Povežite se sa nama

MONITORING

I snijeg je njihov

Objavljeno prije

na

Tonski zapisi sa sjednica najvažnijih organa Demokratske partije socijalista koje objavljuje Dan potvrđuju kako su svi koji u ovoj zemlji žive i plaćaju porez upregnuti kako bi ta partija opstajala na vlasti. Zloupotrebe položaja i neravnopravan položaj građana zakonom su zabranjeni, partijski red zahtijeva drugačije. Oni našim parama plaćaju svoje izborne uspjehe. I njima se diče.

Nema javne službe koja na tom poslu nije angažovana. Zavod za zapošljavanje, Fond rada, razne uprave, tužilaštvo, sudstvo, ministarstva redom – svi marljivo rade jedan posao. Čuvaju nesmjenjivu vlast predsjednika DPS-a Mila Đukanovića.

Nije lako zamisliti kako je u glavama raznih viđenih glava vladajuće partije. U susret novom Danu, prije sna, pohodi ih pitanje: Šta ja ono rekoh onda. Kupovati ljude je jedno, ali kad svi precizno znaju kako ste to tačno radili i šta ste o tome govorili – ipak je drugo.

Najnoviji transkripti sa proširene sjednice Predsjedništva DPS-a pokazuju da ni snijeg ovdje svima isto ne pada.

,,Znate da je naša opština u prethodnom periodu imala dosta elementarnih nepogoda i da, ukoliko postoji mogućnost za isplatom šteta našem članstvu, smatram da bi dobro pomogli, i to bi pomoglo nama na terenu”, kazao je predsjednik opštine Mojkovac i funkcioner DPS-a Dejan Medojević. Pripomenuo je da bi ,,na terenu” pomoglo i ,,da otpremnine iz Fonda rada direktno usmjerimo prema našem članstvu”.

Budimir Dabetić iz Berana založio se da se obezbijede sredstva za isplatu jednokratne novčane pomoći ugroženim porodicama kroz fondove solidarnosti. ,,Njihovu identifikaciju ćemo, naravno, izvršiti preko mjesnih odbora”. Zamolio je i da do državne plate dođe ,,jedan broj” ljudi u Upravi za šume i Upravi carina. Ostali bez posla, a veoma su partijski angažovani kao predsjednici ili potpredsjednici mjesnih odbora. Što ne ide, ne ide.

Mreža radi i u prijestonici. Jovan Martinović posebno je pohvalio redovnu komunikaciju sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem, ,,koji nikada ne zaobilazi partiju i gotovo se njegovi saradnici i on lično svakodnevno čuju sa predsjednicima opštinskog odbora”. Slavoljub Migo Stijepović ne zaboravlja ko ga je, kao ministra, rodio.

Drama se desila u nikšićkoj Željezari. Ne ona kad su je prodavali, preprodavali i uništavali, nego kad je u toj firmi ojačao sindikat na čelu sa Jankom Vučinićem. ,,Pokušavamo sada da formiramo sindikat. Sve što smo uradili ovih dana smo uradili da pomognemo tim našim ljudima da taj sindikat Janka Vučinića eliminišemo”, objasnio je Radivoje Nikčević. Šef se složio. Kako bi se ,,neutralisala” ova ,,njihova posljednja destrukcija”, predložio je političku akciju ,,koja mora imati i dobro koordiniranu terapiju, uključujući i medijsku akciju”.

Na rječniku Mila Đukanovića neko bi mogao da doktorira, ali to je druga priča. Važnije je kad se te riječi pretaču u akciju, na primjer medijsku. Janko Vučinić je na svojoj koži osjetio združeno djelovanje medijsko-obavještajnih službi koje su u Pobjedi objavile njegov zdravstveni karton. Naravno da za to bolno očigledno kršenje zakona niko nije odgovarao.

Kako partijski sistem funkcioniše kupeći usput pare iz državnih resora pokazalo se i ovih dana kad je objavljeno da su Skupština i Vlada

prošle godine za reklamiranje potrošili 859.000 eura. Najviše novca poreskih obveznika otišlo je dnevnom listu Pobjeda, Radiju Antena M i Portalu Analitika. Za promociju aktivnosti ministarstava u štampanim medijima Pobjedi je uplaćeno 81.370 ili 89,16 odsto novca potrošenog na reklame. Skoro 95 odsto ukupnih sredstava za reklamiranje na elektronskim medijima dobio je radio Antena M. Centar za građansko obrazovanje, koji je objavio podatke ukazao je da se vlada ne reklamira u najčitanijim i najgledanijim medijima.

Abaz Kujović iz Bijelog Polja podsjetio je i da treba obezbijediti novac za dovođenje birača iz inostranstva. Većina tih ljudi neboravkom u Crnoj Gori zapravo je izgubila pravo glasa. Dokle god većina ljudi odseljenih iz Crne Gore glasa za DPS, taj se dio zakona neće primjenjivati.

Na jednom od snimaka Milo Đukanović obavještava partijske drugove da će Bošnjačka stranka i HGI zbog inovacija u izbornom zakonodavstvu nastupati samostalno, ,,ali sa pouzdanim dogovorima, vjerovatno i u pisanoj formi prije izbora, da ćemo nastaviti koalicionu saradnju poslije izbora, prema formulama koje su i do sada funkcionisale”. Svojim biračima Bošnjačka partija to nije rekla. Zumili se.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović u međuvremenu je razjasnio da nema ničeg naročitog u dejstvovanju njegove partije već se samo ,,DPS otvoreno bavi problemima u društvu i problemima svojih članova”. Glede društva, Đukanović primjećuje i da je ,,došlo i do izvjesne raskalašnosti”. Naročito među onima koji sa prosječnom platom od 480 treba da obezbijede potrošačku korpu od 800 eura.

Državni analitičari još jednom su cijelu stvar pokušali da predstave kao normalnu. U cijelom svijetu, eto, onaj ko je na vlasti zapošljava svoje ljude, evo, na primjer američka administracija… Čak i kod nas je zakonom, konačno, definisano koja mjesta u državnoj službi mogu zavisiti od rezultata izbora. U jednoj stvari su svi – od ministra do spremačice u školi – jednaki. Moraju biti ,,naši”.

Pripadnost partiji štiti čak i od odlaska u zatvor. Rajko i Pavić Škerović iz Bara dva puta su hapšeni i dva puta puštani iz zatvora. Tokom pretresa stana i apartmana hotela Peđa koji je u vlasništvu mlađeg Škerovića, policija je pronašla 47 PVC kesica sa 45,7 grama kokaina, 15 PVC kesica sa 61,7 grama heroina, dok su dva grama marihuane i pištolj bez oružnog lista našli u njegovom stanu. Pronađene su i tri puške, tri pištolja, municija različitog kalibra, 20 zlatnika, 181.150 eura, 33.530 američkih dolara i 3.890 švajcarskih franaka. Ujutru ih uhapse, popodne puste. ,,Hajka na mene i moju porodicu potiče od ljudi zaposlenih u državnim organima koji ne pripadaju vladajućoj partiji čiji sam ja dugogodišnji istaknuti član, rekao je biznismen Rajko Škerović. ,,Namjera tih ljudi jeste da kompromitacijom mene i moje porodice pokušaju iskompromitovati i narušiti ugled partije kojoj pripadam”.

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu odlučio je da ne bude kontrolnog saslušanja ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice povodom slučaja ,,Škerović”. A i bolje da se ne muče. Kila kokaina ovdje su se u sudskom postupku pretvarala u grame, grami pronađeni kod Škerovića pretvoriće se u ništa. Levor više ili manje, stvar je ukusa i tradicije. Kad čovjek malo bolje razmisli, Škerovići su, u stvari, branili red, poredak i tradiciju.

DPS je protekle sedmice još jednom išutirao opoziciju iz parlamenta. Skupština danas nije raspravljala o 13 predloga zakona Socijalističke narodne partije jer opet nije usvojen dnevni red. Prethodno je skupštinska većina odbila da raspravlja o predlozima Demokratskog fronta i Pozitivne Crne Gore. Na taj, kao i na sve događaje ovih dana, odgovori opozicije su tanki.

Koalicioni partneri spremno su se uključili u odbranu tekovina DPS-a. Iako se Bošnjačka partija uredno žalila da je DPS krao na izborima krali, funkcioner te stranke Suljo Mustafić smatra da u vrhu partije nijesu za to znali. Ni drug Tito nije znao za Goli otok. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić nešto je suptilniji: ,,Ne negiram probleme ali ti problemi postoje u svim partijama, u najjačoj najviše pa onda proporcionalno veličini i moći kojoj posjeduju”. Dobro je, kaže, što se takve stvari otvaraju jer je riječ o zajedničkom problemu na putu ka EU. ,,Znam dobro za te nepravde i znam koliko bole i stoga želim da Crna Gora bude drugačija”. Stara pjesma – da stvarno želi, izašao bi iz vlade.

Svaka kockica u mozaiku zloupotreba moći, svakog se dana sve jasnije pokazuje. Još samo da ima ko da vidi.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo