SUĐENJE NOVINARU MONITORA PETRU KOMNENIĆU
Dopisi i svjedoci

Bivši istražni sudija Višeg suda u Podgorici Hamid Ganjola je na suđenju novinaru Monitora Petru Komneniću, po tužbi za klevetu bivšeg predsjednika Višeg suda Ivice Stankovića, potvrdio autentičnost njegove prepiske sa specijalnom tužiteljkom za organizovani kriminal koju je Komnenić ranije dostavio sudu potkrepljujući navode da su protiv nekadašnjih sudija Višeg suda Radovana Mandića i Ivice Stankovića krajem 2005. sprovođene mjere tajnog nadzora. Ganjola je na istom suđenju, međutim, osporio svjedočenje njegovog bivšeg kolege Radovana Mandića da ga je upravo on obavijestio o sprovođenju tih mjera u sklopu istrage za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića. Mandić je, podsjetimo, ranije optužio Ganjolu da je po nalogu Stojanke Radović te mjere naložio i da mu je to u privatnom razgovoru priznao. Mandić je kazao da ga je Ganjola nazvao na privatni mobilni telefon da siđe ispred zgrade suda i rekao mu ,,da je morao da izda nalog za mjere prisluškivanja protiv mene i još pola Višeg suda”. Ganjola sada kategorično demantuje te navode tvrdeći da su prisluškivani isključivo ljudi iz kriminalnog miljea, ali odbija da objasni zašto je Stojanka Radović u prepisci za njim ,,prala ruke” od predmeta koji je nakon okončanja tih mjera uzalud potraživao. Podsjetimo na prepisku. ,,Spisi predmeta formirani povodom prijedloga Specijalnog tužioca RCG, Radović Stojanke, za izdavanje mjera tajnog nadzora Kri.br.515/06 – M.T.N. dostavljeni su na uvid istoj na njen lični zahtjev”, kaže se u službenoj zabilješci koju je tadašnji istražni sudija Hamid Ganjola sačinio 4. januara 2006. godine, odmah po okončanju mjera tajnog nadzora protiv kolega iz Višeg suda. U tužilaštvu niko nije želio da prizna da je Ganjoli dao takav nalog, a predmet je dobio krila. Na dopis Ganjole da mu tužilaštvo dostavi „spise predmeta kri.br.515/06 – M.T.N. koji se nalaze kod Vas na uvid”, stigao mu je odgovor sa potpisom Stojanke Radović u kojem se kaže da u službenoj evidenciji tužilaštva ,,nije evidentiran nijedan predmet istražnog sudije Višeg suda iz Podgorice sa tom oznakom” niti da je od Višeg suda traženo dostavljanje na uvid spisa predmeta. ,,Na Vaš usmeni zahtjev spise predmeta sam Vam lično predao iz ruke u ruku tako da je potrebno da mi iste što hitnije dostavite”, navodi se u dopisu koji je 27. januara 2006. godine Ganjola uputio specijalnoj tužiteljici. Ganjola i Stojanka Radović danastvrde da ne znaju ništa o spornim mjerama tajnog nadzora protiv više sudija Višeg suda.

NASILJE NA ETNIČKOJ OSNOVI
Da država kaže svoje

,,Očekivao sam da će se zbog onoga što mi se desilo oglasiti sve crnogorske stranke, a ne samo gospodin Rifat Rastoder”, kaže za Monitor Rizo Alković. Na vratima njegovog stana, u naselju Zagorič, ove je sedmice nacrtan krst sa prijetećom porukom – „Seli se usko će ti bit”. Alković tvrdi da su mu tu poruku ostavile komšije. ,,Pet porodica koje stanuju u komšiluku me već godinama maltretiraju. Neki od njih su krivično odgovarali kada su me prije dvije godine tokom vjerskih praznika kamenovali. Tada su mi govorili isto ono što danas piše na mojim vratima”. Alkoviću su, kaže, obećali u policiji da će riješiti problem, a on očekuje i pomoć od gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše. ,,Tražio sam po drugi put da mi, ako je moguće zamjeni stan. Ako nije, ključeve ću vratiti opštini Podgorica”. Zbog učestalih prijetnji i porasta nasilja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, kao i nepoštovanja suda i sprečavanja sprovođenja istrage u Crnoj Gori reagovali su Akcija za ljudska prava i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder. Akcija je podsjetila i na napad na predsjednika odbora Hrvatske građanske inicijative iz Bara Vladimira Medovića, te ,,nepoštovanje suda ispoljeno u slučaju napada na sudiju Hilmiju Sujkovića, a sprečavanje sprovođenja pravde u napadu na svjedoka ratnog zločina Slobodana Pejovića”. Rastoder je, kaže, nakon tog događaja uputio pismo policiji . ,,Tražio sam da se to hitno razjasni, istraži i sankcioniše na odgovarajući način”

FONDACIJA SVETI PETAR CETINJSKI
Bezakonje na Filozofskom fakultetu

Fondacija Sveti Petar Cetinjski razmatra predloge za obustavu stipendiranja studenata crnogorskog jezika. Iz Fondacije su objasnili da im ,,nije cilj da pomažu sticanje znanja koje nude oni čije je znanje palo na ispitu donošenja, usvajanja i nastavne primjene Pravopisa crnogorskoga jezika”. Iz te organizacije podsjećaju da su se u junu ove godine oglašavali povodom ,,bezakonja na Filozofskom fakultetu koji je objelodanio Adnan Čirgić”. Oni ocjenjuju da nadležni državni i univerzitetski organi nijesu uložili bilo kakav napor da se ti problemi blagovremeno riješe, što, kako navode, potvrđuje „iznuđena ostavka i odlazak sa fakulteta jedinog doktora crnogorskog jezika u Crnoj Gori”. U saopštenju koje je potpisao direktor Fondacije Dragoljub Rašović se dalje navodi da ,,direktni ili indirektni progon mladih, crnogorskih, stručnih kadrova sa Filozofskog fakulteta, i to upravo onih koji su nastojali da u nastavnom procesu afirmišu bogato nasljeđe narodnog-književnog crnogorskog jezika, koji je Ustavom proglašen za službeni jezik Crne Gore, predstavlja jedinstven primjer u civilizovanom svijetu”.