Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ide Mile DPS prugom

Objavljeno prije

na

Nije Milo Đukanović jedini Crnogorac koji je na vlasti dvije decenije tokom kojih je promijenio sve boje. Niko se u Kolašinu više ne sjeća da je bilo vrijeme u kom Mile Šuković, predsjednik SO Kolašin, nije bio neka vlast u tom gradiću. I Šuković je mijenjao zastave kako koji vjetar duva: jedinstveni DPS, SNP, opet DPS, kome je sa grupom odbornika SNP prišao 2006. Sada je predsjednik Grupe građana koja u koaliciji sa DPS vodi grad.

Prema podacima Komisije za konflikt interesa, Šukoviću se posebno posrećilo nakon 2008. godine kada je vlast ukrstio sa privatnim biznisom. Šuković je tada, u vrijeme dok je obavljao funkciju predsjednika SO Kolašin, postao i predsjednik Upravnog odbora Ski centra Kolašin, koji je privatizovao Zoran Bećirović, prijatelj premijera Đukanovića. Prema mnogim izvorima, Bećirović i njegove firme su samo front za poslove i imovinu Đukanovića, od Avale u Budvi do Bjanke i Ski centra u Kolašinu.

Šukovića je Komisija za sprečavanje konflikta interesa optužila da je članstvom u tom Upravnom odboru, dok je bio predsjednik SO Kolašin, bio u konfliktu interesa. On se pravdao time da je tamo ,,volontirao”. Šta ga je ponukalo na to dobročinstvo, nije objašnjavao. Ni Bećirović nije pojasnio koje su to vještine Šukovića preporučile za mjesto u bordu njegove kompanije, imajući u vidu podatak da je 2006. godine opština Kolašin imala 150 hiljada duga a danas preko deset miliona.

Možda ima veze sa tim što je Šuković bio predsjednik SO Kolašin kada je 2007. godine ta opština Bećiroviću prodala skoro 300 hiljada kvadrata zemlje po hitnom postupku za manje od dva eura po metru kvadratnom, o čemu je javnost u više navrata upozorila načelnica kolašinskog katastra Željka Vuksanović, odbornica SDP.

,,Osnovano sumnjamo da su prodavali i poklanjali državno zemljište bez ikakve kontrole. Zaduživali su opštinu i davali zemljište pod fiduciju. U svemu tome su ih pratile institucije sistema”, govorila je Vuksanović kada je lokalna SDP zbog toga podnijela krivičnu prijavu protiv Šukovića i tadašnjeg gradonačlenika Kolašina Milete Bulatovića. Tužilaštvo se još nije oglasilo.

SDP Šukovića i Bulatovića tereti i zbog nezakonite raspodjele 24 stana namijenjena najugroženijima i odluke o zaduživanju državne imovine zbog kredita.

Šuković se pravdao da aranžmanom sa Bećirovićem opština nije izgubila, te da je zahvaljujući toj transakciji došla u posjed zemljišta nekadašnje državne kompanije Sinjajevina koje je Bećirović, pošto je dobio za bagatelu, prodao opštini. Šukovića i Bulatovića optuživali su i za sumnjivi aranžman kada je SO Kolašin prodala Bećiroviću dio opštinskog zemljišta na kom je planirana saobraćajna zaobilaznica. ,,Prodali su Bećiroviću po pet eura metar kvadratni da bi on to višestruko skuplje prodao državi”, govorio je svojevremeno Dragan Bulatović iz kolašinske Nove srpske demokratije.

Šuković, dobrovoljac kod Bećirovića, nije živ htio da volontira za kolašinsku opštinu. U kolašinskom parlamentu se više puta raspravljalo o tome zašto Šuković prima platu kada zakon za to mjesto ne predviđa novčanu naknadu. ,,To je jedina plata koju prima”, objašnjavale su lokalne vlasti.

I da ostane bez nje, Šuković bi mogao samo od sreće da živi ko bubreg u loju. Svake godine on i njegova supruga Nataša, načelnica Uprave prihoda u Kolašinu, prijave popriličnu sumu novca koji, kako tvrde Šukovići, dobijaju od igara na sreću. Jedne godine Mile je Komisiji za sprečavanje konflikta interesa prijavio preko 36 hiljada eura koje je, objašnjavao je, dobio na kladionici.

„Još vam mogu reći da mi ta godina nije bila baš najbolja, kada je riječ o zaradi u kladionicama. Jedne godine zaradio sam čak 68.000 eura, druge godine 28.000, zatim 11.000. Ove godine nijesam baš bio sjajan, svega 6.000 eura”, tumačio je Šuković novinarima.

Sreća je zarazna. Miletova supruga je 2009. godine prijavila 9 hiljada eura dobitka od igara na sreću. Naredne godine prijavila je nešto manje, oko 6 hiljada, kao i sljedeće 2011. godine. Interesantno, Šukoviće je sreća okrenula otkako je Mile krenuo da volontira za Bećirovića.

Gotovo je nemoguće, analizirajući imovinske kartone porodice Šuković, utvrditi kako je tako naglo narasla njihova imovina od 2008. godine. Komisija je Šukovića optužila da je 2010. dostavio netačne imovinske podatke. Njegov i suprugin karton često se ne poklapaju. No sigurno je da je angažman kod Bećirovića bio presudan. Mile je 2008. Komisiji prijavio stan u Kolašinu i oko 25 hiljada eura ušteđevine, njegovih i članova porodice. Od 2009. godine imovina počinje da raste, pa se u njihovim kartonima iz 2009. godine navodi da osim 30 hiljada eura dobijenih od igara na sreću, Šukovići posjeduju ogroman novac, oko 90 hiljada eura, plus ušteđevinu koju posjeduju djeca. Tu su i krediti, desetine hiljada eura zarađenih od rada u različitim komisijama, hiljade eura zarađenih od zakupnine (ne zna se čega). Sreća.

Zvanično, prema katastru, na Mileta se vode stan i potkrovlje u Kolašinu, dok supruga posjeduje 8 hiljada kvadrata zemlje dobijene u nasljeđe.

Koliko se Kolašinu s Miletom posrećilo, druga je priča. Ovih dana objavljena je vijest da SO Kolašin uzalud pokušava, mjerama štednje, da proda bogati vozni park koji je opština prikupila u vrijeme kada su opštinom gazdovali Bulatović i Šuković.

Aktuelni gradonačelnik Kolašina Darko Brajušković potvrdio je da je kompanija S lizing oduzela vozila rendž rover diskaveri i tojota rav, koja su dužili Šuković i Bulatović. Opština je te automobile kupila bez raspisanog tendera i prethodne odluke SO. Onako, birali ljudi, koji se kome dopada.

Mediji su pisali i o desetinama hiljada eura koje je Mile na račun prezentacije potrošio u kolašinskim kafanama. Iz Sekretarijata za finansije nedavno je saopšteno da je SO Kolašin za četiri godine po osnovu reprezentacije potrošila preko 195.000 eura. Opštinski funkcioneri, objavili su mediji, uspijevali su u jednom danu da na leskovačkom roštilju potroše 11 hiljada eura, od čega je 4.542 eura trošak Šukovića. Šuković je skupe prezentacije uglavnom pravdao važnim gostima iz Podgorice.

Sreća je svakako i to što je Miletov rođeni brat šef lokalne policije u Kolašinu. Dio srećne zvijezde je vjerovatno i to što je SO Kolašin dijelila placeve bez ikakvih kriterijuma službenicima Uprave policije, za šta se Šuković i bivši gradonačelnik takođe terete u krivičnoj prijavi tužiocu.

Ima samo jedno: sreća je varljiva. Pogotovo kad je povezana s domaćim tajkunima. Danas si gore, sjutra u Spužu.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo