Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Igre gladi

Objavljeno prije

na

Blokade kapija preduzeća i sprečavanje izvoza, novi su vid radničke borbe. Rudari Boksita u Nikšiću i radnici KAP-a pokušavaju na ovaj način da se izbore za svoja prava. Radnici KAP-a, koji su stekli uslove za prijevremenu penziju, pretprošle sedmice su tri radna dana blokirali izvoz aluminijuma u znak protesta što im uz pravo na penziju nijesu isplaćene otpremnine, kao njihovim prethodnicima, niti novac iz Stambenog fonda. Oni očekuju da će im Vlada omogućiti da dobiju otpremnine od 6.000 do 14.000 eura, kao i po 117 eura za svaku godinu staža (na ime naknade iz nekadašnjeg Stambenog fonda).

Dalju blokadu izvoza su odgodili nakon što su se dogovorili sa svojim advokatom Zoranom Piperovićem da sačekaju sastanak sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem.

Iz menadžmenta KAP-a su upozorili radnike da nemaju para za otpremnine, niti su po zakonu dužni da ih isplate. Da njihova potraživanja nemaju zakonsku osnovu jasno je i radnicima KAP-a ali se oni pozivaju na dosadašnju praksu – otpremnine koje su dobile njihove kolege u KAP-u i radnici Željezare. ,,Očekujem da mi ministar kaže da za isplatu otpremnina nemaju pravni osnov, ali smo sigurni da za to postoji moralni osnov”, kazao je prije razgovora sa Kavarićem advokat Piperović.

Dogovor ipak nije postignut nakon ovonedjeljnog sastanka advokata radnika i ministra Kavarića. ,,Pred ministrom Kavarićem zvao sam ministra finansija Radoja Žugića kojeg sam pitao o mogućnostima isplate putem rebalansa budžeta. Dogovoreno je da se sa njim vidim narednih 10-15 dana i razmotrimo modalitete isplate”, saopštio je Piperović.

Radnici KAP-a, budući penzioneri, nijesu zadovoljni ovakvim razvojem situacije i najavljuju da će o daljim koracima odlučiti u petak. Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić nakon nedavnog upada u upravnu zgradu najavio je da ovoj grupi bivših radnika obezbjeđenje neće dozvoliti ulazak u fabrički krug.

Za utjehu radnicima je vijest da će najkasnije za sedam dana biti uplaćeno 2,2 miliona za povezivanje radnog staža za nešto više od 250 radnika koji bi trebalo da do kraja septembra steknu pravo na penziju.

Vladajuća većina je u Skupštini, krajem jula, ekspresno usvojila izmjene Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju po kome se radnici KAP-a mogu penzionisati ukoliko imaju 30 godina radnog staža. Za ostale građane važi uslov od 40 godina. Radnici KAP-a, njih 420, nakon ove izmjena zakona stekli su pravo za odlazak u penziju. Oko 160 zaposlenih to može da uradi odmah dok je za ostale uslov uplata 2,2 miliona eura na račun Fonda PIO, na ime njihovog beneficiranog staža. Radnici KAP-a mogu iskoristiti ovo pravo do 30. septembra, do kada važi zakon.

Opozicija je tokom rasprave o izmjenama ovog zakona ocijenila da su posrijedi neustavna i diskriminatorska rješenja.

,,Sve što se dešavalo u KAP-u je pošlo pogrešnim putem neznanja i korupcije i tu više popravke nema. Sada to pokušava da popravi isti onaj majstor koji je udesio i KAP i Crnu Goru. I onda se ne moramo čuditi odakle zakon za samo jednu fabriku, i uz to još vremenski ograničen na nepuna dva mjeseca. Uz neznanje i korupciju se nakalemio i strah od socijalnog bunta, a onda iz svega toga proizišao nakaradni i diskriminatorski zakon o prijevremenom penzionisanju samo za radnike iz aluminijske industrije”, kaže za Monitor poslanik Janko Vučinić, nekadašnji sindikalni vođa nikšićkih željezaraca.

Nedavno je 120 sadašnjih i bivših radnika Željezare i njenih nekadašnjih pogona Radventa i Messera uputilo žalbu Ustavnom sudu zbog odluke Skupštine da odbije njihov zahtjev za povoljnijim penzionisanjem koji je odobren radnicima KAP-a u stečaju.

Predsjednica Sindikata KAP-a Sandra Obradović smatra da najveći ceh promašenoj privatizaciji i nemoći države da spriječi sunovrat nekadašnjeg giganta plaćaju radnici. ,,Najsvježiji primjer je ‘brzopotezno’ usvajanje zakona o prijevremenom penzionisanju oko 420 zaposlenih i podijeljena mišljenja javnosti oko ‘benefita’ koje su ti zaposleni dobili. Naime, svi van KAP-a smatraju da je to još jedno opterećenje za budžet države. Međutim, stvari za nas u KAP-u su potpuno drugačije. Naime, niko ko nije radio u KAP-u ne zna i ne može suditi o tome kako je raditi u izuzetno teškim uslovima i po zdravlje opasnim poslovima”, kaže za Monitor Obradovićeva.

Ona napominje da je ovo prva grupa radnika koja napušta KAP a da nije dobila otpremninu bilo kao tehnološki višak po Kolektivnom ugovoru ili otpremninu po Socijalnom program. Ključni argument, smatra ona, je nezakonito otet strogo namjenski novac iz Stambenog fonda u iznosu od oko četiri miliona eura, za čije uzimanje niko nije odgovarao.

Radnicima KAP-a je krajem prošle nedjelje uplaćen dio julaske plate. Pitali smo Obradovićevu da li ima nezadovoljstva ostalih radnika zbog nedavne blokade fabrike: ,,Potpuno je razumljiv revolt zaposlenih koji su se odlučili na blokadu izvoza aluminijuma, jer se nažalost drugačije ne može riješiti ovo pitanje. Mi ostali, kao trenutno radno angažovani, podržavamo njihovu borbu, jer smo svjesni činjenice da se svakog trenutka to isto može i nama desiti, a možda i još gore, da se fabrika zatvori i da završimo na tržištu rada bez ikakvih prava”.

I dok će se u petak znati da li će uslijediti nova blokada izvoza iz KAP-a, rudari u nikšićkim Rudnicima boksita i dalje dežuraju ispred kapije i sprečavaju izvoz. Rudarima se duguje osam zarada, oko sedam hiljada eura, nisu isplaćena ni dva regresa, zimnica i tri plate iz ljeta 2010. Traže dogovor o isplati zarađenog i uplatu makar dvije plate.

Izvršni direktor Boksita Milorad Đurović tvrdi da bi se samo od para koje bi se dobile da se u Mađarsku opremi kontigent rude koji je zarobljen usljed blokade, mogle isplatiti ne jedna nego tri plate. Pominje i pregovore sa jednom njemačkom kompanijom o isporuci 500.000 tona rude, pa bi mjesečna isporuka, uključujući kupce Njemce, Mađare, Poljake i Čehe iznosila oko 65.000 tona.

-Direktor pogađa neke ugovore i prodaje rudu evo godinu a od toga ništa nema, nepovjerljivi su rudari koji nastavljaju blokadu.

Vučinić kaže da u potpunosti opravdava i podržava proteste i borbu bivših radnika KAP-a i rudnika, jer im je to nametnuto: ,,Rudari se bore za opstanak i golo preživljavanje. I kod jednih i drugih je ogromno nepovjerenje kako prema pojedincima tako i prema institucijama, jer su mnogo puta bili prevareni. Ovoga puta najviše od svojih sindikalnih lidera koji su ih izigrali i ‘pustili niz vodu’, pogotovo radnike KAP-a prema kojima se sindikalni lideri odnose kao da nikada nijesu ni postojali niti radili u Kombinatu”.

Do sada je Vlada imala volje da od naših para spašava privatne kompanije. A glavni princip po kome se odlučuje o zahtjevima radnika je njihova brojnost i procjena koliko bi oni eventualnim protestima mogli da destabilizuju vlast. Ispada da samo radnici velikih preduzeća mogu protestima da izboksuju ustupke vlasti, odnosno poštovanje zakonom zagarantovanih prava kao što je pravo na mjesečnu zaradu, dok su oni zapošljeni u manjim firmama osuđeni da trpe.

Poslanik Mladen Bojanić za Monitor kaže da su neki radnici ,,jednakiji” od drugih. ,,Tu razloge vidim u strahu vlasti od većih protesta koje naravno mogu organizovati samo zaposleni ili bivši zaposleni velikih kompanija. Pojedincima ili manjim grupama ostaje da svoja prava traže u dugotrajnim i neizvjesnim sudskim procesima”.

Da država ne rješava probleme sistematski već samo gasi pojedinačne požare, smatra i Obradovićeva: ,,Ako se govori o benefitima koje neko dobija ili je dobio, moram jasno istaći da ih zaposleni u KAP-u, pa ni u Crnoj Gori nemaju ili vrlo malo imaju i ako ih dobiju, to je zbog toga što je neko mnogo veći dobio mnogo više, pa mrvicu mora dati i zaposlenima”, kaže Obradovićeva.

Vučinić smatra da vlast procjenjuje da li joj i od koga prijeti opasnost za ugrožavanje njenih političkih pozicija: ,,Svi se upravljaju tim ‘pravilom jačega’ i u zavisnosti od toga koliku stvarnu opasnost za vlast mogu da predstavljaju ili rečeno kockarskim žargonom koliko mogu dobro da ‘izblefiraju’ tu vlast, uspijevaju u ostvarivanju svojih namjera ili zahtjeva”.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom ekonomije, advokat Piperović je upozorio radnike KAP-a, koje zastupa, da nezadovoljni radnici zavise od dobre i političke volje izvršne vlasti te da ne bi bilo pametno da se kreće u nove proteste.

Bolje im je da se nadaju milosti.

MLADEN BOJANIĆ, POSLANIK
Efikasna radikalizacija

Dosadašnja praksa je pokazala da se radikalizacijom protesta, blokadama, štrajkovima glađu i zatvaranjem u rudarske jame najbolje i najefikasnije ostvaruju prava zaposlenih ili otpuštenih radnika. Razlozi leže, sa jedne strane, u zanemarivanju problema dok ne eskaliraju, a sa druge, u strahu vlasti da se takvi protesti ne pretvore u političke pobune. Obično se problemi rješavaju tako što se država odrekne nekog svog prihoda (poreza, koncesije…) kako bi umjesto vlasnika izvršila plaćanje i primirila sitaciju za neko vrijeme. Naravno, time je trajno rješenje samo odloženo, ali je kupljeno nešto vremena. Inače je to matrica ponašanja ove vlasti, od izbora do izbora, nadajući se da će neki strani investitor doći sa gomilom novca i riješiti sve ekonomske probleme.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo