Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Igra s ove strane kabla

Objavljeno prije

15 godina

na

epcg

Hoće li u koritu rijeke Morače nići četiri betonske brane napravljene po zamislima starim skoro pola vijeka, crnogorska javnost će saznati za dva, tri mjeseca. Sada slijedi formalna procedura ocjenjivanja sugestija prikupljenih tokom javne rasprave na Detaljni prostorni plan za hidroelektrane na Morači i Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu tog plana. RAJ NA ZEMLJI: Iza leđa uglađenih vladinih činovnika koji ponavljaju priču o odličnim tehničkim rješenjima, blagodetima za građane Crne Gore, struji koja će potocima teći i računima za struju koji nikoga neće nervirati – već bruje motori građevinskih mašina koje su spremne da krenu u pohode na Moraču. Građevinski lobi, nakon godina rasta i jačanja, kao posebno krilo blisko vlastima, uzdrman je krizom i pod bremenom velikih kreditnih zaduženja. Pošto po Crnoj Gori nema gradilišta kao nekada, valja što prije upregnuti mehanizaciju, ući u nove, što veće i dugoročnije poslove i – zaraditi. Pa makar i na štetu poreskih obveznika i prirode.

Energetika je, zna se, vrlo profitabilan posao. U zemljama Evropske unije vladaju vrlo strogi standardi tokom planiranja, prikupljanja dokumentacije i, na kraju, tokom izgradnje energetskih objekata. Primjera radi – da bi se ispunili samo standardi iz Okvirne direktive o vodama treba i po nekoliko godina da bi se prikupila papirologija. Zato je jasno zašto je Crna Gora, sa ovakvom vlašću, raj za energetski lobi.

Ekonomska kriza i želja za opstankom na vlasti gura Crnu Goru u donošenje brzih odluka o velikim i važnim stvarima bez prethodnog društvenog konsenzusa koji bi morao da postoji u svakom demokratskom društvu oko ovako velikih projekata koji mijenjaju mapu države. U ovakvoj situaciji guranje javnog interesa u drugi plan – pogubno je.

 

DERIPASKIN ENERGETSKI PROBLEM: „Zašto se tender mora raspisati sada?”, pitao je javno i Garet Tankosić Keli, nekada prvi čovjek podgoričkog UNDP-a. „Pošto ni po najoptimističkijim izgledima ne može biti energije iz ovih brana u žici do 2018, to neće pomoći neposrednim energetskim ‘problemima’. Mnogo je važnije to što je svijet usred najgore ekonomske recesije u našem životu, a da su cijene svega od Londona do Dubaija pale na najniže grane; zašto onda prodavati koncesije na krunske bisere Morače u brzopoteznoj prodaji na dnu recesije?”, pitao se Tankosić Keli.

On upozorava da je mit – da se Crna Gora suočava sa energetskom krizom. „Činjenica je da Crna Gora nema energetski problem. Međutim, ima ga Oleg Deripaska, milijarderski rudarski tajkun iz druge države, zato što je KAP odgovoran za – manje više – 50 odsto potrošnje energije u Crnoj Gori”, objašnjava Tankosić Keli.

Sasvim se sada otvoreno priča ono o čemu se tek šuškalo kada su se Berluskoni i Đukanović smiješili rukujući se pred blicevima foto-aparata dok su najavljivali podmorski kabl za prenos struje između Crne Gore i Italije. Žurba je – da Italijani, što prije, započnu posao u Crnoj Gori i vuku struju u Italiju. Jasno je zašto. Ogroman deficit struje pritiska tu zemlju. A Italijani traže svoj interes. Legitimno. Pitanje je samo za čiji interes se vodi igra sa ove strane kabla. Za javni interes – sigurno je sada – ne.

DOGOVOR BRANU GRADI: „Ako su tačne prognoze Svjetske banke da će u naredne dvije decenije cijena električne energije porasti barem dvostruko, znači li to da je za Crnu Goru, njene građane i njen budžet, najbolje da prihod od tako rastućeg trenda cijena, u naredne tri decenije koristi inostrani koncesionar – po svemu sudeći firma A2A?”, pita i Branko Lukovac, bivši diplomata i nekadašnji šef Kancelarije za održivi razvoj.

Da je u pitanju već dogovoreni posao tvrdi i Vasilije Miličković, predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Elektroprivrede. „Rijeka Morača biće pretvorena u baru odlukom jednog čovjeka, premijera Mila Đukanovića. Ne postoji nijedan ekonomski razlog, niti interes građana i države za koncesionu gradnju hidroelektrana na Morači, već je to lični razlog premijera Đukanovića, koji je proistekao iz bilateralnog sporazuma sa italijanskim kolegom Silviom Berluskonijem, potpisanim sredinom juna prošle godine”.

Miličković tvrdi da u tajnom sporazumu decidno piše da je italijanska firma A2A dobila od Terne i Enela zadatak upravljanja EPCG preko učešća u privatizacionom tenderu, kao i razvoja i upravljanja postojećim i planiranim hidroelektranama u Crnoj Gori.

„Dakle, gradnja HE na Morači pripašće Italijanima. Mogu Francuzi, Njemci, Norvežani ili bilo koji drugi investitori na tenderu dati dvostruko bolju ponudu, međutim, biće ekspresno eliminisani kao što se desilo sa grčkim konzorcijumom PPC-Golden enerdži na tenderu za dokapitalizaciju EPCG”, tvrdi Miličković.

 

MARINA MARKOVIĆ, NEZAVISNA KONSULTANTKINJA ZA ŽIVOTNU SREDINU

Nepoznanica i štete i koristi

MONITOR: Zašto se Vladi toliko žuri da što prije usvoji dokumentaciju i ozvaniči investitora za gradnju HE na Morači?

MARKOVIĆ: Požurili su sa pretkvalifikacionim tenderom iako ga nije trebalo raspisati. Potpuno bi logično bilo da se prvo sačeka ishod javnih rasprava, vidi konačni Detaljni prostorni plan za četiri hidroakumulacije na Morači i tek nakon toga traže investitori. Jer, teoretski – DPP ne mora, a sudeći po javnim raspravama ne bi ni smio, biti usvojen ovakav kakav je sada i onda tekući tender nema smisla. Ulaženje u tenderski proces prije dobijanja saglasnosti na Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu (SEA) i usvajanja DPP-a smatram veoma arogantnim. Takav pristup govori da su nadležni Vladini resori sasvim sigurni da će DPP proći bez obzira na procedure kakve se primjenjuju u članicama Evropske unije, a koje su dio i naših zakona. Sada kada su javne rasprave o DPP i SEA završene pitanje je čemu su služile ako ne bude bitnijih promjena u ta dva dokumenta. U SEA-i ima dosta nedostataka i bez njene konačne verzije koja bi bila pripodobljena standardima EU i domaćem zakonodavstvu ne može biti usvojen ni DPP i time bi se čitav proces vratio na početak. No, ponavljam, veliko je pitanje da li će se to desiti. Voljela bih da budem demantovana i da se Plan i SEA-u vrate na popravni, ali se iskreno bojim da se to neće desiti.

MONITOR: Kao vjerovatni investitor već se pominje italijanska kompanija A2A.

MARKOVIĆ: Simptomatično je da se sve češće pominju Italijani i njihova kompanija A2A kao učesnici tendera i vjerovatni investitori. Ušli su u posao sa Elektroprivredom, između Italije i Crne Gore dogovoren je podmorski prenosni kabl, sve su glasnija mišljenja da se radi o već dogovorenom poslu. Nemam pouzdanih podataka o tome, ali smatram da je vrlo moguće da je tako: kada se sve ove činjenice i Vladin pristup tenderskom procesu povežu sve ukazuje da se radi o već dogovorenom poslu koji treba što prije sprovesti u djelo.

MONITOR: Koji su osnovni nedostaci SEA?

MARKOVIĆ: Prethodni nacrti SEA bili su kvalitetniji od dokumenta koji je kao finalni stavljen na javnu raspravu. I to čudi. Trebalo bi da bude upravo obrnuto. Posebno je problematično to što se ne razmatraju alternative i što se zaobilaze evropski propisi o upravljanju vodama i zaštiti prirode. DPP i Strategija razvoja energetike kao usmjeravajući dokument za njegovo donošenje i razvoj projekata četiri elektrane na Morači, nažalost odstupa od suštinskog cilja politike za vode Evropske unije – postizanja dobrog statusa do 2015. i sprječavanja daljeg pogoršanja statusa za sve vode. Da Crna Gora primjenjuje Okvirnu direktivu o vodama, odluka o gradnji elektrana na Morači bi mogla da se donese samo uz jasnu računicu i dokaze da se koristi od planiranih zahvata ne mogu postići ni na jedan drugi, po životnu sredinu povoljniji način, ili da su, na primjer, od suštinskog značaja za zdravlje i bezbjednost ljudi. A odsustvo takve analize je upravo ono na što, i to sa pravom, ukazuje nevladin sektor i što zabrinjava. Odluka ovakve vrste se, ako se poštuju zahtjevi Evropske unije, ne može donijeti, a da se prethodno na jednu stranu ne stave sve prednosti a na drugu sve štete koje bi projekat donio životnoj sredini, društvu i ekonomiji, i pravilno odmjere štete i koristi.

MONITOR: Nakon Prostornog plana i Strategije energetike – velika se polemika vodi i o DPP i SEA za Moraču…

MARKOVIĆ: Sada ne bismo imali ovakvu raspravu da je učešće javnosti posebno u donošenju Strategije razvoja energetike bilo suštinsko a ne formalno. Prirodno je zapitati se da li su DPP i SEA tek pokriće za odluke koje su već donesene tokom izrade Strategije razvoja energetike, znatno prije toga kada se na projektovanje i korišćenje velikih brana gledalo bitno drugačije nego danas, ili možda kroz neke vremenski bliske neformalne i druge procese u kojima se određene kompanije i privatni interesi pozicioniraju za djelovanje na budućem Regionalnom energetskom tržištu jugoistočne Evrope. Ako je zaista tako naredno pitanje je gdje je onda tu održivost? Kako onda u tom svijetlu da posmatramo izjave zvaničnika da imaju dobre namjere i da će ispoštovati visoke standarde očuvanja životne sredine osim kao prazne riječi? Čak i u SEA stoji da za dvije oblasti životne sredine koje će trpjeti najznačajnije negativne uticaje u slučaju gradnje HE – za vode i biodiverzitet – nedostaju podaci da bi se pouzdano procijenio uticaj. A upravo jedan od osnovnih principa održivosti jeste princip predostrožnosti – kad nijeste sigurni kakve će uticaje proizvesti određeno činjenje od njega se morate suzdržati. Biće interesantno vidjeti da li će prilikom odlučivanja taj princip primijeniti nadležni organ za SEA, a posebno ministar zaštite životne sredine koji se deklarativno zalaže za održivi razvoj. Logično bi bilo da resor koji se bavi zaštitom životne sredine i njegov prvi čovjek insistiraju na prikupljanju nedostajućih podataka, uključivanju više alternativa, varijanti rješenja u DPP i vjerovatno na ponovnoj procjeni uticaja na osnovu dopunjenih podataka i uz tješnje povezivanje procjene sa relevantnim evropskim propisima.

MONITOR: Ministarstvo za ekonomski razvoj je svojevremeno ignorisalo razmatranje alternativa tadašnje pilot Strateške procjene uticaja na životnu sredinu.

MARKOVIĆ: Da, ne treba zaboraviti da je tada prvi čovjek Ministarstva za ekonomski razvoj bio upravo sadašnji ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović. Izbjegavanjem da se alternative razmotre u ranoj fazi razvoja projekta konačni izbor se sužava, a određena rješenja nameću kao jedina ispravna. To svakako nije model koji se primjenjuje u evropskoj praksi niti u projektnom ciklusu Svjetske banke.

 

Marijana BOJANIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

6 sati

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

2 sedmice

na

17 Januara, 2025

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo