O odnosu države prema obrazovanju kao jednom od ključnih segmenata društva dovoljno govori podatak da je u obrazovanju u Crnoj Gori zapošljeno preko 14.000 ljudi, a njihove plate su godinama na nivou ili ispod prosječnih. Ne čude zato najave protesta prosvjetara
Darko je konobar koga kad naručujete piće ne oslovljavate tako, već sa – Profesore, može dojč. Završio je fakultet i imao je namjeru da predaje. Međutim u sistemu školstva, gdje ni pomoćno osoblje ne može da se zaposli bez ministrovog amina, nije bio politički podoban.
,,Sad više i ne tražim posao u struci. Plate su im manje nego što ja zaradim. Pri kraju mandata prošle ministarke plate su im kasnile. Pričale su mi kolege sa fakulteta da su ih opominjali iz banaka za rate, nijesu imali da vrate dugove na vrijeme. Ma i kod mene u kafiću pili su kafu na veresiju”, priča za Monitor.
U prvom kvartalu ove godine, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, najviše oglašenih radnih mjesta bilo je u uslugama smještaja i ishrane, pa u obrazovanju. Za poslove u obrazovanju oglašeno je 1519 radnih mjesta, na neodređeno 146, a određeno 1280, ostalo 93.
Prema posljednjem dostupnom izvještaju Zavoda o deficitarnim zanimanjima iz 2019, te godine oglašeno 370 radnih mjesta za profesora matematike, a zapošljena su tri, za profesora klavira 151 zapošljen je jedan, zapošljen je i jedan profesor fizike iako je oglasa bilo 105… Uzalud su raspisivani oglasi za profesora psihologije, profesor grupe predmeta kulinarstva, profesora elektronske grupe predmeta, profesora ekonomske grupe predmeta…
Da će nedostatak nastavnog kadra biti hroničan govore i posljednji podaci sa upisa na Univerzitetu Crne Gore iz 2019/20. Na Prirodno- matematičkom fakultetu na smjeru Matematika za 30 ponuđenih mjesta prijavilo se samo 11 brucoša, na studijskom programu Fizika raspisano 30 prijavilo se šest, Biologija 50 a prijavilo se 20. Slično je i na Filozofskom fakultetu u Nikšiću – Crnogorski jezik od 55 slobodnih mjesta prijavilo se 14, za Srpski jezik pet, na Geografiji od 50 mjesta samo 17…
O odnosu države prema obrazovanju kao jednom od ključnih segmenata društva dovoljno govori podatak da je u obrazovanju u Crnoj Gori zapošljeno preko 14.000 ljudi, a njihove plate su godinama na nivou ili ispod prosječnih. Da država nastavlja sa tradicijom nebrige prema obrazovanju govori i najnovije povećanje zarada. Naime, izmjene i dopune zakona o zaradama u javnom sektoru stupile su na snagu 1. jula. Njima će plate ljakarima biti povećane za oko 20 odsto. Povećanje, i to značajno do 70 odsto, dobiće i profesori na fakultetima. I ovog puta povećanje je zaobišlo nastavni kadar osnovnih i srednjih škola.
Prosjek plata u kategoriji Obrazovanje, naučni i straživački rad u Crnoj Gori je od 430 do 840 eura, 10 odsto zapošljenih prima veću platu od maksimalno navedene. Prosvjetni radnik sa višegodišnjim radnim stažom prima platu od oko 800 eura. Nakon višedecenijskog prosvjetnog rada penzija iznosi upola manje oko 400 eura.
Novi ministar prosvjete Miomir Vojinović je više puta istakao da je pored reformi obrazovanja neophodno poboljšati materijalni status prosvjetnih radnika. Istakao je da će insistirati da se zarade povećaju, ali i da se vrati dostojanstvo i ugled poziva.
Sredinom prošlog mjeseca predstavnici Sindikata prosvjete i Ministarstva prosvjete dogovorili su da se formira komisija koja će započeti rad na izmjenama i dopunama granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, kako bi se definisali i koeficijenti složenosti prosvjetnim radnicima. Iz Sindikata su tada objasnili da je cilj poboljšanje materijalnog i ekonomskog položaja prosvjetnih radnika, kroz borbu za bolje plate i druge privilegije (jubilarne nagrade, prevoz, nastavnička zvanja itd.), zatim unapređenje pravnog položaja i pravne sigurnosti prosvjetnih radnika, kao i borba za dostojanstvo prosvjetnog poziva.
Nakon povećanja plata za predavače na fakultetima, predsednik Sindikata prosvjete Radomir Božović najavio je novu rundu pregovora sa nadležnima u Ministarstvu prosvjete. ,,Ne budu li naša očekivanja ispunjena ili budemo li i dalje zanemareni i zapostavljeni ni Sindikat prosvete neće sjediti skrštenih ruku. Imamo legitimne metode propisane zakonom”. Božović je istakao da protesti i štrajk nijesu isključeni: ,,Protesti, ukoliko do njih dođe, neće biti usmjereni protiv većih zarada ljekarima i univerzitetskim profesorima nego prema ignorantskog odnosa države prema osnovnom i srednjem obrazovanju”, kazao je Božović.
Dubinu ignorisanja Božović je objasnio i kroz priču o opremanju škola: ,,Mi smo u eri digitalizacije, već 5 G mreža startuje, imamo gradskih škola koje nemaju kompjuter u svakoj učionici i koje nemaju internet. Pričamo o budućnosti a i dalje u mnogim školama radimo po principu krede i table”. Objasnio je i da u Osnovnoj školi Oktoih u Podgorici jedno odjeljenje prvaka nije moglo da se upiše zbog prostornih kapaciteta.
Shodno tome imamo i rezultate – PISA testiranje svaki put nas iznova opomene koliko nam je obrazovni sistem loš. Posljednji put, 2019. godine, pokazalo se da je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen. I dok su u okruženju, i oni bolje rangirani od Crne Gore pozivali na alarm, u tadašnjem Ministarstvu prosvjete Crne Gore pominjali su i radost u skladu sa ,,državotvornom” politikom koju i danas vode.
Najnovije upozorenje došlo je iz Sarajeva, tamo je crnogorski tim zauzeo posljednje mjesto na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, koja je održana od 28. juna do 3. jula. Na takmičenju je učestvovalo 109 učenika iz 19 zemalja, a pobijedila je Rumunija sa 224 poena, pretposljednja Albanija imala je 20 bodova, a Crna Gora samo dva!
Dovoljno upozorenja, da ima ko da ih čuje.
Predrag NIKOLIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice