Izbore u Podgorici zvanično je tražila opozicija, o republičkim izborima tu i tamo se zucka, kruže čak i abrovi da Filip Vujanović ne bi morao predsjednikovati baš do kraja mandata. Nekoliko prebjega sa opozicione liste, čvršće od karijatida, podupiru vlast podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugoše, tih izbora biti neće. Ostalo zavisi od toga šta će smisliti predsjednik Demokratske partije socijalista. Misli, dakle, postoji. Odbornici Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene i Nove srpske demokratije podnijeli su inicijativu za skraćenje mandata parlamenta zbog odluka Upravnog suda koji je poništio izbor predsjednika i sekretara parlamenta Slobodana Stojanovića i Slavke Maraš.
Prema ocjenama iz opozicije u Podgorici postoji samo matematička, ali ne i demokratska većina. Nakon proljetos održanih lokalnih izbora dr Miomir Mugoša izabran je za gradonačelnika većinom skrpljenom od odbornika DPS-a, Slaviše Guberinića, kviska iz Narodne i Dragana Ostojića iz Demokratske srpske stranke. Zlatne rezerve bili su Mihailo Ivanović iz Stranke penzionera i Boban Vujačić, kasnije iz partije isključeni, odbornik Nove. Uoči izbora SDP je obećela da neće glasati za Mugošu i nije.
Odbornički klubovi opozicione koalicije Bolja Podgorica – bolja Crna Gora tvrde da Skupština Glavnog grada, nema legalnu niti legitimnu većinu. „Otkad je Socijaldemokratska partija napustila koaliciju nema većine od najmanje 29 odbornika”, kazao je Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije
Branka Bošnjak, odbornica Pokreta za promjene objašnjava za Monitor da je opozicija inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada podnijela kako bi ukazali da Podgoricom vlada vještačka većina stvorena političkom korupcijom. ,,Od Skupštine Glavnog grada napravljena je farsa. Bilo bi izbora kad bi se oni koji su izabrani na opozicionoj listi ponašali opoziciono, ali nemamo iluzija da će tako biti”, kaže Branka Bošnjak.
Predsjednik Kluba odbornika SDP Đorđe Suhih kazao je da će SDP glasanjem u Skupštini podržati svaku inicijativu koja označava skraćivanje mandata nelegitimne i nelegalne koalicije Mugoša-NS-DSS i raspisivanje izbora.
Slaviša Guberinić se kandidovao za pravednika i velikomučenika. Ponovio je da ,,u bilo kojoj političkoj akciji koja ima za cilj da opozicija bude vodonoša SDP-u, Narodna stranka neće učestvovati ni po koju cijenu, posebno ne poslije svega što je rađeno Narodnoj stranci i sveštenstvu Mitropolije crnogorsko-primorske”. Oh.
Odbornik DSS-a Dragan Ostojić kaže da nije htio da potpiše inicijativu „za koju se unaprijed zna da neće proći”. Predstavnik Stranke penzionera je potpisao.
Od 57 odbornika u podgoričkom parlamentu DPS sa Liberalnom partijom i Bošnjačkom strankom ima 28, za odluku o skraćenju mandata neophodno je 29 glasova. Mugoša kontroliše najmanje tri odbornika izabrana glasovima protivnika njegovih pregnuća. Niko precizno ne zna koliko košta laserska operacija uklanjanja savjesti, ali je jasno da Mugi nije džabe učio hirurgiju.
Čaršija razmatra mogućnost da DPS riješi da na proljeće raspiše vanredne parlamentarne izbore. Ide ovako: ukoliko u decembru Crna Gora dobije datum početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, vlast bi mogla proglasiti da joj izbori trebaju kako bi imala ,,puni kapacitet” za ispunjavanje obaveza na putu ka Evropi.
Nešto slično već su uradili. Izbori 2009. očekivali su se tek u jesen, bili su dio političkog dogovora pomoću kojeg je PZP glasao za Ustav. Vlast ih je u januaru raspisala za mart uz obrazloženje da o važnim pitanjima evroatlantskih integracija treba da odlučuju institucije sa punim četvorogodišnjim mandatom. Opozicija je tvrdila da vlast žuri da osvoji mandate prije nego stignu efekti ekonomske krize. Rezultati ovogodišnjih lokalnihizbora, pošteno govoreći, pokazali su da nije bila nužda. Izdržljiv je ovo narod.
Postoji i drugi, našoj iskrivljenoj stvarnosti mnogo primjereniji, razlog za priče o izborima. Smišlja se kako li bi se mogao vratiti šef. Postoje razne verzije, izbori za neke nijesu neophodni. Da čežnja nije bez osnova vidi se iz izjave političkog direktora DPS-a Branimira Gvozdenovića koji je Pobjedi otkrio da, ,,ne treba isključivati nijedno rješenje koje bi, u konkretnim okolnostima, nalagalo potrebu ponovnog aktiviranja Mila Đukanovića. Gospodin Đukanović jeste jedan od stubova naše partijske snage, pa, ako dozvolite, i kadrovski kapacitet Crne Gore”, rekao je Gvozdenović i zaslužio mjesto u istoriji.
Ni predsjedniku SDP-a Ranku Krivokapiću ne bi bilo mrsko da se Đukanović pripovrne. ,,DPS će odlučivati koju će mu funkciju dati u političkom životu. Svuda u Evropi je ta funkcija vezana za državne funkcije ako ste na vlasti ili za parlamentarni život ako ste u opoziciji” poučio je.
,,Đukanović ima jasan plan za povratak na neku od najvažnijih državnih funkcija, i od tog njegovog plana zavisi da li će biti izbora”, ocijenio je ovih dana predsjednik Nove Andrija Mandić. Prema njegovim riječima, nakon nedavne presude Đukanovićevom poslovnom partnera Stanku Subotiću, u očekivanju presuda čitavom nizu osoba sa kojima je poslovao u prošlosti, ,,za njega bi otpočinjanje pregovora bilo prihvatljivo pod uslovom da se nalazi na nekoj zaštićenoj državnoj funkciji”.
Ako ne drugačije, Đukanović bi među Crnogorcima mogao vaskrsnuti i na poziciji predsjednika države. Filipu Vijanoviću mandat ističe 2013, ali ko kaže da se baš mora ispuniti cijeli mandat. Recimo, raspišu se parlamentarni izbori, pa stigne odluka da se, uštede radi, istovremeno održe i predsjednički.
Kad god ti izbori bili, postoji pravna dilema da li bi Vujanović na njima mogao biti kandidat. On služi drugi predsjednički mandat, Ustav zabranjuje treći. Ali, postoji prigodno ,,ali”. Vujanović je za predsjednika prvi put izabran izabran 2003, jedva. Pet godina kasnije, bez muke je izabran za prvog predsjednika nezavisne Crne Gore. Ako zatreba stvar se može pravnički rastegnuti tako da se onaj prvi mandat ne računa jer se odigravao u drugoj državi. Može, a ne mora. Tumačenje će zavisiti od volje Partije, a zna se ko volju Partije čini. Ostalo su trice i kučine.
Kosara BEGOVIĆ