaj problem, ali se od strane državne administracije ne pojavljuju čak ni namjere, još manje planovi kako se ovo kani riješiti. Sve ostaje na političkoj priči od koje turizam nema mnogo koristi”, izjavio je turizmolog i dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

A evo kako to izgleda u praksi. Prema podacima Turističke organizacije Budve, u metropoli crnogorskog turizma, koja ostvari preko 40 odsto noćenja turista u Crnoj Gori, boravi više gostiju nego lani u isto vrijeme. Međutim, do tih podataka se došlo na osnovu slobodne procjene, jer TO Budva nema precizne evidencije o broju ležaja u privatnom smještaju, a kamoli o njihovoj popunjenosti.

,,Dosta problema leži u načinu i metodologiji prikupljanja podataka, odnosno izostanku metodologije. To je situacija koja nam ostavlja prostor za različita tumačenja i onemogućava kvalitetno planiranje”, potvrdila je Ana Tripković-Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije.

Ona je objasnila da lokalne turističke organizacije dostavljaju procjene broja gostiju, ali i procjene neregistrovanog prometa na teritoriji svoje opštine. ,,Mi ne znamo koliko je obim tog neregistrovanog smještaja, pretpostavljamo da je značajan, pa i od toga zavisi ta procjena. Sve to stvara dozu nesigurnosti kod ljudi koji treba da planiraju u turizmu. Nadam se da će se to riješiti i posebno nema razloga da u digitalnom dobu kuburimo sa ovim problemom”, istakla je Tripković Marković.

Prema procjenama vlasnika restorana i radnji sa kojima je Monitor razgovarao u Budvi i Petrovcu, tokom jula bilo je od 15 do 20 odsto manje turista. Identično koliko su oni podigli cijene u odnosu na proteklu sezonu. Pravi špic sezone je otpočeo tek početkom ovog mjeseca i strahuju da će nešto više od 20 dana biti malo da se nadomjesti manjak gostiju prethodna tri mjeseca.

Da je pravi špic počeo, najbolje se vidi po saobraćaju. Tako je 31. jula tunel Sozina od ujutru do podne bio zatvaran čak 12 puta, na po pet do 10 minuta, zbog saobraćajnog zastoja koji se pravi u Sutomoru.

,,Crna Gora je ostrvo. Najjednostavnije je ipak doći do Crne Gore vazdušnim putem  zbog svih izazova koje imamo po pitanju saobraćajne infrastrukture”, izjavila je Aleksandra Gardašević-Slavuljica iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Ona je kazala i da je  Crna Gora donedavno bila  dominantno okrenuta regionalnom tržištu: ,,Međutim, shodno našoj strategiji, Crna Gora treba da bude destinacija, i na tome radimo, dominantno okrenuta ka visokoplatežnim tržištima i gostima”.

Slične priče slušamo decenijama, a betonirani gradovi kao što je Budva prekrižani su za elitni turizam, upozoravaju turistički stručnjaci.

Specifičnost ove sezone u metropoli turizma je i što je gradonačelnik Milo Božović u zatvoru. Probleme u opštini kao što je kanalizacija koja se izliva u Petrovcu i Buljarici, sporo se ili nikako rješavaju.

,,Nijesmo našli načina kako da realno privučemo turiste sa novih tržišta i da znamo gdje formiramo masovni, a gdje luksuzni turizam” izjavio je Oleg Filipović, ekonomski analitičar. Ne postoji strategija na nacionalniom nivou,  koja bi nam omogućila razvoj turističke industrije kao jedine u narednom periodu”, smatra on.

Da su Njemci napravili strategiju turizma u Crnoj Gori prije 20 godina, podsjetio je i Miško Rađenović, profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo. Kazao je da se njihova projekcija ostvaruje, te da se elitni turizam seli u Boku Kotorsku, a masovni ostaje u ostalim djelovima Crne Gore sa fragmentima elitnog turizma.

U Kotoru je protekle sedmice boravilo 10.000 gostiju, što je pet procenata više nego rekordne 2019. Iz tamošnje turističke organizacije kažu da su svi hoteli popunjeni. ,,Gosti su uglavnom iz Velike Britanije, Francuske, veliki procenat ove sezone je i iz SAD”, izjavio je Jovan Ristić iz TO Kotor.

Iz NTO naglašavaju da hoteli bilježe bolje rezultate, te da povećanje kvaliteta i zvjezdica donosi i rast procenta popunjenosti. Nevolja je što hotela ima malo. ,,Naš ključni problem je stalno rastući gep u strukturi smještajnih kapaciteta, đe hoteli i slični objekti, koji imaju najveći ekonomski impakt, učestvuju sa oko 10 odsto, a komplementarni kapaciteti (sekundarno stanovanje, domaćinstva i drugi nekomercijalni objekti) oko 90 odsto”, navodi profesor Ratković. „Naši najbrojniji gosti, a to nijesu turisti u pravom smislu riječi, su vlasnici sekundarnih stanova i kuća i njihovi uglavnom neevidentirani ‘prijatelji”, ukazuje on.

Dobre strane ove sezone su što je od početka godine zaključno sa 31. Julom, naplaćeno pet i po miliona u državi od boravišne takse. To je 44 odsto više nego prošle godine za isti period.

Na gorepomenutoj sjednici Vlade, direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović rekao je da je do 23. jula ove godine Nacionalne parkove posjetilo 308.000 turista, što je 61 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Naveo je da je preduzeće prihodovalo preko 1.300.000 eura. ,,Postavlja se pitanje, kada ovo čujemo, je li prije nekoliko godina u toj kompaniji neko nešto radio”, prokomentarisao je premijer Abazović te podatke.

Da je crnogorska ekonomija od svih zemalja Evrope najzavisnija  od turizma potvrdilo je istraživanje World Travel and Tourism Council. Prema tom istraživanju turizam čini 25,5 BDP-a Crne Gore, što čini četvrtinu ukupne  ekonomije. Kad je već tako, valjalo je bolje pripremiti sezonu, a manje se baviti samoreklamerstvom.

Predrag NIKOLIĆ

 

LJETO NA SJEVERU: I dalje samo potencijal

 

Iako se na sjeveru broji rekordna posjećenost turista, mnogo toga nedostaje. Od odgovarajuće naplate boravišnih taksi, do ugostiteljskih kapaciteta i sadržaja

 

Turistička sezona na sjeveru Crne Gore, sudeći po popunjenosti ugostiteljskih kapaciteta na planinama, biće najvjerovatnije rekordna. Da je planinski i seoski turizam šansa za posao uvidjelo je i lokalno stanovništvo, pa je preko noći izgrađeno desetine novih takozvanih ekokatuna, etno objekata ili registrovanih turističkih domaćinstava. No, država i dalje ne radi dovoljno da se rekordna posjećenost valorizuje.

Sagovornici iz svih lokalnih turističkih organizacija u ovom regionu, za Monitor ukazuju na  potrebu daljeg razvijanja ugostiteljskih kapaciteta i brže valorizacije nekih atraktivnih destinacija, koje se prepoznaju tek u poslednjih dvije do tri godine.

U Beranama je Jelovica, kuda prolazi novi regionalni put za Kolašin, ponovo prepoznata od turista novije generacije. Ova planina je šezdesetih godina prošlog vijeka imala svoj imidž koji je nepravedno zaspostavljen tokom posljednjih nekoliko decenija.

„Poslije slabijeg početka zbog loših vremenskih prilika, sezona je sada veoma dobra, pa su sva seoska domaćinstva i eko katuni na planinama na teritoriji naše opštine popunjeni. Ove godine se pokazuje koliko je planinski turizam u porastu, i prava je šteta što sezonu nismo dočekali sa još više novih ugostiteljskih kapaciteta“ – kaže direktor Turističke organizacije Berane, Ivan Radević.  On objašnjava da  Berane trenutno ima ukupno 215 hotelskih kreveta, kao i još 23 kreveta u prijavljenim seoskim domaćinstvima.

„Najveći broj hotelskih kapaciteta je u gradu.  Potrebni su nam  hoteli na planinama, jer strani turisti ne traže kafiće, već netaknutu prirodu, mir i tišinu, ekološku hranu“ – kaže Radević. Prema njegovim riječima, nagli porast planinskog turizma je prošle godine rezultirao sa 12,5 hiljada ostvarenih prijavljenih i registrovanih noćenja, što je u odnosu na 2019. godinu, kada je registrovano 4,5 hiljada hotelskih noćenja, više za 200 odsto. „Ovo će biti vjerovatno rekordna godina po broju noćenja“ – smatra direktor TOB.

On apeluje da se što prije završe radovi na tunelu Klisura koji ovu planinu približava Kolašinu na svega deset minuta. To bi ubrzalo valorizaciju Jelovice kao najvećeg resursa u beranskoj opštini.

Da  na toj planini već  boravi  veliki broj turista, uvjerili smo se posjetom nekima od eko katuna. Vlasnik jednog od takvih ugostiteljskih naselja na Jelovici kazao nam je da je bukiran do kraja sezone, i da ima veliki broj stranih turista.

„Evo, i bez tunela, mi radimo punim kapacitetom.  Ovo je planina koja nudi mnogo turistima u pogledu takozvanog aktivnog odmora. Kombinacija planinarenja, spavanja u modernim drvenim bungalovima, kupanja u bazenu na visini od skoro hiljadu i po metara. Trudimo se da zadovoljimo sve njihove zahtjeve, a opet da imaju privatnost daleko od grada“ – kaže taj ugostitelj.

Na ovoj planini nema potrebe nostiti zalihe vode, jer prirodnih izvora pitke vode ima na svakom koraku. U jednom od njih, pored ovog turističkog naselja, hlade se lubenica i pivo.

Slično je i na drugim planinama oko Berana. To prema riječima direktora lokalne turističke organizacije ,govori da planinski turizam ima veliki potencijal.

„Interesovanje je sve veće, a i naši ljudi to prepoznaju, pa niču brojna privatna turistička naselja, a broj indivudualnih domaćinstava koja se registruju kao turistička ,sve je veći iz godine u godinu“ – kaže direktor Radević.

Direktor TO Plav Eldin Feratović najavljuje da će u tom gradu ubrzo početi da se gradi novi hotel velikih kapaciteta, za koji je Plavljanin koji živi u inostranstvu, opredijelio oko trinaest miliona eura. On kaže da su završene sve administrativne pretpostavke.

“Hotel će se graditi na vrlo atraktivnoj lokaciji, na obali Plavskog jezera. Uz hotel Plavsko jezero, koji je u fazi završnih radova na rekonstrukciji, sljedeće godine ćemo imati unaprijeđene smještaje kapacitete visokog sadržaja” – kaže Feratović za Monitor.

“Mislim da ćemo sa dva hotela, uz već postojeće hotele, hostele, eko naselja i druge privatne ugostiteljske kapacitete, riješiti problem smještajnih kapaciteta u Plavu, koji je do sada bio izražen” – vjeruje Feratović. Cilj je , kaže, da se turistička sezona produži. “Pokušavamo da ostvarimo sve pretpostavke  da sezona u Plavu traje  makar pola godine, ako ne i čitavu godinu“ – kaže Feratović.

Da je problem loše inspekcijeske kontrole svuda izražen, najilustrativnije govori primjer da je lokalna turistička organizacija u Andrijevici u ovoj godini prihodovala svega 169 eura od boravišne takse. To ukazuje na to da nema nikakve kontrole u oblasti prijavljivanja turista i gostiju na teritoriji ove sjeverne opštine.

Direktor Branko Đukić Monitoru je kazao da lokalna uprava mora angažovati turističkog inspektora. „Zarada od boravišne takse u ovoj godini apsolutno ne odgovara onome što možemo vidjeti na ulicama Andrijevice, gdje je prisustvo turista vidljivo i golim okom“ – kaže Đukić.

On kaže da je više puta ukazivao lokalnoj administraciji da se mora zaposliti turistički inspektor. „U Plavu su promijenili inspektora, pa su  prošle godine imali 800 , a ove godine do kraja juna 8000 eura prihoda. Od jednog eura, koliko iznosi boravišna taksa, osamdeset odsto ide lokalnoj turističkoj organizaciji, a dvadeset odsto NTO“ – objašnjava Đukić.

Đukić ulazuje da je najvažnije odredište  turista na području ove  opštine  planinski masiv Komova,  sa velikim brojem privatnih ugostiteljskih naselja, ekokatuna i turističkih domaćinstava. U Parku prirode Komovi prodato je do sada oko 5 hiljada ulaznica.

Da je ljetnji planinski turizam jedna od šansi sjevera, država ne samo da treba da prepozna, već i da obilatije pomogne gradovima sa siromašnim budžetima. Turistički radnici upozoravaju da sjeveru ne treba „betonizacija“ planina, već bolji plan razvoja ugostiteljskih kapaciteta, a da se istovremeno sačuva  nedirnuta priroda. Nju turisti sa zapada sve više traže u ovom dijelu Crne Gore.

                                                                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

KONGRES, REFORMA DPS-A  I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije

6 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što  znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da  slavi susjednog autokratu, i opozicije u  sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro  sudbina

 

 

„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer  je novo rukovostvo DPS –a  dvije sedmice uoči  Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju.  Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.

“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući  svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS  Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika.  Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.

Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković,  zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda  Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić,  vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović,  policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović.  Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.

Živković je  na Kongresu, uz prigodnu retoriku o navodnoj reformi partije, saopštio i da će jedan od prioriteta DPS-a biti “revidiranje postojećih pozitivnopravnih rješenja u oblasti pravosuđa koja su nas dovela u situaciju da je selektivna pravda postala svakodnevica, a tužilaštvo instrument u rukama parlamentarne većine čiji predstavnici otvoreno najavljuju progon i hapšenja opozicionih predstavnika”. To je valjda pojašnjenje za podugačak spisak visokih funkcionera bivšeg režima u zatvoru i na optužnicama.

Iz novog Glavnog odbora, koji je izabran na Kongresu u nedjelju, isključena su neka stara imena:  Milutin Simović,  Suad Numanović, Zorica Kovačević, Veselin Grbović, Predrag Jelušić… Ostali su Nataša Pešić, Predrag Nenezić, Vladan Joković, Nikola Divanović, Predrag Bošković …

Analitičari izbor Đukanovića za počasnog predsjednika, te retoriku novog rukovodstva na Kongresu, vide kao definitivan pokazatelj da se reforma partije koja je pod njegovom palicom tri decenije vladala Crnom Gorom, nije i neće skoro desiti. „Nekad je DPS bio lična partija Đukanovića, sada je njegov talac“, efektno je prokomentarisao  Rade Bojović iz Građanske inicijative 21.maj.

Živković se ovako osvrnuo na minule dane:  “Kada iz ove perspektive nakon skoro pet godina od političkih promjena pogledamo učinke svih postavgustovskih vlasti, i sa kakvom ‘nepodnošljivom lakoćom’ razaraju sve čega se dohvate vodeći se primarnim ciljem da što duže ostanu u svojim foteljama, onda nam se čini da te naše greške i nijesu bile baš toliko velike kakvim se pokušavaju predstaviti”.  Sitnica: ratovi, uništavanje državnih preduzeća i privrede zemlje, korupcija i kriminal, prostor na stranicama inostrane štampe najprije zbog državnog vrha na međunarodnim optužnicama za šverc cigareta, potom i zbog veza za jednim od najvećih narko kartela Evrope, progon kritičara i gušenje slobodnih medija, nepristojno bogaćenje političke klase čiji je šef dospio na Forbsovu listu najbogatijih skupa sa šeicima, zarobljene institucije, selektivna pravda, krađa izbora….

Živković je ipak zahvalan: „ Malo je političkih partija koji imaju moralni kapital kakvim mi danas raspolažemo, zahvaljujući ostvarenjima i rezultatima koje su ostvarile prethodne generacije u našoj partiji predvodeći državnu politiku u najturbulentnijim vremenima“.

Zuzvrat: Đukanović na Kongresu nije krio zadovoljstvo novom političkom generacijom. Dao im je i dva savjeta –da “ nastave da pouzdano brane ostvareno”, i da budu istrajni na tom putu. Citirao je i Njegoša: “ Nove nužde rađu nove sile. Tako i ove nužde tražile su novu generaciju naše politike”.

Moglo bi se reći i obratno. Stare nužde vraću stare sile. Pokazatelj povratka Đukanovića na političku scenu, koji ni nakon gubitka vlasti i  odlaska sa čela partije, nije nikada u stvari pustio iz ruku konce moći koje je mogao da zadrži, ne pokazuje samo njegov izbor za počasnog predsjednika DPS-a. To je samo izlazak iz sjenke. Da su ga stare nužde navele da pojača kontrolu nad partijom, i opozicijom, vidljivo je bilo prvenstveno kroz nekoliko posljednjih mjeseci djelovanja Demokratske partije socijalista, koja je na slučaju Ustavni sud, radikalizovala djelovanje, pokazujući da nije spremna ni za  promjene i dijalog. Odnosno da   Đukanoviću treba održavanje “pređašnjeg stanja” u pravosuđu i u partiji. Tu su i njegovi sve češći javni nastupi puni kritike aktuelne vlasti i Zapada, pojavljivanje njegovih članova familije na protestima…Sve u svemu, rezultat njegovog čvrstog  zagrljaja partije koju je decenijama vodio je  još jedna uništena mlada generaciju DPS-a. I propuštena prilika da Crna Gora dobije reformisani DPS, kako joj  joj putevi ne bi bili – đukanovićevski svijet ili srpski svet.

Živković se na Kongresu pohvalio posljednjim izbornim rezultatima DPS-a  na lokalnim izborima, najavljujući povratak te partije u državnu vlast na sledećim parlamentarnim izborima.

“Proces je nedvosmisleno počeo, prvo povratkom na vlast u Ulcinju, a onda i nedavnim razvlašćivanjem ove parlamentarne većine u Budvi. Naredna stanica nas čeka već u aprilu – na izborima koji su zakazani u Nikšiću, a onda nastavljamo dalje sve do narednih vanrednih ili redovnih parlamentarnih izbora koji će biti prekretnica daljeg razvoja Crne Gore”, kazao je.

Izborne brojke, međutim, pokazuju da je nakon niza opadanja podrške na izborima nakon avgusta 2020 godine, pozicija DPS –a počela da jača nakon što se Đukanović i zvanično povukao sa svih pozicija, a dok novo rukovodstvo nije tako otvoreno hvalilo njegova “istorijska dostignuća”, kao sada.  Na posljednjim izborima u Podgorici, kada je DPS pokazao drugačije lice, lice koje je nagovještavalo reforme, izborna lista   koju je predvodio Nermin Abdić, bila je pobjednik tih izbora. Stil, način obraćanja potencijalnim glasačima i političkim protivnicima  Abdića, bili su  neporedivi  sa kampanjama Đukanovića i njegove stare garde. Teško da DPS sa legalizovanim Đukanovićevim vođstvom može popraviti taj rezultat, a sasvim sigurno, umanjiće izglede da DPS stekne ono što mu najviše nedostaje: koalicioni kapacitet.

Još jedna zakonitost. Đukanovićev svijet hrani srpski svet. Niz posljednjih lokalnih izbora pokazuje da kad jača DPS jača i bivši Demokratski front.  Samo jedan detalj. Dovoljno je da  Đukanović dođe da proslavi Abdićevu pobjedu u Podgorici uz pjesmu Jači smo od Srbije, pa da se pojača društvena tenzija i radikalizuje javni prostor.

Profesor i metodolog Miloš Bešić objašnjava: „Nakon izbora 2020., na kojima je smijenjena trodecenijska vlast DPS-a, biračko tijelo te stranke i bivšeg DF-a se preraspodijelilo, tako što je dio glasača ta dva politička subjekta prišao ‘umjerenim građanskim opcijama”. Po njegovom mišljenju u međuvremenu su se partijske strukture oko DPS-a i DF-a konsolidovale, dok je do pada umjerenijih opcija doveo i njihov unutrašnji sukob. Povećava se i broj apstinenata, pokazujući da raste nezadovoljstvo i vlašću i opozicijom.

„Nijesam od onih koji ima ambiciju da djeluje iz sjenke. Nikada nijesam tako radio, valjda zato što sam imao dovoljno prilika da budem dio vlasti i sve što sam želio da radim, radio sam sa scene”, kazao je Đukanović na Kongresu  u nedjelju. Niko nije ni pisnuo na te riječi.

Izlazak iz sjenke višestrukog povratnika Đukanovića, samo potvrđuje ono što već znamo. Ne samo da se DPS nije reformisao, krsteći u istorijska dostignuća teret prethodne političke generacije.  Nego i da će taj teret morati da nosi i ovo društvo. Rascijepljeno između vlasti koja je nastavila masovno  da primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio i da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem  Đukanovićevom zagrljaju.

Ne valja se zavaravati: ako bude  Đukanović rastao, rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije prećutna kolalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina.

Milena PEROVIĆ    

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

2 sedmice

na

14 Februara, 2025

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Konačno, tu su 22 projekta za koje su tenderi ugovoreni ili raspisani u toku prošle godine. Nije, ipak, precizirano da li se tim tenderima traže izvođači ili projektanti. Ta bi informacija ukazala na stepen njihove pripremljenosti za realizaciju. U svakom slučaju, iz dostupnih podataka proizilazi da je makar trećina novih projekata u kapitalni budžet uvršćena reda radi, sa priličnom izvjesnošću da se do kraja godine neće stići dalje od kamena temeljca. Možda ni do njega.

Među pomenutim projektima od izuzetnog značaja za državu izdvaja se  Stambeni kompleks na Veljem brdu u Podgorici. Status posebnog taj projekat zaslužuje kako namijenjenim novcem tako i evidentnom nepripremljenošću. Stambeno-poslovni kompleks na Veljem brdu je, danas, tek nešto više od ideje koju su javnosti prezentovali premijer Spajić i ministar urbanizma Slaven Radunović. Izazvavši, tako, brojne nedoumice i kontroverze.

Za pripremne radove na izgradnji budućeg (?) naselja na Veljem brdu u kapitalnom budžetu namijenjeno je 10 miliona. To je jedna šestina ukupne  vrijednosti projekta koja je, prema objavljenim podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, procijenjena na 60 miliona eura. Prema onome što smo do sada čuli o tom projektu/ideji, stvarna vrijednost investicije morala bi biti višestruko veća.

Najvrijednija planirana investicija u ovogodišnjem kapitalnom budžetu je početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Iako je za taj posao planirano 100 miliona (više od trećine kapitalnog budžeta ali i manje od 20 odsto planirane vrijednosti tog projekta), od poslanika vladajuće većine u Skupštini čuli smo da on, možda, neće biti započet do kraja godine. Kako je muštulugdžija bio Milan Knežević, predsjednik partije (NDP) iz koje dolazi aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević,  upozorenje treba shvatiti za ozbiljno. Vladini zvaničnici se i dalje drže optimističkog scenarija, po kome će davno obećani radovi (paf-paf i ašov u zemlju, najavljivao je premijer još za lanjski septembar), početi krajem ljeta ili na jesen.

Knežević je u parlamentu problematizovao mogućnost da prošlogodišnji predkvalifikacioni tender za izvođača radova na drugoj dionici autoputa bude „poništen“. Zapravo zanemaren. Suštinski, to bi omogućilo da se na tenderu za izvođača prijave i kompanije koje nijesu učestvovale u predkvalifikacijama. Knežević je insistirao da EU i EBRD (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) na taj način pokušavaju favorizovati neke evropske kompanije na račun   firmi iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Samo nije pojasnio zbog čega bi Crnoj Gori, kao sufinansijeru tog projekta, smetala dodatna konkurencija na strani izvođača zahtjevnog i, iz ovdašnje perspektive, prilično skupog projekta. „Nama je EBRD kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno“, kazao je Knežević, pa dodatno razradio: „ Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove… Šta je u pitanju, vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom, nećemo početi da gradimo tu dionicu.“

Eventualno odlaganje početka gradnje druge dionice autoputa nije jedini razlog zbog koga bi građani koji, „jedva čekaju da vide sve te projekte“, prema očekivanjima premijera Spajića, trebalo da se naoružaju strpljenjem.

Uzmimo za primjer izgradnju neophodnih škola i vrtića u Glavnom gradu. Duže od decenije slušamo kako su podgoričke škole prebukirane. Zato neke, poput Osnovne škole Milorad Musa Burzan, rade u pet smjena. Reklo bi se da su u Vladi prepoznali zlu priliku, pa krenuli da problem riješe. Ili koliko-toliko ublaže. U kapitalnom budžetu nailazimo na šest objekata obrazovanja koji će se graditi, odnosno rekonstruisati i nadograđivati uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Gradiće se: Druga Gimnazija, osnovne škole na Zabjelu, u City kvartu i Karabuškom polju, a rekonstruisati i nadograditi vrtići na Zabjelu i Momišićima.

Isti objekti, istim redosljedom, uz istog sufinansijera, navedeni su i u kapitalnom budžetu za 2023. Prije nego počnemo klicati hvala vladi i aplaudirati skorom završetku radova – nije škola autoput da se radi duže od tri godine – nekoliko bitnih informacija. Prema Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023, koji je prošle godine uradila Državna revizorska institucije (DRI), procenat izvršenja planiranih radova na ovim školama i vrtićima iznosi – 0,00 odsto. U kapitalnom budžetu za prošlu godinu na istim objektima planirani su isti radovi, samo je njihova vrijednost podignuta sa nepune 3,5 na pet hiljade eura. I opet ništa.

Treća –sreća. Iste škole i vrtići na popisu, ista vrijednost planiranih radova (pet hiljada eura) i plan koji mora obradovati svakog dobronamjernog stanovnika Podgorice: od opredijeljenih pet hiljada eura, za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno je, šest puta po 4.998 eura (tekući izdaci). Ostatak od dva eura ide na izdatke za kapitalne objekte.Do kraja godine valjda saznamo šta se to može sagraditi za dva eura. Ako se posao, ponovo, ne prenese u narednu godinu.

Za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića u Podgorici (četiri), Baru, Beranama, Bijelom Polju i Plavu u kapitalnom budžetu za ovu godinu umjesto nekadašnjih 3.451 euro sada je planirana investicija teška pet hiljada (kapitalni izdaci –dva eura). I tako sedam puta. Tu je i jedno iznenađenje: za izgradnju vrtića u City kvartu Vlada je u ovogodišnjem kapitalnom budžetu namijenila 105.002 eura. Na sto hiljada i jedan euro procijenjena je vrijednost neophodnih konsultantskih usluga, projekata i studija. Pet hiljada i jedan euro biće utrošeni pod stavkom izdaci za građevinske objekte. Eto, konačno, i jednog kamena temeljca. Ako opet ne iskrsne nešto preče.

I u zdravstvu ista priča. Planovi o izgradnji Univerzitetsko kliničkog centra  u Podgorici i bolnice u Pljevljima našli su svoje mjesto još u kapitalnom budžetu za 2022, koji je u ime Vlade Zdravka Krivokapića, pripremio i u parlamentu branio tadašnji ministar finansija Milojko Spajić. Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova u Pljevljima raspisan je sredinom prošle godine. U ovogodišnjem kapitalnom budžetu za pljevaljsku bolnicu namijenjena su dva miliona. I jedan euro pride, valjda da ne zafali. Pošto je vrijednost radova za izgradnju i opremanje bolnice u Pljevljima procijenjena na 40 miliona, ovom dinamikom posao bi mogao biti završen za nekih 20 godina. Ako požure.

Podgorički Univerzitetsko klinički centar malo je komplikovanija priča. Procijenjena vrijednost 199 miliona, za ovu godinu opredijeljen milion. Namjena ista kao i prethodnih godina – konsultantske usluge, projekti, studije…

„Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirani su radovi na ukupno 63 projekta“, navodi se u Izvještaju DRI o realizaciji budžeta za 2023, poslednjem koji imamo. „Bilo je ukupno 25 aktivnih projekata od kojih je 8 okončano, 17 su u toku, dok za 38 projekata za koje su planirani radovi nije bilo realizacije sredstava“. U međuvremenu, promijenili su se vlada i vladajuća većina, ali je praksa planiranja kapitalnog budžeta, izgleda, ista. Obećanja političara bila su i ostala jeftina roba.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

3 sedmice

na

7 Februara, 2025

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći  po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije,  politička kriza i dalje traje.  Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.

Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.

Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK)  za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.

Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv.   “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.

U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda,   nešto iza kulisa. “ Spajić je  htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije,  nakon što je Andrija  Mandić posle  kratkog kolegijuma Skupštine,  izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta.  Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali  da u ponedjeljak  prezentuju u Skupštini.

DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka.  Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima,  ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK.  Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni.  Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te  da to moraju da znaju kolege iz DPSa.  Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.

On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije.  “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.

Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je  poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je  Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.

“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza  Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo  bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.

Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.

“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.

Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.

Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine  koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta.   Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.

Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti,  Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo