Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Igranka bez prestanka

Objavljeno prije

na

I ovog ljeta ista pjesma. Muzika na hercegnovskoj rivijeri šiba sa svih strana do duboko u noć. Komunalni inspektori tvrde da rade svoj posao. Mještani preporučuju zatvaranje očiju i ušiju, da nam i ono malo turista ne okrene leđa. Za one što idu umorni na jutarnje radne obaveze, niko ne haje. U doba kada je stereo uređaj predstavljao luksuz a kafići bili rijetka pojava duž naše obale, muzika koja se mogla čuti po izboru vlasnika predstavljala je pravu blagodet za uši. Slušati zvuk talasa u to doba nije bila rijetkost već pravilo. Treba reći da su u današnjem vremenu, talasoterapija i velnes vid turističke ponude vrlo tražene na svjetskom tržištu. No, na veliko čuđenje naših domaćih turističkih djelatnika, to podrazumijeva i mogućnost uživanja u šumu talasa.

UZALUDNA BORBA: ,,U današnje vrijeme muzika puštana s računara i stereo uređaja može se čuti ne samo iz kafića i restorana nego i prodavnica, kioska za brzu hranu, štandova kraj mora i drugih privremenih i trajnih objekata različite namjene. Zbog konfiguracije terena u formi lijevka ono što se u Herceg Novom događa uz more, stiže i do građevina na znatnoj udaljenosti, izlažući buci veći broj stanovnika nego što je to slučaj u gradovima u ravnici”, komentariše Valentina Kolman, ispred grupe nezadovoljnih građana Herceg Novog.

Valentina Kolman se skoro godinu dana bezuspješno bori s raznim nadležnostima u gradu i državi, tražeći pravdu za račun svih. Peticiju s potpisima građana Herceg Novog, dostavila je avgusta 2010. Opštini. Nakon toga je pisala komunalnoj policiji Opštine Herceg Novi, predsjedniku Opštine Herceg Novi, načelniku Centra bezbjednosti Herceg Novi, Zdravstveno–sanitarnoj inspekciji Doma Zdravlja Herceg Novi, zdravstveno–sanitarnoj inspekciji pri Ministarstvu zdravlja Crne Gore, Agenciji za zaštitu životne sredine – Odjeljenje za inspekcijske poslove, ministru zdravlja Crne Gore, ministru unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, premijeru Igoru Lukšiću, turističkoj inspekciji Crne Gore, MANS-u, Upravi za antikorupcijsku inicijativu, Evrope Direct centralnoj službi informacija, Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, ombudsmanu Crne Gore. Usmeno se obraćala i crnogorskoj turističkoj organizaciji preko kol centra.

BEZ ODGOVORA: Većina nije odgovorila. Oni koji jesu, kao tačnu adresu za prosljeđivanje ovakvih prigovora označili su komunalnu inspekciju Herceg Novog. Od gradske komunalne policije dobili smo informaciju da nijedan dopis na njihovu adresu nije stigao. Usput smo saznali da je za noćne klubove koji rade i nakon jedan sat zadužena – sanitarna inspekcija, dok je glavni i odgovorni za izdavanje ovih dozvola – Stevo Cvetković iz Sekretarijata za ekonomski razvoj Opštine. Kuriozitet je da se ove dozvole obnavljaju svaki mjesec, te da se nakon dvije zaslužene kazne, lokalu koji je napravio prekršaj, ne bi trebala produžiti dozvola.

Malo ko zna da se psihoakustika, kao grana psihofizike, bavi proučavanjem složenih fizioloških i psiholoških mehanizama koji učestvuju u percepciji zvuka. Slušanjem Tehno/Rave muzike, istraživanja su pokazala, više nego tokom izlaganja drugim vrstama muzike, ubrzava se ritam rada srca, organizam drži u napetosti, podstiče reakcija stresa.

I u Zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini, koji je u Crnoj Gori na snazi od ljeta 2006. godine, stoji da je buka u životnoj sredini nepoželjna i štetna po ljudsko zdravlje pa su stoga utvrđene mjere zaštite. Tako lokali u naseljenim mjestima, koji nemaju zvučnu izolaciju, ne mogu dobiti dozvolu za korišćenje elektroakustičnih uređaja nakon jedan sat noću, a oni do jedan sat, samo pod uslovom da muzika koju emituju ne prelazi granične vrijednosti.

NA POČETNOJ POZICIJI: Obaveza je nadležnog inspektora da zabrani upotrebu izvora buke dok se ne preduzmu mjere zaštite. U slučaju muzike, ovo se odnosi na pravna lica i preduzetnike koji je emituju nakon jedan sat. Po načinu na koji je osmišljena upotreba izvora buke, može se zaključiti da ovaj zakon u suštini predviđa upotrebnu dozvolu za korišćenje elektroakustičnih uređaja kao poseban dokument, koji nije zavisan od dozvole za rad lokala, iako to nije eksplicitno navedeno. Ovim zakonom predviđeno je i mišljenje nadležne zdravstvene ustanove o uticaju buke na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Kao pozitivan primjer regiona uzima se Dubrovnik, koji svoju buku izmješta po čukama. Gradski oci su dubrovačke diskoteke smjestili u zaleđe, pa nesmetano i nikog ne ugrožavajući, rade do samog jutra. U nas je pokušaj takve diskoteke na brdu – Disco Top Hill u Budvi. Samo Kotor, pod budnim okom gradonačelnice Maje Ćatović, jedini u nas poštuje propise. Sve ostalo je galama i ,,igranka bez prestanka”.

Ko koga kontroliše i na koji način, teško je reći. Dok se komunalni policajci pravdaju da nijesu dobili dopis, državni činovnici nas vraćaju u početnu poziciju – niđe; sanitarni inspektori mudro odmahuju glavom. Niđe reakcije. Samo buka.

Smjernice

U WHO Smjernicama za noćnu buku u Evropi iz 2009. opisano je na koji način se ostvaruje štetan uticaj buke na ljudski organizam. Osim promjena u brzini srčanog rada i sistolnog krvnog pritiska, kod akutnog izlaganja buci primijećene su promjene u nivou kortizola i negativan uticaj na imuni sistem. Posebno opasan negativan uticaj koji buka izaziva su nesanica, razdražljivost, smanjena sposobnost koncentracije, tjeskobno-depresivni sindrom, visoki krvni pritisak, probavni problemi, gastritis ili čir, poremećaji rada tiroidne žlijezde, menstrualni poremećaji, i sl. Posljedice noćnog izlaganja akustičnom zagađenju su i teškoće pri uspavljivanju, noćne more i snovi s komponentom anksioznosti, buđenje tokom noći, vremensko smanjenje određenih stadijuma sna, gubitak kvaliteta sna zbog zamjene stadija dubljeg, sa onima plićeg sna, dnevna somnolencija.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo