Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Idi mi, dođi mi

Objavljeno prije

na

Izbore u Podgorici zvanično je tražila opozicija, o republičkim izborima tu i tamo se zucka, kruže čak i abrovi da Filip Vujanović ne bi morao predsjednikovati baš do kraja mandata. Nekoliko prebjega sa opozicione liste, čvršće od karijatida, podupiru vlast podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugoše, tih izbora biti neće. Ostalo zavisi od toga šta će smisliti predsjednik Demokratske partije socijalista. Misli, dakle, postoji. Odbornici Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene i Nove srpske demokratije podnijeli su inicijativu za skraćenje mandata parlamenta zbog odluka Upravnog suda koji je poništio izbor predsjednika i sekretara parlamenta Slobodana Stojanovića i Slavke Maraš.

Prema ocjenama iz opozicije u Podgorici postoji samo matematička, ali ne i demokratska većina. Nakon proljetos održanih lokalnih izbora dr Miomir Mugoša izabran je za gradonačelnika većinom skrpljenom od odbornika DPS-a, Slaviše Guberinića, kviska iz Narodne i Dragana Ostojića iz Demokratske srpske stranke. Zlatne rezerve bili su Mihailo Ivanović iz Stranke penzionera i Boban Vujačić, kasnije iz partije isključeni, odbornik Nove. Uoči izbora SDP je obećela da neće glasati za Mugošu i nije.

Odbornički klubovi opozicione koalicije Bolja Podgorica – bolja Crna Gora tvrde da Skupština Glavnog grada, nema legalnu niti legitimnu većinu. „Otkad je Socijaldemokratska partija napustila koaliciju nema većine od najmanje 29 odbornika”, kazao je Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije

Branka Bošnjak, odbornica Pokreta za promjene objašnjava za Monitor da je opozicija inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada podnijela kako bi ukazali da Podgoricom vlada vještačka većina stvorena političkom korupcijom. ,,Od Skupštine Glavnog grada napravljena je farsa. Bilo bi izbora kad bi se oni koji su izabrani na opozicionoj listi ponašali opoziciono, ali nemamo iluzija da će tako biti”, kaže Branka Bošnjak.

Predsjednik Kluba odbornika SDP Đorđe Suhih kazao je da će SDP glasanjem u Skupštini podržati svaku inicijativu koja označava skraćivanje mandata nelegitimne i nelegalne koalicije Mugoša-NS-DSS i raspisivanje izbora.

Slaviša Guberinić se kandidovao za pravednika i velikomučenika. Ponovio je da ,,u bilo kojoj političkoj akciji koja ima za cilj da opozicija bude vodonoša SDP-u, Narodna stranka neće učestvovati ni po koju cijenu, posebno ne poslije svega što je rađeno Narodnoj stranci i sveštenstvu Mitropolije crnogorsko-primorske”. Oh.

Odbornik DSS-a Dragan Ostojić kaže da nije htio da potpiše inicijativu „za koju se unaprijed zna da neće proći”. Predstavnik Stranke penzionera je potpisao.

Od 57 odbornika u podgoričkom parlamentu DPS sa Liberalnom partijom i Bošnjačkom strankom ima 28, za odluku o skraćenju mandata neophodno je 29 glasova. Mugoša kontroliše najmanje tri odbornika izabrana glasovima protivnika njegovih pregnuća. Niko precizno ne zna koliko košta laserska operacija uklanjanja savjesti, ali je jasno da Mugi nije džabe učio hirurgiju.

Čaršija razmatra mogućnost da DPS riješi da na proljeće raspiše vanredne parlamentarne izbore. Ide ovako: ukoliko u decembru Crna Gora dobije datum početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, vlast bi mogla proglasiti da joj izbori trebaju kako bi imala ,,puni kapacitet” za ispunjavanje obaveza na putu ka Evropi.

Nešto slično već su uradili. Izbori 2009. očekivali su se tek u jesen, bili su dio političkog dogovora pomoću kojeg je PZP glasao za Ustav. Vlast ih je u januaru raspisala za mart uz obrazloženje da o važnim pitanjima evroatlantskih integracija treba da odlučuju institucije sa punim četvorogodišnjim mandatom. Opozicija je tvrdila da vlast žuri da osvoji mandate prije nego stignu efekti ekonomske krize. Rezultati ovogodišnjih lokalnihizbora, pošteno govoreći, pokazali su da nije bila nužda. Izdržljiv je ovo narod.

Postoji i drugi, našoj iskrivljenoj stvarnosti mnogo primjereniji, razlog za priče o izborima. Smišlja se kako li bi se mogao vratiti šef. Postoje razne verzije, izbori za neke nijesu neophodni. Da čežnja nije bez osnova vidi se iz izjave političkog direktora DPS-a Branimira Gvozdenovića koji je Pobjedi otkrio da, ,,ne treba isključivati nijedno rješenje koje bi, u konkretnim okolnostima, nalagalo potrebu ponovnog aktiviranja Mila Đukanovića. Gospodin Đukanović jeste jedan od stubova naše partijske snage, pa, ako dozvolite, i kadrovski kapacitet Crne Gore”, rekao je Gvozdenović i zaslužio mjesto u istoriji.

Ni predsjedniku SDP-a Ranku Krivokapiću ne bi bilo mrsko da se Đukanović pripovrne. ,,DPS će odlučivati koju će mu funkciju dati u političkom životu. Svuda u Evropi je ta funkcija vezana za državne funkcije ako ste na vlasti ili za parlamentarni život ako ste u opoziciji” poučio je.

,,Đukanović ima jasan plan za povratak na neku od najvažnijih državnih funkcija, i od tog njegovog plana zavisi da li će biti izbora”, ocijenio je ovih dana predsjednik Nove Andrija Mandić. Prema njegovim riječima, nakon nedavne presude Đukanovićevom poslovnom partnera Stanku Subotiću, u očekivanju presuda čitavom nizu osoba sa kojima je poslovao u prošlosti, ,,za njega bi otpočinjanje pregovora bilo prihvatljivo pod uslovom da se nalazi na nekoj zaštićenoj državnoj funkciji”.

Ako ne drugačije, Đukanović bi među Crnogorcima mogao vaskrsnuti i na poziciji predsjednika države. Filipu Vijanoviću mandat ističe 2013, ali ko kaže da se baš mora ispuniti cijeli mandat. Recimo, raspišu se parlamentarni izbori, pa stigne odluka da se, uštede radi, istovremeno održe i predsjednički.

Kad god ti izbori bili, postoji pravna dilema da li bi Vujanović na njima mogao biti kandidat. On služi drugi predsjednički mandat, Ustav zabranjuje treći. Ali, postoji prigodno ,,ali”. Vujanović je za predsjednika prvi put izabran izabran 2003, jedva. Pet godina kasnije, bez muke je izabran za prvog predsjednika nezavisne Crne Gore. Ako zatreba stvar se može pravnički rastegnuti tako da se onaj prvi mandat ne računa jer se odigravao u drugoj državi. Može, a ne mora. Tumačenje će zavisiti od volje Partije, a zna se ko volju Partije čini. Ostalo su trice i kučine.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo