Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I ćorak je metak

Objavljeno prije

na

Dva posljednja dana februara 2012. u Skupštini Crne Gore divaniće se o povjerenju Vladi i sličnom. Zbog odluke Vlade da preuzme dug Kombinata aluminijuma Podgorica od 22 miliona eura, 29. februara, na inicijativu SNP-a, raspravljaće se o nepovjerenju Vladi. Dan ranije na dnevnom redu će biti nešto za šta još nije precizno utvrđeno šta je. Koliko se zasad zna, Vlada će Skupštini predložiti neke zaključke, pa će, ako oni budu podržani, biti podržana vladina politika oko KAP-a. O sudbini Vlade ne treba brinuti, šanse da DPS ne obezbijedi 41 glas u parlamentu u domenu su teorije. Počelo je time što je, nakon odluke Vlade da preuzme prvi KAP-ov dug, premijer Igor Lukšić najavio da će parlamentu uputiti inicijativu da se izjasni o povjerenju Vladi kada je u pitanju KAP i vođenje ekonomske politike. Objasnio je da je to potrebno kako bi se znalo da li Vlada ima mandat da nastavi da rješava taj problem. Kavgu su zametnuli ministri iz SDP-a. ,,Ministri za informaciono društvo i saobraćaj, Vujica Lazović i Andrija Lompar i ja smo bili protiv toga, kao i uvijek kada je bilo riječi o KAP-u”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović. Najavili su da će ,,na vrijeme” dati partijski stav u vezi vladinog vraćanja duga Kombinata aluminijuma Podgorica. To vrijeme još nije stiglo. SDP nije obnarodovao šta je Vlada, koja je prethodno dala bankama garancije da će KAP vratiti kredite, mogla da uradi osim da dug – preuzme. Mogla je, fakat, i da ga vrati odjednom, ali za to nema para. Ne zna se ni kako će skrpiti za vraćanje na rate, naročito kad na naplatu stignu ostali milioni. Njih 132.

Kad je skupštinska komisija za praćenje i kontrolu privatizacije raspravljala o Kombinatu aluminijuma, prihvaćeni su zaključci opozicije da je privatizacija bila nezakonita i štetna za državu. SDP nije bio tu. Ni da podrži vlast, ni opoziciju. Nijesu ponudili čak ni izgovor da im je poslanica Hidajeta Bajramspasić zavijana.

Sve to, naravno, ne sprječava SDP da bude – odlučan. ,,KAP je sistem pogrešnih koraka, zato i stižu sankcije, koje će biti teške za Crnu Goru, ali one moraju imati i političku odgovornost, do nivoa onoga što je svako zastupao u trenutku preuzimanja odgovornosti za veliki iznos u budžetu Crne Gore. Naravno, to na kraju mora biti uputna poruka da stajanje iza neke odluke, znači i punu odgovornost”, objasnio je ovih dana predsjednik SDP-a i parlamenta Ranko Krivokapić.

Veoma dosljedno SDP uzgaja tu logiku – naši ministri su glasali protiv, dakle, naša partije nije odgovorna; važno je ko iza čega stoji, a ne ko u Vladi sjedi. Ne isplati im se, pa se prave da ne znaju: jedno je reći da voz ide prebrzo, drugo povući kočnicu.

Funkcioneri SDP-a redovno podsjećaju kako su bili i protiv privatizacije Telekoma i prodaje telekomunikacione infrastrukture i da su zato izašli iz svih privatizacionih tijela. Tražili su i kontrolno saslušanje Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić povodom afere Telekom. Nakon petosatnog saslušanja zaključili su da im nije problem da sačekaju još dva mjeseca. Važno je da se okreće. I da SDP izgleda kao da se nešto pita. Uostalom, ko može da dokaže da nijesu, u sebi, opsovali svaku paru koju su s DPS-om potrošili.

Potpredsjednik socijaldemokrata Vujica Lazović umije da primijeti kako se njegova partija ne slaže sa DPS-om ,,u dijelu ekonomije oko funkcionisanja i opstanka državnog vlasništva i državnih preduzeća”. Krivokapić uočava da neoliberalni koncept predstavlja najveću prijetnju za nezavisnost Crne Gore i njen evropski put. Mora da se naš prekaljeni socijaldemokrata po zadatku ubacio u vlast, da oslabi neprijateljske kapitalističke redove.

Zbog neslaganja o krupnim odlukama ozbiljne partije izlaze iz vlade. Ali, to je SDP. Bilo da je riječ o 132 miliona ili o neslaganjima po pitanju broja sadnica malina koje će dogodine biti zasađene, posljedice su iste. Nikakve.

Godinama traje priča hoće li ministarstvo unutrašnjih poslova kontrolisati policajce u ovoj državi. SDP čvrsto zastupa stav da Upravi policije treba da šefuje ministar unutrašnjih poslova. Razni odbori takvo su rješenje u Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima podržali. Onda dođu amandmani DPS-a koji će omogućiti da direktor Uprave policije samostalno odlučuje o zapošljavanju i raspoređivanju ljudi u toj službi. Time sva priča o policiji koja nije pod direktnom kontrolom predsjednika Vlade, to jest DPS-a, pada u vodu. Svoje amandmane DPS može izglasati i bez SDP-a. Eto, opet, omiljene pozicije socijaldemokrata – oni su mislili najbolje, ali nijesu krivi što je drukčije ispalo.

Tačno je, jednom su išli do kraja. Uoči lokalnih izbora u Podgorici 2010. rekli su da više neće glasati za to da Miomir Mugoša bude gradonačelnik. Kad je došlo vrijeme za to, nijesu glasali, koalicija između DPS-a i SDP-a u glavnom gradu je raskinuta. Dan danas Vujica Lazović zna da se pohvali da je SDP na primjeru Podgorice pokazao svoj ,,politički šarm i prinicipijelnost” i da su njegovi politički konkurenti ostali zbunjeni kada su vidjeli da su ispunili svoje izborno obećanje. Na osnovu koalicionog sporazuma SDP-u je u opštinskoj vlasti Podgorice, uključujući sekretare, direktore i pomoćnike, pripadalo 17 funkcija. Izgubili su ih. Sreća te su tako široka polja crnogorske državne administracije. Ko za savjetnika, ko za pomoćnika – nijedan kadar SDP-a nije ostao nezbrinut. Koalicija na državnom nivou je stabilna. Količina privilegija kojima SDP raspolaže i njihovi nadnaravni napori da se što više udalje od odgovornosti dobijaju dimenzije zbog kojih više nije pitanje kako SDP trpi DPS, nego obrnuto.

Kažu da su u streljačkim strojevima neke puške napunjene ćorcima. Nada da je baš njihov metak bio ćorak valjda može strijelcima da donese mirniji san, ali ne mijenja činjenicu da su u stroju bili. I pucali.

Jako bi volio SDP kad bi stvarnost bila fotografija. Da se zabilježi kad njihovi ministri glasaju protiv, kad ne dignu ruku za Mugošu ili za DPS-ove amandmane, ali ne i šta se desilo poslije. Uprkos njihovim ozbiljnim naporima, vrijeme se, ipak, ne da zaustaviti. Ono koje dolazi je vrijeme plaćanja. Zasad je izvjesno da će platiti građani Crne Gore. Pitanje je samo – kada će neko platiti njima.

Esad KOČAN

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo