Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HOTEL AS – UKLETI BROD NASUKAN U PERAZIĆA DOLU: Od strateške privatizacije do optužnice

Objavljeno prije

na

Privatizacija Hotela As postala je jedan od najvećih promašaja Savjeta za privatizaciju koji je budzašto i pristrasno rasprodavao vrijedne crnogorske hotele i još vrednije zemljište na obali mora kojima su hotelski kompleksi raspolagali. Njihove greške i milionske štete nanijete državi Crnoj Gori rješavaće se u dugotrajnim sudskim procesima

 

Gabaritni Hotel As sagrađen u uvali Perazića Do može ponijeti pridjev – ukleti. Njegovu izgradnju od početka osamdesetih godina prošlog vijeka do danas, pratile su brojne nedaće, sudske afere, blokade rada hotela, privatizacije i promjene vlasništva. Sve do posljednjih skandala oko lažnih garancija koje su podmetnute Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma i podizanja optužnice Specijalnog državnog tužilaštva protiv vlasnika za zloupotrebu ovlašćenja u privredi.

Osamnaestogodišnja saga o neuspjeloj privatizaciji, o graditeljskoj megalomaniji bez pokrića, o nelegalnoj rekonstrukciji i dogradnji ogromnog hotela, ružne betonske građevine koja se poput Titanika prislonila uz brdo nekada pitoresknog turističkog naselja Perazića Do, dobiće svoj epilog na sudu.

Na osnovu krivične prijave koju je početkom 2016. podnijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma protiv šest osoba, vlasnika i odgovornih lica crnogorsko-ruske kompanije Nega Tours Montenegro zbog otkrića da su garancije date Vladi i HTP Budvanska rivijera na iznos od 3 miliona eura bile lažne, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Neđeljka Gardaševića, predsjednika Borda direktora kompanije Montena Invest ltd, sa Kipra. On se tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi, za davanje lažne bankarske garancije od 3.000.000 eura prilikom potpisivanja Aneksa I ugovora iz 2014. godine, kojim je Vlada pokušala dati novu šansu investitoru za završetak radova na rekonstrukciji hotela, te da je za taj iznos oštetio budžet Crne Gore.

Neđeljko Gardašević uhapšen je 13. marta ove godine po nalogu SDT, ali je početkom aprila izašao iz istražnog zatvora kada je sudija Višeg suda prihvatio predlog odbrane za jemstvo u iznosu od 100.000 eura, koji je u depozit suda uplatio prijatelj Gardaševića, izvjesni Aleksandar Jovanović.

Na ročištu koje je krajem oktobra odžano u Višem sudu, branilac Miloš Vuksanović kazao je da je optužba protiv Gardaševića nepotpuna i nezakonita, da je ostala na nivou indicija, imajući u vidu činjenicu da je optuženi prilikom prvog saslušanja prezentirao dokaz o uplati provizije u iznosu od 195.000 eura u rubaljskoj protivvrijednosti brokerskoj agenciji Miraž koja je bila zadužena da prema propisima Ruske Federacije pribavi spornu garanciju. Predložio je da se optužnica vrati na doradu ili ukine postupak.

Blamaža oko falsifikovane, bezvrijedne bankarske garancije na 3 miliona eura, koju je MORT na čelu sa ministrom Branimirom Gvozdenovićem prihvatilo bez ikakve provjere, izazvala je nevjericu i podsmjeh u crnogorskoj javnosti koja je očekivala ministrovu neopozivu ostavku. Do toga nije došlo, ali je ministar Gvozdenović saslušavan na tu okolnost pred poslanicima, članovima Odbora za ekonomiju Skupštine Crne Gore. Nikakvih posljedica po Gvozdenovića nije bilo osim zaključka, da se u slučaju raskida ugovora o prodaji Hotel As ne može vratiti pod okrilje HTP Budvanska rivijera već se mora tretirati kao državna imovina.

Investitori su tada tvrdili da je garancija validna i da su moskovsku Sberbanku, koja je izdala, izabrali na predlog Vlade. Zbog lažnih garancija i nepoštovanja obaveza iz Aneksa, po nalogu Vlade HTP Budvanska rivijera podnijela je 19. oktobra 2016. tužbu Privrednom sudu za raskid ugovora. Zatražili su i uvođenje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja na nedovršeni hotel što je sud prihvatio.

Iako su se Neđeljko Gardašević i firme Montena  invest i Nega tours žalili,  sud je presudio u korist državne hotelske kompanije, pa je u katastar  upisana privremena mjera na Hotel As sa pripadajućim zemljištem, uz zabilježbu tužbe države protiv tih firmi, njihovih osnivača i direktora.

Privatizacija Hotela As postala je jedan od najvećih promašaja Savjeta za privatizaciju koji je budzašto i pristrasno rasprodavao vrijedne crnogorske hotele i još vrednije zemljište na obali mora kojima su  hotelski kompleksi raspolagali. Njihove greške i milionske štete nanijete državi Crnoj Gori rješavaće se u dugotrajnim sudskim procesima.

Među prvim privatizacijama u crnogorskom hotelijerstvu bila je prodaja Hotela As 2002. godine, za koji je Nega tours platila 5 miliona njemačkih maraka. Ugovorom zaključenim između Vlade, HTP Budvanska rivijera i ruske firme Nega tours, kupac je za taj iznos  dobio hotel površine oko 22.000 m2, 22 vile i 36.000 kvadrata zemljišta uz morsku obalu u naselju Perazića Do. Ugovorom je obećan dodatni bonus, davanje koncesije na atraktivnu plažu Crvena stijena, na ime ulaganja u uređenje pješačkog tunela između tog malog primorskog sela i Petrovca. Par mjeseci nakon potpisivanja ugovora ruska firma uknjižila se na ove nepokretnosti, koje sada država i hotelska grupa Budvanska rivijera tužbom traže nazad.

Investitor se obavezao da će izvršiti rekonstrukciju i adaptaciju oronulog hotela do nivoa od četiri hotelske zvjezdice. Otvaranja je zakazano za narednu, 2003. godinu. Vlasnici Nega toursa, Neđeljko Gardašević i njegov ruski partner  Viktor Mazanov imali su druge planove. Htjeli su veći hotel, vile, bazene, marine, heliodrome, pa su ubrzo porušili dio hotela i počeli širenje gabarita u svim pravcima, po širini i visini.

U međuvrmenu, došlo je do promjena u vlasničkoj strukturi ruske firme. U avgustu 2009. firmu Nega tours preuzima kiparska kompanija Montena Invest Ltd, u iznosu od 76,95 odsto kapitala. Kao suosnivač navodi se i kompanija Nikas Engineering Ltd, za preostalih 23 odsto. Na čelu Odbora direktora firme nalazi se optuženi Neđeljko Gardašević dok funkciju ovlašćenog zastupnika i izvršnog direktora obavlja njegov sin Dejan Gardašević.

Ugovorene obaveze oko rekonstrukcije Hotela As nisu bile ispunjene ni 12 godina kasnije, pa je Vlada odlučila da investitoru pruži drugu šansu, koja nije iskorišćena. U februaru 2014. potpisan aneks ugovora prema kome se Nega tours obavezala da će u dvije faze, do kraja 2015. godine uložiti oko 50 miliona eura i završiti radove. Za šta  su priložili  garancije moskovske Sberbanke.

Međutim, Hotel As nije završen. Osamnaest godina kasnije on je građevina nalik Skadru na Bojani, napušteni betonski skelet od 17 spratova, usječen u brdo ispod magistralnog puta za Petrovac. Kao simbol propale privatizacije, lažnih garancija i obećanja. Čitava plejada ministara turizma, od Rada Gregovića za čijeg je mandata Hotel As prodat, preko Predraga Nenezića i Predraga Sekulića pa sve do Branimira Gvozdenovića, nije dala odgovor na pitanje kako se došlo do situacije da Hotel As predstavlja graditeljsko ruglo Perazića Dola i cijele budvanske rivijere, kome se ne nazire rješenje u skoroj budućnosti.

Novi Hotel As najavljivan je kao primjer vrhunskog luksuza i ekstravagancije u hotelijerstvu. U kompleksu ekstremnio neprikladnih  gabarita sa hotelom od sedamnaest spratova koji podsjećaju na palube luksuznog kruzera ukotvljenog na pješčanom žalu, planirana je izgradnja tri heliodroma, jedan na posljednjem spratu hotela, drugi na plaži i treći na dokovima hotelske marine. Predviđeni su i veliki otvoreni i zatvoreni bazeni, sa mašinama za proizvodnju vještačkih talasa, na kojima bi gosti mogli surfovati, po uzoru na takve u Las Vegasu. Posebu atrakciju predstavljao bi podvodni restoran kakav je izgrađen u poznatom Hotelu Budž El Arab u Dubaiu. Na sve se mislilo, pa su predviđeni luksuzni apartmani za šeike sa posebnim prostorijama za njihove hareme, iz kojih se pruža predivan pogled na plavu morsku pučinu.

A onda je nastupila ekonomska kriza zbog koje su, navodno, ovi ambiciozni planovi propali.

 

AFERA ZATVORILA HOTEL

Hotel As je dobio  ime po Auto-moto savezu Jugoslavije koji ga je izgradio u saradnji sa njemačkim klubom Adoc, osnovanim za ljetovanja njemačkih turista koji na odmor odlaze svojim automobilima. Hotel je gradila beogradska stambena zadruga Komfor, koja je većinu zemljišta u Perazića Dolu kupila od mještana, na kome je sagradila atraktivno vikend naselje sa 52 vikendice, ušuškane u gustoj hrastovoj šumi. Komfor poklanja AMS parcelu za gradnju hotela i tursitički razvoj naselja. Početkom sedamdesetih izgrađen je luksuzni Hotel As sa 110 soba, opremljen brojnim sadržajima.

Kada je hotel u potpunosti dovršen, kompletiran sa vrhunskom opremom i osobljem, svečano otvaranje stopirano je zbog izbijanja čuvene afere Komfor. Bila je to prva korupcionaška afera visokog ranga u kojoj su federalne vlasti sumnjičile rukovodioce zadruge Komfor za spregu sa vlasnicima vila, koje su navodno izgrađene na teret hotela. Kupci vikendica bile su ugledne ličnosti tadašnje Jugoslavije, sudije, advokati, istaknuti Titovi saradnici, generali, glumci…Smijenjen je i uhapšen generalni sekretar AMS Laza Lotvin i mnogi drugi akteri. Hotel je ostao zatvoren punih deset godina, kada na čelo AMS dolazi Vukašin Maraš, koji početkom osamdesetih hotel predaje preduzeću Montenegroturist. Kasnije prelazi u sastav HG Budvanska rivijera, koja ga je i prodala.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo