Cijene nafte drastično su pale na svjetskim tržištima, ponuda je mnogo veća od tražnje, stotinak tankera punih nekadašnjeg ,,crnog zlata“ pluta morima i okeanima. Kompanije koje su krenule u istraživanje nafte i gasa u našem dijelu Jadrana, usporavaju dinamiku planiranih radova i prave novu računicu
„Oni koji prate zbivanja na svjetskom planu znaju da je era fosilnih goriva nepovratno za nama. Ona nijesu budućnost. Pravi je trenutak da se prekinu istraživanja nafte u našem moru, te snažnije krene u korišćenje energije sunca i vjetra, te bioenergije”, kaže poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak Dželal Hodžić.
On navodi da je to još značajnije ako se ima u vidu da je područje južnog Jadrana veoma seizmičko, što smo svi osjetili u novembru, kada se epicentar snažnih zemljotresa nalazio u moru, u blizini Drača.
Dinamika istraživanja nafte u našem moru se usporava. Početkom februara ove godine trebalo je da počne bušenje na dvije lokacije u crnogorskom podmorju od strane italijansko-ruskog konzorcijuma ENI i Novatek i grčke kompanije Energean. Već je bilo određeno da će se na jednoj bušotini tražiti nafta na dubini od 6,5 km i da će se nalaziti na udaljenosti od oko 25 km od obale, a druga će tražiti gas na 1,5 km dubine i na udaljenosti od oko 18 km. Računalo se i da će se sredinom godine znati da li ima ugljovodonika, te da će se tokom ljeta krenuti u prva istražna bušenja.
No, sredinom marta crnogorska Vlada je odobrila italijansko-ruskom konzorcijumu produženje prvog perioda istraživanja za čitavu godinu. ,,Imajući u vidu da su zahtjevi koncesionara ocijenjeni opravdanim i da se mogu prihvatiti kao tehnički problemi koji se nijesu mogli predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, odnosno koji su bili van razumne i predvidive kontrole koncesionara, Vlada je odobrila produženje prvog perioda istraživanja i faze istraživanja iz Ugovora za period od godinu dana”, navodi se u Informaciji iz Uprave za ugljovodonike. I dodaje: „Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti, koje su vezane za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u Crnoj Gori, odvija normalno, niko ne može da garantuje da će tako i da ostane”.
Sjedište koncerna ENI je u Lombardiji, epicentru korona virusa u Italiji. Zbog nastale situacije američke servisne kompanije još nijesu otvorile svoja predstavništva u Crnoj Gori.
Možda je najvažnije to što još nema nikakvih informacija da li u našem moru ima nafte u dovoljnim količinama za komercijalnu eksploataciju: Posebno ako se zna da je riječ o veoma visokim troškovima u istražnim fazama.
Konstatujući da je hrvatska kompanija INA prije više od tri decenije obavljala istraživanja na Jadranu, geolog i naftni stručnjak Srećko Leustek kaže da je razložno pretpostaviti da bi se tada, da je nešto perspektivno nađeno, krenulo u dalja istraživanja. ,,Većina stručnjaka slaže se da su perspektive za moguća nalazišta ugljovodonika u našem dijelu Jadrana slabe i nedovoljne”, ističe Leustek.
Da će se posao oko istraživanja nafte u Jadranu temeljno preispitati jasno je nakon dešavanja na međunarodnom tržištu. Cijene nafte drastično su pale, a niko se ne usuđuje da prognozira kada će se svjetska privreda oporaviti.
Mjesecima je bijesnio ekonomski rat između velikih proizvođača, Saudijske Arabije i Rusije, koje su, u okviru OPEC-a (organizacija zemalja izvoznica nafte) postigle dogovor da se proizvodnja nafte smanji čak za petinu, a da sve ovo važi do maja 2022. godine kako bi se cijena tog energenta stabilizovala.
Međutim, nema nikakvih garancija da će se, posebno one koje nijesu članice te organizacije i koje grcaju u dugovima, držati dogovora, odnosno da neće pokušavati da prodaju što više nafte koliko god njena cijena bila niska.
Na londonskoj berzi cijena nafte je u prva tri ovogodišnja mjeseca pala 66 odsto, najviše u istoriji trgovanja. „Višak u snadbijevanju iznosiće u aprilu 25 miliona barela dnevno. Nemate se gdje skloniti od cunamija prekomjerne ponude”, tvrde eksperti.
Gotovo stotinak tankera besciljno pluta okeanima u iščekivanju viših cijena. Trošak njihovog najma od početka marta se upetorostručio, s tendencijom nastavka tog trenda.
„Nafta je, možda, bila energetska šifra 20. vijeka, ali u 21. stoljeću su to borba protiv klimatskih promjena, obnovljiva energija, energetska efikasnost, borba protiv plastike u okeanima. Privredi ne treba ni izbliza toliko nafte koliko se može proizvesti. Pandemija korona virusa je katastrofično oborila globalnu potražnju za energentima i tako golila problem sa viškom nafte”, ocjenjuje komentator njemačkog državnog radija Dojče vele. On zaključuje: ,,U uslovima ozbiljnog sloma proizvodnje, ko će htjeti da investira pare u razvoj ove industrije, recimo u nova, daleka i teško dostupna naftna polja? Svjetska industrija nafte će stagnirati i čekati bolja vremena, a najrazvijenije zemlje će nastaviti putem kojim su krenule – što dalje od fosilnih goriva”.
Prije pet mjeseci, u novembru 2019. godine, ministri finansija zemalja članica Evropske unije saglasili su se da treba obustaviti finansiranje projekata koji uključuju naftu, gas i ugalj. Oni su tom prilikom pozvali Evropsku investicionu banku, Svjetsku banku i ostale finansijske institucije da prekinu sa davanjem kredita u te svrhe. Bilo je to prvi put da visoki funkcioneri evropskih vlada traže okončanje finansiranja svih fosilnih goriva, uzimajući u obzir održivi razvoj i energetske potrebe, te energetsku bezbjednost partnerskih zemlja.
Ekolog Hodžić zaključuje: „Pravi je trenutak da dok pregovaramo o poglavlju o ekologiji sa EU napustimo snove o eksploataciji nafte i da kao ekološka i turistička država, okrenemo stranicu prema odgovornom korišćenju resursa i suštinskoj zaštiti životne sredine. To je naša ustavna i građanska obaveza i dug prema našim precima i potomcima”.
Mustafa CANKA
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice