Povežite se sa nama

Izdvojeno

HOTEL KRALJIČINA PLAŽA NAPREDUJE UPRKOS PROTESTIMA: Čeka se odluka vladine komisije za Miločer

Objavljeno prije

na

Vladina komisija provjeravaće ne samo ugovor o davanju bisera crnogorske turističke ponude pod višedecenijski zakup of-šor kompaniji Adway Investment LTD, registrovanoj na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, nego i plansku, projektnu i drugu dokumentaciju i procedure, na osnovu kojih se na ovom vrijednom dijelu budvanske rivijere planira gradnja velikog broja novih objekata

 

Tokom naredne sedmice očekuje se detaljan izvještaj Vlade, odnosno Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma o planiranoj izgradnji novih kapaciteta na ekskluzivnim lokacijama u zahvatu turističkog rizorta Miločer i Sveti Stefan. Na mnogobrojne zahtjeve mještana Budve, Pržna, Svetog Stefana i odbornika SO Budva, da se zaustavi intezivna gradnja objekata u Miločerskom parku, novog višespratnog Hotela Kraljičina plaža i depadansa sa luksuznim stanovima namijenjenih prodaji, koju izvodi zakupac našeg elitnog ljetovališta, kompanija Adriatic properties d.o.o., ministar Ratko Mitrović formirao je komisiju sa zadatkom da izvrši sveobuhvatnu analizu dokumentacije koja je pratila čuveni ,,ugovor stoljeća”.

Formiranje komisije uslijedilo je nakon što se u akciju obustave gradnje u Miločeru uključio i predsjednik Opštine, Marko – Bato Carević. On je, na jednoj od sjednica budvanskog parlamenta kazao kako je dobio obećanje ministra Mitrovića da će biti izdat nalog za prekid radova na hotelu, što se nije dogodilo. Carević je u više navrata pozivao ministra da naloži nadležnim inspekcijskim službama zatvaranje gradilišta, što očigledno nije moguća opcija, jer investitor posjeduje potrebna odobrenja za gradnju.  Posljednja akcija građana kojom su pokušali animirati širu javnost i ukazati na neprimjerenu degradaciju prostora u Miločeru organizovana je 29. decembra u vidu protestne šetnje Miločerom, kojoj je prisustvovao  i Carević.

,,Vlada mora da povuče konkretne poteze. Više puta smo se obraćali, imali obećanja da će gradnja biti stopirana, da će se sve preispitati…Svima nam je jasno da je to koruptivan posao i protiv interesa građana Paštrovića i Budve. Trudiću se koliko je u mojoj moći da se ova devastacija Miločerskog parka preinači i nađe kvalitetno rješenje u interesu svih građana. Ovdje ne mogu biti stanovi za tržište, niko od nas nije za to, iako nas niko nikad nije pitao”, poručio je iz Miločera, Carević.

Odbornici Skupštine Opštine Budva ranije su jednoglasno  usvojili  Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i oštro osudili gradnju stanova u njemu, ali ona nije postigla željeni cilj.

Vladina komisija provjeravaće ne samo ugovor o davanju bisera crnogorske turističke ponude pod višedecenijski zakup of-šor kompaniji Adway Investment LTD, registrovanoj na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, nego i plansku, projektnu i drugu dokumentaciju i procedure, na osnovu kojih se na ovom vrijednom dijelu budvanske rivijere planira gradnja velikog broja novih objekata.

Prva faza planiranog betoniranja dragulja Crnogorskog primorja izvodi se u Miločeru u kome se na mjestu porušenog Hotela Kraljičina plaža, gradi novi, višestruko veći hotel, u čijem sastavu se, među stoljetnim egzotičnim drvećem, gradi 66 ekskluzivnih stanova za prodaju bogatim kupcima.

UP – Hotelski rizort Miločer donijelo je Ministarstvo održivog razvoja i turizma za vrijeme mandata ministra Branimira Gvozdenovića. Da bi Ministarstvo donijelo lokalni urbanistički plan koji je u zahvatu teritorije opštine Budva, morao se mijenjati Zakon o planiranju prostora. Izmjenama i dopunama tadašnjeg zakona unijet je poseban član 60a, kojim je otvoren put ministru Gvozdenoviću da izradi i usvoji plan prema potrebama građevinskog lobija okupljenog oko Svetog Stefana i Miločera, da sam određuje urbanističke parametre, za lokacije za koje Vlada proglasi javni interes, a nisu pokrivene planskom dokumentacijom.

Riječ je o izgradnji objekata raznovrsnih namjena, hotela, velikog broja rezidencijalnih vila, stanova, apartmanskog naselja, restorana, heliodroma…, ukupne bruto izgrađene površine od 41.000 kvadratnih metara. Ovaj Vladin projekat konačno je razotkrio pravu prirodu zakupa Miločera i Svetog Stefana koji nije imao za cilj proklamovano unapređenje crnogorske turističke ponude i vraćanje starog sjaja proslavljenom ljetovalištu. U pitanju je pretvaranje vrijednog prostora namijenjenog turizmu, gajenih šuma i uređenih parkova u građevinsko zemljište na kome će neki nepoznati, tajni investitori zaraditi enormne sume.

Ugovorom o zakupu koji je predstavljen crnogorskoj javnosti bilo je govora isključivo o gradnji novog Hotela Kraljičina plaža na mjestu starog, sa naznakom – u postojećim gabaritima. Umjesto toga, deceniju kasnije stiglo se do objekta od osam spratova usred miločerske šume i na desetine novih objekata raspoređenih u maslinjacima oko Sveca ili na samoj obali. Da li će Komisija Ministarstva ekologije i prostornog planiranja naći načina da spriječi strašnu degradaciju Miločera i Svetog Stefana, vidjećemo iduće sedmice.

Čini se da je ekipa oko Gvozdenovića sa saradnicama iz nekadašnje Direkcije za arhitekturu ipak napravila mnoge pogreške u preuzimanju ingerencija sa Opštine Budva. Prilikom donošenja UP Hotelski rizort Miločer nisu ispoštovane smjernice Prostornog plana Opštine koje su se odnosile na Miločer i Sveti Stefan, GUP-a priobalnog pojasa Opštine i DUP-a Pržno-Podličak. Te da su pojedini objekti, vile i apartmani planirani u zoni morskog dobra.

Takođe, sa pravom se može postaviti pitanje, od kada su stanovi namijenjeni tržišnoj prodaji, javni interes države Crne Gore. I kako su poslanici Skupštine Crne Gore pored toga, glasajući o čuvenom Aneksu I na Ugovor o zakupu, podigli ruke za davanje u zakup zemljišta u Miločeru na 90 godina. Pride, nisu imali ni informaciju o vlasničkoj strukturi firme Adway Investment Ltd., oficijelnom zakupcu ljetovališta, investitoru više od 40 hiljada kvadrata na lokaciji na kojoj nikome nikada nije palo na pamet da nešto može da gradi. Stoga je taj prostor punih 86 godina odolijevao i bio izvan građevinskih zona definisanih svim dotadašnjim prostornim i detaljnim urbanističkim planovima.

Da bi 2007. pod izgovorom otvaranja nove stranice u razvoju crnogorskog turizma potpisivanjem ugovora o zakupu sa korumpiranim ministrima i direktorima hotelskih kuća HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer,  pao u ruke investitorima koji svoj identitet kriju iza of-šor kompanija.

Branka PLAMENAC
foto: Vuk Lajović

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo