Povežite se sa nama

MONITORING

Hoće li kum otkriti nalogodavce

Objavljeno prije

na

Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam, provešće narednih 30 dana u pritvoru, u dijelu beogradskog Centralnog zatvora poznatom kao Hajat sa posebnim bezbjednosnim mjerama, kakve priliče ,,balkanskom kralju droge” i ,,najopasnijem Srbinu”. Specijalni sud u Beogradu odbio je kao neosnovanu žalbu odbrane na rješenje o određivanju pritvora. Sumnja se da je Jocić organizovao ubistvo Iva Pukanića. Istražuje se, međutim, ko su nalogodavci zločina. Kao motiv za ubistvo navode se i tekstovi koje je Pukanićev Nacional objavio početkom decenije o balkanskoj duvanskoj mafiji, u kojoj su glavni akteri bili Stanko Subotić Cane i crnogorski premijer Milo Đukanović. JOCA, CANE I DRUGOVI: Jocić je uhapšen 27. aprila, u luksuznoj vili koju već godinu dana iznajmljuje od Mire Marković, supruge pokojnog Slobodana Miloševića.

Tužilaštvo sumnjiči Jocića za dva krivična djela, teško ubistvo, odnosno za povezanost s atentatom na vlasnika lista Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franića u Zagrebu 23. oktobra pošle godine, kao i zločinačko udruživanje na području Srbije i Hrvatske.

Jocić od Slobodana Miloševića nije preuzeo samo kuću već i advokata, Zdenka Tomanovića, koji je iznio da je njegov klijent u istrazi odbacio sve optužbe i bilo kakvu vezu s atentatom na Pukanića.

Balkanski mediji su pisali da je Joca pao kada je propjevao krunski svjedok, Jocin kum Slobodan Đurović, Crnogorac iz Bara. Tvrdi se i da je Amsterdam povezan sa Stankom Subotićem Canetom i njegovim duvanskim partnerima iz Crne Gore. Crnogorski premijer Milo Đukanović nije ostao pošteđen u medijskim špekulacijama. Vatru je dodatno potpalio izjavom, u sred afere, da mu je Stanko Subotić Cane prijatelj, a da se Pukanić bavio reketaškim novinarstvom.

Navodno, Joca Amsterdam je obezbijedio 1,5 milion eura za ubistvo Pukanića. Prema pisanju zagrebačkog Jutarnjeg lista, Joca Amsterdam je tražio od atentatora da što pre ubiju Pukanića.
Prema tom listu, svjedok saradnik u iskazu kaže da ih je Jocić požurivao jer se bojao da bi Pukanić, koji je planirao da ode u Beograd, mogao da svjedoči u aktuelnom procesu protiv Subotića i njegovih duvanskih ortaka, slično kao što je svjedočio pred italijanskim istražiteljima o duvanskoj mafiji.

DETALJI PRIJAVE: Beogradski Blic je u srijedu, ekskluzivno objavio detalje krivične prijave koju je prošle srijede protiv njega podnijela srpska policija. U prijavi se navodi da su plan za likvidaciju Jocić i njegov kum Slobodan Đurović „skovali” na sastancima u Crnoj Gori.
„Jocić se sa Đurovićem sastajao u Baru. Posljednji sastanak održan je mjesec dana prije ubistva Pukanića”, navodi se u krivičnoj prijavi, prenio je list pozivajući se na izvore srpskog MUP-a. Zbog organizacije ubistva, u Hrvatsku je Đurović odlazio četiri puta gdje se sastajao sa glavnim Jocićevim saradnikom u Hrvatskoj Robertom Matanićem.

Portparolka Uprave policije Crne Gore Tamara Popović saopštila je, međutim, da prema saznanjima crnogorske policije Pukanićevo ubistvo nije planirano u Crnoj Gori.

„Sreten Jocić je 2006. godine, s umišljajem oformio kriminalnu grupu na teritoriji Srbije i Hrvatske, čije je djelovanje imalo međunarodne razmjere. U grupi su Slobodan Đurović zvani Kardinal, Robert i Luka Matanić, Željko Milovanović… S ovim osobama Jocić je po unaprijed dogovorenom planu počinio krivično djelo teškog ubistva 23. oktobra prošle godine. Za ovaj zločin Jocić je obezbijedio milion i po eura”, navedeno je u prijavi.

sreten-jocic-bobo-djurovicSARADNJA POLICIJA: Predstavnici MUP-a Hrvatske nekoliko su puta izvijestili kolege u Srbiji da imaju ozbiljne dokaze o umiješanosti Jocića. Na sastanku u Opatiji, prije tri nedjelje, vrhu srpske policije i predstavnicima Specijalnog tužilaštva predočeno je svjedočenje tajnog svjedoka o Joci Amsterdamu. Mediji ističu i da je odluku o Jocinom hapšenju donio lično Boris Tadić, jer je i njemu organizovana mafijaška grupa navodno prijetila likvidacijom.
Istraga se, prema izvorima iz policije, neće zaustaviti samo na Jociću.
,,Srpski biznismen Stanko Subotić Cane angažovao je Sretena Jocića – Jocu Amsterdama i njegovu ekipu da ubiju Pukanića! Jocić je za to angažovao svog kuma Slobodana Ðurovića i Roberta Matanića, koji su mjesecima planirali ubistvo u Zagrebu. Motiv ubistva je Pukanićevo svjedočenje o „duvanskoj mafiji pred tužilaštvom u Bariju,” rekao je svjedok pokajnik prema pisanju Jutarnjeg lista.
Međunarodni advokatski tim Stanka Subotića insistira da njihov klijent ni na koji način nije povezan sa slučajem Pukanić. Sve spekulacije koje se ovih dana pojavljuju u štampi plod su kontinuiranih aktivnosti koje se protiv Subotića vode u posljednjih desetak godina i zbog kojih je do sada podnijeto više od 50 tužbi za klevetu, a koje su sve završene u korist našeg klijenta, tvrde advokati.
SUBOTIĆEVA ODBRANA: Prethodno je Subotić preko jednog od svojih advokata Radosava Tadića poručio za Blic da ne poznaje nijednu osobu osumnjičenu za ubistvo Pukanića. ,,Nikog od njih nikada nisam vidio, pa ni Sretena Jocića,” izjavio je Subotić, koji je advokatu Tadiću rekao da je u Ženevi u Švajcarskoj.
Za Subotićem je na snazi Interpolova potjernica, koju je raspisao Specijalni sud u Beogradu pod optužbom da je vođa kriminalne grupe koja je švercom cigareta zaradila 174 miliona dinara. Tadić je naveo kako ,,Subotić kaže da italijansko tužilaštvo nije kontaktiralo s njim u vezi svjedočenja u istrazi protiv duvanske mafije. Pukanić nije bio svjedok u pravom smislu, on nije svjedočio o švercu duvana već o tekstovima u Nacionalu – prenio je advokat Subotićevu izjavu.
Advokat Tadić je za beogradske Novosti povodom svjedoka-saradnika iz zagrebačkog Županijskog suda kazao kako ,,taj svjedok nije neposredno čuo da je naručeno ubistvo i ko ga je naručio, već je to čuo od neke treće osobe, i to su neozbiljne stvari”.
U tekstovima u Nacionalu Subotić je navođen kao šef balkanske mafije, Ðukanovićev poslovni ortak s kojim „najdirektnije dijeli švercersku dobit”. U tim tekstovima Nacional je optužio Subotića i za ubistvo Vanje Bokana u Atini 2000. i Radovana Stojičića Badže 1997. godine.
Nacional je u najnovijem broju objavio navode s audio snimka dijela intervjua koji je ovom nedjeljniku 2001. dao Srećko Kestner. Kestner je tada navodno najavio „da će crnogorski premijer Milo Ðukanović i njegov prijatelj Stanko Subotić Cane, kad-tad ubiti Iva Pukanica” zbog pisanja ovog lista o „duvanskoj mafiji”.
,,Originalni snimak tog intervjua nadležne hrvatske institucije pronašle su među privatnim stvarima Ive Pukanića”, naveo je sada Nacional. Kestner je prije osam godina dao dva senzacionalna intervjua kojima je ovaj nedjeljnik počeo seriju članaka o crnogorskoj i srpskoj „duvanskoj mafiji”.
OPASAN SVJEDOK: Prije nego što je ubijen, Pukanić je svjedočio u Bariju u istrazi o švercu cigareta, za koji su osumnjičeni Ðukanović i Stanko Subotić. ,,Ivo Pukanić bio je jedan od ključnih svjedoka optužbe i njegovo ubistvo moglo bi se odraziti na ishod ovog postupka,” izjavio je italijanski tužilac Đuzepe Šelzi.
Istraga u Bariju obnovljena je 2008. kad se Šelzi vratio na staro radno mjesto, s kojeg je 2005. bio premješten. Kada nije bio na dužnosti, dogodio se obrt u kojem je krunski svjedok Kesner odustao od iskaza protiv svog poslovnog partnera Subotića. Kesner je poslije intervjua s Pukanićem dao iskaz i hrvatskoj tajnoj službi s detaljima o pranju novca zarađenim krijumčarenjem. Poslije Kesnerovog odbijanja saradnje, Pukanić je odlučio da taj iskaz odnese Šelziju i predložio se za svjedoka.
STRAH OD ĐUROVIĆA: Slobodan Đurović navodno zna mnoge detalje veze Jocića i glavnih aktera duvanske afere.

Veza Ðurovića, poznatijeg kao Kardinal i Jocića traje godinama. ,,Ðurović je prvi Jocićev saradnik, čovjek kroz čije ruke je prošao sav njegov novac. U podzemlju je slovio za Jocićevog knjigovođu – osobu koja je novac zarađen kriminalom ubacila u legalne tokove, najviše kroz privatizaciju. Vlasnik je nekoliko firmi Grosom trejding,Veko trejd, Pangram, Vermot… U bliskim vezama je s većinom Jocićevih saradnika, medu kojima su i nekadašnji čelnici Državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović,” kazao je za Blic izvor iz vrha MUP Srbije.
,,Ðurović je osoba koja Jocića povezuje s Robertom Matanićem i ostatkom hrvatske ekipe koja je imala zadatak da izvrši ubistvo. Matanić nije nasumice odabran. On je godinama dio Jocićeve kriminalne grupe… Slovio je za Jocićevog plaćenog ubicu u Bugarskoj…” rekao je izvor Blica.
,,Jocić je znao da je Matanić progovorio. Hrvatski mediji su o tome naveliko pisali. Više je strahovao od Ðurovićevog svjedočenja jer bi samo njegov iskaz mogao da ga dovede u direktnu vezu sa zločinom,” kaže izvor Blica.
Prije hapšenja, Jocić se bukvalno povukao u ilegalu, prestao je da koristi telefon, prekinuo sve kontakte na ulici i nije izlazio iz kuće, u kojoj je prošlog ponedjeljka i uhapšen, kazao je sagovornik Blica.
Prema pisanju Nacionala, u dosadašnjem toku istrage za ubistvo Pukanića, Đurović se u hijerarhiji kriminalne grupe nalazi odmah ispod Jocića.
BIOGRAFIJA: Tokom istrage koja proteklih mjeseci vođena u Hrvatskoj, rekonstruisana je Đurovićeva biografija: rođen je 15. oktobra 1954. u Baru u Crnoj Gori. Nakon srednje škole, 1973. došao je u vojnu bazu Zemunik kod Zadra, gdje je radio do 1974. Iste godine odlučio je da se preseli u Francusku.
Đurović je u Francuskoj živio sve do 2001, kad se vratio u Crnu Goru. Nacional piše da je Đurović u Baru živio godinu dana, a potom se, doselio u Beograd.
Istraga protiv Jocića u Beogradu, označena je strogo povjerljivom. U praksi su svi istražni postupci koji se vode zbog organizovanog kriminala označavaju službenom tajnom. Shodno tom pravilu, najave Jocićeve odbrane da će tražiti skidanje oznake tajnosti vjerovatno neće uroditi plodom.

(Milan BOŠKOVIĆ / Milka TADIĆ MIJOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada

 

 

 

Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.

Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.

Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.

Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.

Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.

Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim

Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje  konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone

 

 

Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.

Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.

Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine  budžetskih prihoda.

Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od  onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.

Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković  pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.

Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih,  da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.

Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.

Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.

Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?

Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i  jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).

Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane  uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.

Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.

Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i  ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?

Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.

Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.

Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto.  Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.

Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.

“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.

Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca,  najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.

Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.

Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo