Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hodajuće karijatide režima

Objavljeno prije

na

To se zove istančan politički refleks za odanost i podobnost. Suljo Mustafić, funkcioner Bošnjačke stranke i potpredsjednik crnogorskog parlamenta, prvi je čestitao Filipu Vujanoviću ,,pobjedu” na predsjedničkim izborima. I u slavljeničkoj je noći, kako prikazaše TV kamere, sav ozaren bio tik uz njega, dok su se u drugom planu nazirali depeesovi veterani.

Zahvaljujući se biračima Bošnjačke stranke što su potvrdili da je ,,naša odluka da damo podršku Vujanoviću ispravna i dobra”, Mustafić je odmah nakon zatvaranja birališta, valjda kao opunomoćeni predstavnik Državne izborne komisije, presudio da je Vujanovićeva pobjeda čista kao suza: ,,Taj rezultat je očigledan i nedvosmislen”.

Vrijedni Mustafić, nekadašnji član Liberalnog saveza, u novije vrijeme zaređao je sa pohvalama DPS-u i njenim čelnicima toliko da je bezmalo postao planetarna medijska zvijezda.

Objašnjavajući u novembru prošle godine zašto je Bošnjačkoj stranci, kao mogući partner za sastav nove vlade, prihvatljivija koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović, Mustafić je filozofski objasnio: ,,Znate, u politici ne postoje vječne emocije, nego vječni politički interesi”.

Tada se zarekao i da će ,,stranke manjina, uđu li u novu crnogorsku vladu, insistirati na okončanju sudskih procesa za sve grozote koje su se dogodile devedesetih godina prošlog vijeka: od deportacija, preko Kaluđerskog laza do logora u Morinju. Svi koji su krivi odgovaraće, to možemo da obećamo”. Dok Mustafić slavi, žrtve mogu da sačekaju.

Sva je prilika da će i to Mustafićevo zaricanje proći kao ono prošlogodišnje kada je na dan parlamentarnih izbora, u Starom Baru ,,grubo izvrijeđan od strane lokalnog aktiviste DPS-a, naočigled svojih roditelja i još najmanje dvadesetak mještana”. Mustafić je tada energično tvrdio da će incident imati posljedice na odnose BS prema DPS-u. ,,Smatram da neko treba da snosi odgovornost i za ovaj incident i za cjelokupnu kampanju protiv Bošnjačke stranke u Baru”.

Dva mjeseca kasnije, Mustafić nije znao da kaže novinarima šta je DPS preduzeo prema osumnjičenima za pomenuti napad. A kada se njegova stranka pridružila vlasti na državnom nivou, Mustafić je prijetnje garnirao hvalospjevima o DPS-u i njegovom lideru. Vječiti su samo interesi, zar ne?

U proteklih dvadeset i nešto godina u talasima se javljaju dobrovoljci da podupru vlast. Hodajuće karijatide režima. Danas je to vrlo masovan pokret suncokretizma. Vješto se povijaju na svakom političkom vjetru.

U vrijeme takozvane antibirokratske revolucije imali smo čuvene udarne pesnice u liku Šest mjesnih zajednica, Udruženja taksista, Pavla Milića, Jovana Markuša… Tokom ratova u kojima je DPS bio na Miloševićevoj strani, posebno su se misaonim akrobacijama isticali njegovi pošteni članovi – Smajo Šabotić i Hasan Kurtagić. Kasnije su regrutovane i samoregrutovane nove snage. Nisu odoljeli ni neki bivši ljuti opozicionari. U tom sazvježđu posebno se istakla grupa socijaldemokrata na čelu sa Rankom Krivokapićem.

Tu je primjer Predraga Drecuna – političara, bankara, ekonomskog analitičara… Ma, eksperta za sve.

Nekadašnji predsjednik Narodne stranke Novak Kilibarda precizno je dijagnosticirao karakter svog bliskog saradnika: ,,Nije imao ništa protiv da se nađe tamo gdje su pare”.

Drecun je dogurao čak i do glavnog izvršnog direktora Prve banke Crne Gore, čiji je većinski vlasnik brat premijera Mila Đukanovića.

Tokom izborne kampanje Narodne sloge Drecun je po crnogorskim trgovima prozivao Mila Đukanovića da stavi tačku na pljačku i iz sveg grla uzvikivao: ,,Vratite pare”.

Kasnije se hvalio: ,,Imao sam jakih verbalnih napada na predsjednika Mila Đukanovića, ali kad god bismo se sastali poslije toga, pružili bismo ruku jedan drugome. Za Novu godinu ili Božić, u skladu sa tradicijom, izljubili bismo se”.

Vatreno je lobirao da Đukanović i po šesti put bude premijer: ,,Ja mislim da bi optimalno rješenje bilo da Đukanović nastavi da vodi vladu”.

Dobro je prorokovao taj nekadašnji ministar u vladi Filipa Vujanovića.

Đukanovićima nije smetalo ni što se Drecun u vrijeme kada su narodnjaci utjerivali srpski patriotizam po ratištima oduševljavao velikosrpskim projektima Slobodana Miloševića, pa i onim da Dubrovnik postane republika srpska. Ili što se na proslavama ,,srpske nove godine” u Podgorici nadahnjivao anticrnogorskim političkim propovijedima Amfilohija Radovića i, opijen srpstvom, tvrdio da je ,,namjera da se uhapsi Radovan Karadžić politički veoma opasan potez”. Svojevremeno je opominjao: „Crnogorski referendum ne može biti održan, jer ne postoje garancije da bi Crnu Goru kao nezavisnu priznala međunarodna zajednica”.

E, taj i takav Predrag Drecun sada bezgranično hvali premijera Đukanovića: ,,Mislim da je povratak gospodina Đukanovića na mjesto premijera u stvari priznanje da postoje problemi koje drugi ljudi nijesu mogli da riješe. … Njegove najave zvuče optimistično, ali mislim da on sigurno ima osnovu za takav stav”.

A i sam je nesebični lakirer crnogorskog pejzaža: ,,Pogledajte samo mlade ljude koji završe dobre škole kako lako nađu posao”.

Ostalo je nejasno da li je pod dobrim školama mislio na Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica i jedinu sigurnu vizu za zapošljavanje – knjižicu DPS-a.

Drecunu, uglednom ekonomskom analitičaru, nije izgleda javljeno da trenutno u Crnoj Gori posao traži oko trideset hiljada ljudi i da je nezaposlenost mladih stručnjaka, prema ozbiljnim analitičarima, najveći društveni problem.

Da pođemo malo preko Atlantika. Do ambasadora Crne Gore u SAD-u Srđe Darmanovića.

Na sebe je pažnju skrenuo kao omladinac opozicionar – generacija Svetozara Marovića, Momira Bulatovića, Mila Đukanovića… Onda se prešaltao sa opozicionog kolosijeka na vladajući.

Svojevremeno je opoziciju opominjao da ni slučajno ne bojkotuje parlament, jer vanparlamentarnim djelovanjem ne može ništa da uradi.

,,Vrijeme institucionalne politike prevladalo je nad vaninstitucionalnim. Ljudi su okrenuti drugim problemima, ne toliko mitinzima, demonstracijama i protestima”.

Liberali su ga nazivali službenim portparolom DPS-a i, ironišući, priznavali mu da su se njegova ,,proročanstva”, koja je plasirao preko CEDEM-a, redovno ostvarivala. Kako i ne bi. CEDEM je godinama uvjeravao javnost da bi bez DPS-a nestalo Crne Gore. A i nas. To je DPS-ova istraživačka logistika nivoa Srđe Vukadinovića i Miloša Bešića.

Kada je Darmanovića nedavno novinar jednog podgoričkog dnevnika pitao imaju li osnova ocjene opozicije da su CEDEM-ova istraživanja u službi vladajućih partija i njihovog političkog marketinga, Darmanović je uzvratio: ,,To su, naravno, obične gluposti i izraz političkog primitivizma”.

Prije odlaska za ambasadora u SAD ostavio je patriotsku ,,oporuku”: Milo Đukanović ima harizmu, opozicija je nesposobna, a jedan od najvećih društvenih problema su privatni mediji.

Proslavio se i kao dekan Fakulteta političkih nauka. Dospio je na Sud časti Univerziteta Crne Gore. Razlog – profesor Filip Kovačević tužio je Darmanovića zbog političke diskriminacije, odnosno zbog toga što mu je dekretom ukinuo samo pet predmeta zbog javnog angažmana i političkih stavova.

Time je kao pripadnik intelektualne baze režima, u kojoj su sigurne pozicije izgradili i medijski specijalci Srđan Kusovac, Rade Vojvodić, Draško Đuranović, Darko Šuković…, pokazao gazdi kako i on zna, kad to zatreba, da bude egzekutor nepodobnih. Uz sav nesebičan trud pali su na ispitu. Pošto oni nijesu bili kadri da obave zadatak i uguše glas nezavisnih medija i slobodnih intelektualaca, Đukanović je angažovao međunarodne snage. Provjerne eksperte za borbu protiv unutrašnjeg neprijatelja: Bebu Popovića, Šemsudina Radončića i Željka Mitrovića.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo