Jesen je bila bogata novim postavljenjima u sudskim vrhovima. Izabran je novi predsjednik Apelacionog suda i četvoro sudija Sudskog savjeta. Do kraja sedmice, kad ovaj broj Monitora bude u prodaji, biće zatvoren konkurs za preostala četiri člana Savjeta „iz redova uglednih pravnika”, a očekuje se da će ubrzo biti popunjeno i upražnjeno mjesto predsjednika Višeg suda.
Nova kadrovska rješenja ali i pojedini kandidati za važne funkcije u sudstvu govore da proces ne ide ka depolitizaciji i decentralizaciji, što je bio zahtjev Evropske unije ponovljen i u posljednjem Izvještaju o napretku EK.
Pozicije u Sudskom savjetu zauzeli su većinom sigurni kadrovi bliski predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i vladajućoj koaliciji. Isti je slučaj i sa Apelacionim sudom, ali i kandidatima koji se pominju kao rješenja za predsjednika Višeg suda. Pravila kojim će biti izabrani preostali članovi Sudskog savjeta ukazuju da je vlast odlučna da sačuva sudstvo, kao svoju posljednju odbranu.
Najprije je, u žurbi dok Medenica još troši funkciju predsjednice Sudskog savjeta, na čelo Apelacionog suda izabran dotadašnji predsjednik Višeg suda Mušika Dujović. Mediji su pisali da je Dujović postavljen na predlog Vesne Medenice. Dujovića je, tvrdi više izvora, Medenica postavila po telefonskom nalogu. Monitor je pisao da je u obaranju presuda u predmetu za ubistvo Slavoljuba Šćekića, Medenica imala njegovu aktivnu potporu.
U trenutku kada je izabran za predsjednika Apelacionog suda, Dujoviću mandat predsjednika Višeg suda nije bio istekao.
Iako se kao potencijalni kandidati za novog predsjednika Višeg suda pominju i neka sudska imena od integriteta, moguće da će se na taj konkurs pričekati. Mediji su objavili da će v.d predsjednika Višeg suda najvjerovatnije preuzeti predsjednica Udruženja sudija, sutkinja Hasnija Simonović, inače supruga predsjednika COK-a i nekadašnjeg funkcionera SDP-a Duška Simonovića. Kako je Monitor već pisao, sutkinja Simonović je Medeničina kuma.
Da se radi o osobi od Medeničinog povjerenja i sama je potvrdila. ,,Nadamo se da će gospođa Vesna Medenica, nastaviti da bude na čelu crnogorskih sudija, jer je svojim ogromnim radom i zalaganjem to i zaslužila. Ona ima punu podršku svih članova Udruženja”, izjavila je krajem oktobra za državnu Pobjedu. Na svečanosti povodom Dana sudstva, gdje je govorila pored Medenice i ministra pravde Duška Markovića, kazala je da u Crnoj Gori nijedan sudija nije korumpiran iako ih tako često etiketiraju. Riješen problem.
Simonovićeva je u javnosti poznata i po čestim javnim istupima u kojima traži da se ne smiju komentarisati sudske presude. Ona je javnosti postala poznata po presudi u korist Stanka Subotića. Kao predsjednica Vijeća Višeg suda preinačila je 2002. godine odluku Osnovnog suda kojom su pokojni Duško Jovanović, direktor Dana i Vladislav Ašanin, bivši urednik tog lista, oslobođeni za klevetu po tužbi Subotića, zbog prenošenja tekstova o švercu duvana iz hrvatskog Nacionala. Sutkinja Simonović je oslobađajuću presudu preinačila u osuđujuću za Ašanina.
Neće Dujović, sve su prilike, biti jedini Medeničin kadar u Apelacionom sudu. Taj sud do skoro je vodila Svetlana Vujanović, supruga Filipa Vujanovića. U javnosti su Medenica i ona ukrstile koplja. Medenica nakon odlaska Vujanovićeve u Vrhovni sud, polako osvaja Apelacioni.
Na konkurs za sudije Apelacionog suda koji je Sudski savjet pod Medeničinom komandom raspisao 15. oktobra prijavile su se dvije njene bliske prijateljice: sutkinja Višeg suda Milenka Žižić i sutkinja Dragica Vuković.
Milenka Žižić donijela je visoku osuđujuću presudu u slučaju ubistva Medeničinog zeta, nakon što je prethodno iz postupka isključila javnost. Advokat optuženog Srđan Radović tražio je izuzeće sutkinje Žižić jer ju je pred suđenje vidio kako sa Medenicom sjedi u podgoričkom lokalu Maša.
Žižić je poznata i po oslobađajućoj presudi u slučaju deportacija. Nakon preuzimanja tog predmeta ona je na prijedlog Medenice, 7. oktobra 2009, od Vlade Mila Đukanovića, dobila službeni stan na korišćenje u Podgorici. Njen sin, Miloš Žižić zapošljen je u Sudskom savjetu. Pominjala se i kao ozbiljna kandidatkinja vladajuće koalicije za državnog tužioca.
Venecijanska komisija kritikovala je i odluku predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore. ,,Iako su reforme dobrodošle i čini se da su u skladu sa međunarodnim standardima, Venecijanska komisija je u saznanju da će sastav Ustavnog suda biti mijenjan prije isteka mandata sadašnjim sudijama, te da će svi tužioci takođe biti podvrgnuti reizboru. Venecijanska komisija žali što nosiocima tih funkcija nije dozvoljeno da završe svoje mandate”.
Nastavilo se odabirom članova Sudskog savjeta. Posljednjih dana oktobra izabrano je četvoro sudija Sudskog savjeta. U skladu sa najnovijim izmjenama zakona, sudije je birala Konferencija sudija. Novi stari kadrovi govore da je Medenica, odnosno vlast odlučna da zadrži kontrolu nad ovim ključnim tijelom u sudstvu koje bira i razriješava sudije.
Izabrani su Milić Međedović, Radoje Orović, Nataša Božović i Željka Jovović.
Novi vojnički sastav, smatraju Monitorovi izvori u pravosuđu, ukazuje na strah vlasti od poglavlja 23 i 24. Međedović je vojnik Đukanovića, kažu naši sagovornici u pravosuđu. I on je vezan sa slučaj deportacija. Bio je član tročlanog Specijalnog vijeća u tom predmetu koje je 29. marta 2011. donijelo oslobađajuću presudu za bivše policajce. Međedović je u to vrijeme bio redovni sudija Apelacionog suda. Njega je na „ispomoć” Višem sudu u Podgorici, konkretno Milenki Žižić, poslala Vesna Medenica.
Željka Jovović je podmladak Medenice iz Osnovnog suda, tvrde naši sagovornici. Nataša Božović, iako nije iz te priče, podsjećaju naši izvori, ipak je prilikom izbora u Viši sud bila predmet jednog od prvih uspješnih dogovora SNP-a i DPS-a. Četvrti izbor, Radoje Orović u javnosti se pominje kao čovjek sa zanimljivim hobijem. Komisiji za sprječavanje konflikta interesa Orović je prijavio dobitak sa kladionice od 30 hiljada eura.
U Izvještaju o napretku EK objavljenom sredinom oktobra napominje se da su kriteriji odabira sudija u Sudski savjet i dalje nejasni, te da se sudije ne biraju na temelju dovoljno jasnih kriterijuma. ,,Razlozi za odluke nisu u potpunosti dokumentirani”.
Sudski Savjet za vlast je bitan jer po novim izmjenama upravo Savjet bira predsjednika Vrhovnog suda. Ko su kandidati za preostalih četvoro članova za Savjet sudija, iz redova uglednih pravnika ne zna se, ali stručnjaci upozoravaju da način na koji će biti odabrani ne uliva povjerenje.
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava za Monitor upozorava: „Iako je Ustavom propisano da članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika bira Skupština u plenumu 2/3 većinom, predviđeno je da kandidate nadležni skupštinski odbor predloži prostom većinom, čime je posredno izigran princip da opozicija značajno učestvuje u odlučivanju. Omogućeno je da skupštinskom plenumu budu servirani kandidati opet po volji vladajuće koalicije, koja u tim odborima ima prostu većinu”.
Direktorica HRA ukazuje: ,,Članovi Sudskog savjeta treba da budu nezavisne i nepristrasne osobe, jer je zakonom propisano da je njihov posao da štite sudije od političkog i drugog neprimjerenog uticaja. Međutim, ni Ustavom ni nedavno izmenjenim zakonima nije obezbeđeno da ova četiri člana ne budu u konfliktu interesa. Nije propisano da oni ne mogu da budu i funkcioneri ili članovi političkih stranaka, da ne mogu biti u bliskom srodstvu sa državnim funkcionerima izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti”. Gorjanc-Prelević upozorava da je moguće da se ponovi situacija da supruga predsjednika države bude članica Savjeta i onda postane i predsjednica Disciplinske komisije, kao što je to bio slučaj sa Svetlanom Vujanović.
HRA je predlagala da se te stvari izmijene, ali da to nije prošlo. ,,Nijedna politička partija nije htjela da podrži taj amandman, pa smo zaključili da je to zato što svi u stvari nastoje da u savjete ubace svoje ljude. Nadam se ipak da je taj propust posledica nemara, a ne namjere”, zaključuje Tea Gorjanc-Prelević.
Prema riječima Azre Jasavić, poslanice Pozitivne Crne Gore, ta partija je podnijela amandman da predsjednika Vrhovnog suda bira Skupština dvotrećinskom u prvom i tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja. ,,Neprihvatanje tog amandmana od strane vladajuće koalicije jedan je od indikatora koji ukazuje da vlast ne želi da u značajnoj mjeri depolitizuje sudstvo. Ovo praktično znači da nakon očekivanih reformi tužilaštva, koje očekujemo nakon ustavnih promjena, sudstvo može biti poslednja linija odbrane ove vlasti od neprocesuiranja visokih funkcionera vladajuće koalicije”, kaže ona.
Plan je jasan: da nakon Vesne ostane Vesna.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice