Biće ovo vjerovatno politički najinteresantnija jesen u Crnoj Gori od pučističke antibirokratske revolucije. Naša zemlja će u decembru – ni kriva ni dužna – dobiti datum za početak pristupnih pregovora sa EU. „Otvaranje pregovora sa Unijom je ogroman izazov za Crnu Goru, najznačajniji od proglašenja nezavisnosti. Biće to svakako katalizator nužnih promjena u crnogorskom društvu. Tek će tada, kao što pokazuje iskustvo Hrvatske, započeti suštinske promjene politike, ekonomije i mentaliteta, reformisanje države i njezinih institucija”, rekao je Monitoru visoki evropski zvaničnik.
On kaže da će od sredine oktobra, kada će biti predstavljen godišnji Izvještaj o napretku, Brisel početi da prema Crnoj Gori praktikuje strogoću. Zato je u pravu turski ministar za evropska pitanja Egmen Bagiš koji kaže da je EU kao nutricionista. ,,Možda se nekome ta dijeta ne sviđa, ali je s obzirom na rezultat, veoma efikasna”.
PRITISAK: O prelasku na dijetu više se ne odlučuje u Podgorici, već – u Briselu. Jer, da je bilo po volji crnogorskih čelnika onda bi se, kao što je to krajem jula predložio predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić, o usklađivanju izbornog zakonodavstva sa Ustavom odlučilo – do kraja godine! To znači da bi Crna Gora morala da čeka još najmanje godinu da uđe u novu fazu pridruživanja sa EU.
Uvidjevši konačno da je đavo odnio šalu, u igru skrivalice se morao uključiti Brisel. Evropski komesar za proširenje Štefan File i šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan su izvršili blagi pritisak na crnogorske političke lidere, prije svih čelnika DPS Mila Đukanovića, da postignu dogovor o izglasavanju izbornog zakonodavstva. Ta je činjenica bila olakšana saznanjem Igora Lukšića da bi u slučaju nepostizanja kompromisa njegov kabinet izgubio legitimitet, a on postao prva politička žrtva evropskog puta Crne Gore.
JESEN: Njemačka je u avgustu dala novu šansu premijeru. Prilikom posjete Podgorici šef njemačke diplomatije Gido Vestervele je zahtijevao od njega da konkretne akcije protiv visokorangiranih funkcionera budu izvedene na jesen.
,,Njemačka podrška ne može da bude kurtoazna što znači da ne može da se dobije, a da se ne razjasni što se tačno podržava”, navodi ekspert Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimir Gligorov.
U Berlinu su očekivali da će ,,domaći zadatak” i spremnost na ispunjavanju evropskih zapovijesti Lukšić demonstrirati do kraja jula, ali su rezultati izostali. Neki su analitičari zaključili da je to posljedica Đukanovićevih izjava da njegova stranka nikoga neće prinositi kao žrtvu, a da ,,EU mora proći fazu temeljne unutrašnje konsolidacije”.
,,U najbližoj budućnosti, dopadalo nam se ili ne, brzina našeg kretanja ka punopravnom članstvu u EU neće zavisiti samo, možda čak ni presudno, od kvaliteta i brzine naših reformi”, rekao je sredinom jula šef DPS-a. Nakon toga puku nije bilo teško da pogodi što se to desilo sa najavama vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić da su pripremljene dvije optužnice za korupciju, i zašto je širom otvorena priča o identitetskim pitanjima.
PRIČA: Dobijanje datuma pristupnih pregovora za Crnu Goru je politička odluka i ona je već donijeta u Briselu. , EU je kao dokaz njezine posvećenosti politici proširenja nužno potrebna jedna „uspješna evropska priča na Balkanu”. Crna Gora je najpogodnija za to: radi se o maloj zemlji, pa nova faza pridruživanja ne dovodi do značajnijih finansijskih konsekvenci te, kako vole kazati evropske tehnokrate, „najmanje problematične države u regiji”.
Istovremeno je ćutnja prekrila šest ostalih zahtjeva Evropske komisije. Niko nije pominjao nezavisnost i efikasnost pravosuđa, skandale sa paljenjem automobila dnevnika Vijesti, pogoršanje odnosa sa civilnim sektorom, diskriminaciju manjina, jačanje kontrolne i nadzorne uloge Skupštine… Raspaljene su strasti oko jezika, a u strahu da će tek uslijediti prava jesenja bura iz Brisela sve je spremno da se uđe u bjesomučne rasprave oko crkve. U pripravnosti je i zastava.
DIJAGNOZA: No, manevarski prostor za te opasne igrarije je sve manji. U evropskim prijestonicama dnevno padaju akcije crnogorskih funkcionera. Iako i dalje ima snažne lobiste među evroparlamentarcima i preko partije i najbližih saradnika suvereno kontroliše Vladu, parlament, sudstvo i policiju, Đukanović je sve izolovaniji. Iz Brisela će u oktobru biti konstatovan ,,ozbiljan napredak u reformama”, ali neće biti nikakve impresioniranosti crnogorskom tranzicijom.
,,Uspostavićemo efikasan monitoring kako bi smo bili sigurni da su reforme koje sprovodi vaša Vlada nepovratne i održive”, kaže Monitorov sagovornik iz Brisela.
Najviši zvaničnik ambasade Poljske u Podgorici, Jaroslav Lindberg, zemlje koja u ovom polugodištu predsjedava EU, rekao je da bi pristupni pregovori mogli biti otvoreni 2012. godine, ali da bi oni mogli i kasniti jer, kako je dodao, Crna Gora nema samo jednu, već mnogo slabih tačaka.
Od Lukšića i njegovog kabineta traži se da se konačno i ozbiljno ove jeseni pozabave efikasnom borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šanse za popravni premijer i Crna Gora više nemaju. Zato će uskoro, na zahtjev Brisela, crnogorski parlamentarci krenuti u izmjene Ustava u dijelu koji se tiče pravosuđa.
Mjerila i kriterijumi
Pristupni pregovori sa EU biće veoma stresan period za zapušteno crnogorsko društvo. Evropska komisija je tokom pregovora sa Hrvatskom uvela sistem mjerila, odnosno kriterijuma, koje je Zagreb morao ispuniti za svako od 35 poglavlja evropske pravne stečevine (aquis communitaire). To je produžilo pregovore na čak šest godina, ali i omogućilo veću spremnost Hrvatske za članstvo.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice