Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I posle Vesne, Vesna

Objavljeno prije

11 godina

na

medenica

Jesen je bila bogata novim postavljenjima u sudskim vrhovima. Izabran je novi predsjednik Apelacionog suda i četvoro sudija Sudskog savjeta. Do kraja sedmice, kad ovaj broj Monitora bude u prodaji, biće zatvoren konkurs za preostala četiri člana Savjeta „iz redova uglednih pravnika”, a očekuje se da će ubrzo biti popunjeno i upražnjeno mjesto predsjednika Višeg suda.

Nova kadrovska rješenja ali i pojedini kandidati za važne funkcije u sudstvu govore da proces ne ide ka depolitizaciji i decentralizaciji, što je bio zahtjev Evropske unije ponovljen i u posljednjem Izvještaju o napretku EK.

Pozicije u Sudskom savjetu zauzeli su većinom sigurni kadrovi bliski predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i vladajućoj koaliciji. Isti je slučaj i sa Apelacionim sudom, ali i kandidatima koji se pominju kao rješenja za predsjednika Višeg suda. Pravila kojim će biti izabrani preostali članovi Sudskog savjeta ukazuju da je vlast odlučna da sačuva sudstvo, kao svoju posljednju odbranu.

Najprije je, u žurbi dok Medenica još troši funkciju predsjednice Sudskog savjeta, na čelo Apelacionog suda izabran dotadašnji predsjednik Višeg suda Mušika Dujović. Mediji su pisali da je Dujović postavljen na predlog Vesne Medenice. Dujovića je, tvrdi više izvora, Medenica postavila po telefonskom nalogu. Monitor je pisao da je u obaranju presuda u predmetu za ubistvo Slavoljuba Šćekića, Medenica imala njegovu aktivnu potporu.

U trenutku kada je izabran za predsjednika Apelacionog suda, Dujoviću mandat predsjednika Višeg suda nije bio istekao.

Iako se kao potencijalni kandidati za novog predsjednika Višeg suda pominju i neka sudska imena od integriteta, moguće da će se na taj konkurs pričekati. Mediji su objavili da će v.d predsjednika Višeg suda najvjerovatnije preuzeti predsjednica Udruženja sudija, sutkinja Hasnija Simonović, inače supruga predsjednika COK-a i nekadašnjeg funkcionera SDP-a Duška Simonovića. Kako je Monitor već pisao, sutkinja Simonović je Medeničina kuma.

Da se radi o osobi od Medeničinog povjerenja i sama je potvrdila. ,,Nadamo se da će gospođa Vesna Medenica, nastaviti da bude na čelu crnogorskih sudija, jer je svojim ogromnim radom i zalaganjem to i zaslužila. Ona ima punu podršku svih članova Udruženja”, izjavila je krajem oktobra za državnu Pobjedu. Na svečanosti povodom Dana sudstva, gdje je govorila pored Medenice i ministra pravde Duška Markovića, kazala je da u Crnoj Gori nijedan sudija nije korumpiran iako ih tako često etiketiraju. Riješen problem.

Simonovićeva je u javnosti poznata i po čestim javnim istupima u kojima traži da se ne smiju komentarisati sudske presude. Ona je javnosti postala poznata po presudi u korist Stanka Subotića. Kao predsjednica Vijeća Višeg suda preinačila je 2002. godine odluku Osnovnog suda kojom su pokojni Duško Jovanović, direktor Dana i Vladislav Ašanin, bivši urednik tog lista, oslobođeni za klevetu po tužbi Subotića, zbog prenošenja tekstova o švercu duvana iz hrvatskog Nacionala. Sutkinja Simonović je oslobađajuću presudu preinačila u osuđujuću za Ašanina.

Neće Dujović, sve su prilike, biti jedini Medeničin kadar u Apelacionom sudu. Taj sud do skoro je vodila Svetlana Vujanović, supruga Filipa Vujanovića. U javnosti su Medenica i ona ukrstile koplja. Medenica nakon odlaska Vujanovićeve u Vrhovni sud, polako osvaja Apelacioni.

Na konkurs za sudije Apelacionog suda koji je Sudski savjet pod Medeničinom komandom raspisao 15. oktobra prijavile su se dvije njene bliske prijateljice: sutkinja Višeg suda Milenka Žižić i sutkinja Dragica Vuković.

Milenka Žižić donijela je visoku osuđujuću presudu u slučaju ubistva Medeničinog zeta, nakon što je prethodno iz postupka isključila javnost. Advokat optuženog Srđan Radović tražio je izuzeće sutkinje Žižić jer ju je pred suđenje vidio kako sa Medenicom sjedi u podgoričkom lokalu Maša.

Žižić je poznata i po oslobađajućoj presudi u slučaju deportacija. Nakon preuzimanja tog predmeta ona je na prijedlog Medenice, 7. oktobra 2009, od Vlade Mila Đukanovića, dobila službeni stan na korišćenje u Podgorici. Njen sin, Miloš Žižić zapošljen je u Sudskom savjetu. Pominjala se i kao ozbiljna kandidatkinja vladajuće koalicije za državnog tužioca.

Venecijanska komisija kritikovala je i odluku predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore. ,,Iako su reforme dobrodošle i čini se da su u skladu sa međunarodnim standardima, Venecijanska komisija je u saznanju da će sastav Ustavnog suda biti mijenjan prije isteka mandata sadašnjim sudijama, te da će svi tužioci takođe biti podvrgnuti reizboru. Venecijanska komisija žali što nosiocima tih funkcija nije dozvoljeno da završe svoje mandate”.

Nastavilo se odabirom članova Sudskog savjeta. Posljednjih dana oktobra izabrano je četvoro sudija Sudskog savjeta. U skladu sa najnovijim izmjenama zakona, sudije je birala Konferencija sudija. Novi stari kadrovi govore da je Medenica, odnosno vlast odlučna da zadrži kontrolu nad ovim ključnim tijelom u sudstvu koje bira i razriješava sudije.

Izabrani su Milić Međedović, Radoje Orović, Nataša Božović i Željka Jovović.

Novi vojnički sastav, smatraju Monitorovi izvori u pravosuđu, ukazuje na strah vlasti od poglavlja 23 i 24. Međedović je vojnik Đukanovića, kažu naši sagovornici u pravosuđu. I on je vezan sa slučaj deportacija. Bio je član tročlanog Specijalnog vijeća u tom predmetu koje je 29. marta 2011. donijelo oslobađajuću presudu za bivše policajce. Međedović je u to vrijeme bio redovni sudija Apelacionog suda. Njega je na „ispomoć” Višem sudu u Podgorici, konkretno Milenki Žižić, poslala Vesna Medenica.

Željka Jovović je podmladak Medenice iz Osnovnog suda, tvrde naši sagovornici. Nataša Božović, iako nije iz te priče, podsjećaju naši izvori, ipak je prilikom izbora u Viši sud bila predmet jednog od prvih uspješnih dogovora SNP-a i DPS-a. Četvrti izbor, Radoje Orović u javnosti se pominje kao čovjek sa zanimljivim hobijem. Komisiji za sprječavanje konflikta interesa Orović je prijavio dobitak sa kladionice od 30 hiljada eura.

U Izvještaju o napretku EK objavljenom sredinom oktobra napominje se da su kriteriji odabira sudija u Sudski savjet i dalje nejasni, te da se sudije ne biraju na temelju dovoljno jasnih kriterijuma. ,,Razlozi za odluke nisu u potpunosti dokumentirani”.

Sudski Savjet za vlast je bitan jer po novim izmjenama upravo Savjet bira predsjednika Vrhovnog suda. Ko su kandidati za preostalih četvoro članova za Savjet sudija, iz redova uglednih pravnika ne zna se, ali stručnjaci upozoravaju da način na koji će biti odabrani ne uliva povjerenje.

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava za Monitor upozorava: „Iako je Ustavom propisano da članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika bira Skupština u plenumu 2/3 većinom, predviđeno je da kandidate nadležni skupštinski odbor predloži prostom većinom, čime je posredno izigran princip da opozicija značajno učestvuje u odlučivanju. Omogućeno je da skupštinskom plenumu budu servirani kandidati opet po volji vladajuće koalicije, koja u tim odborima ima prostu većinu”.

Direktorica HRA ukazuje: ,,Članovi Sudskog savjeta treba da budu nezavisne i nepristrasne osobe, jer je zakonom propisano da je njihov posao da štite sudije od političkog i drugog neprimjerenog uticaja. Međutim, ni Ustavom ni nedavno izmenjenim zakonima nije obezbeđeno da ova četiri člana ne budu u konfliktu interesa. Nije propisano da oni ne mogu da budu i funkcioneri ili članovi političkih stranaka, da ne mogu biti u bliskom srodstvu sa državnim funkcionerima izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti”. Gorjanc-Prelević upozorava da je moguće da se ponovi situacija da supruga predsjednika države bude članica Savjeta i onda postane i predsjednica Disciplinske komisije, kao što je to bio slučaj sa Svetlanom Vujanović.

HRA je predlagala da se te stvari izmijene, ali da to nije prošlo. ,,Nijedna politička partija nije htjela da podrži taj amandman, pa smo zaključili da je to zato što svi u stvari nastoje da u savjete ubace svoje ljude. Nadam se ipak da je taj propust posledica nemara, a ne namjere”, zaključuje Tea Gorjanc-Prelević.

Prema riječima Azre Jasavić, poslanice Pozitivne Crne Gore, ta partija je podnijela amandman da predsjednika Vrhovnog suda bira Skupština dvotrećinskom u prvom i tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja. ,,Neprihvatanje tog amandmana od strane vladajuće koalicije jedan je od indikatora koji ukazuje da vlast ne želi da u značajnoj mjeri depolitizuje sudstvo. Ovo praktično znači da nakon očekivanih reformi tužilaštva, koje očekujemo nakon ustavnih promjena, sudstvo može biti poslednja linija odbrane ove vlasti od neprocesuiranja visokih funkcionera vladajuće koalicije”, kaže ona.

Plan je jasan: da nakon Vesne ostane Vesna.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

2 sedmice

na

17 Januara, 2025

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo