Hladni i kišoviti maj na sjeveru države, već sada je izvjesno, tvrde poljoprivrednici, smanjiće i kvalitet i prinose. Naročito je teško pčelarima, jer su potrošili zalihe prihrane, a paše nema. Zbog toga su mnoga pčelinja društva već uginula
„Alarmantna je situacija u našim pčelinjacima. Ovo je elementarna nepogoda. I stariji pčelari ne pamte proljeće lošije od ovoga. Već je šteta velika, pa su mnogi ostali bez pčelinjih zajednica“, tako Bogoljub Bogi Bulatović iz kolašinskog Udruženja pčelara komenatriše učinke dugog kišnog perioda i niskih temperatura na pčelarstvo.
Iste muke muče i pčelari u ostalim opštinama. Prema onome što se može čuti od poljoprivrednika na sjeveru, loše vrijeme uzima danak i u voćarstvu i ratarstvu, a stočari će, takođe, osjetiti posljedice kišnog i hladnog maja, jer se boje da će kvalitet i rod sijena biti slab.
„Nepovoljan uticaj naročito se osjeća kod voća, na čije su cvjetanje, tokom prve polovine maja, niske temperature umanjile šansu za dobar rod i kvalitet. Nešto manja su oštećenja na malinama, kupinama i ribizlama, dok je šteta vidljivija na jagodama i trešanjama, gdje je došlo do truljenja i pucanja pokožice. To će svakako usloviti manji prinos i lošiji kvalitet“, objašnjava Nebojša Veličković, stručni saradnik u oblasti voćarstva i vinogradarstva Odjeljnja za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Neki od vlasnika plantaža u Bijelom Polju, ipak su na vrijeme zaštitili svoje zasade jagoda. U fazi cvjetanja, efikasnim se pokazao agrotekstil, koji su obezbijedili preko resornog ministarstva. Koristeći taj i još neke načine, povećali su temperaturu za nekoliko stepeni, pa su sadnice odoljele kišnom i hladnom proljeću.
„Ipak, berba je kasnila, pa je obavljena krajem maja, dvije nedjelje kasnije, nego što je uobičajeno. Ukoliko pažljivo slušate savjete agronoma i posvetite se ovom poslu kako treba, može se spriječiti dosta posljedica nepovoljnih vremenskih uslova“, kažu neki od plantažera.
Iskustvo, istina, rijetkih uzgajivača jagoda u Kolašinu ipak je drugačije. Mraz je, već sada su svjesni, prepolovio prinose.
Prema Veličkovićevom mišljenju, pčelari su, ipak, u najgoroj situaciji. U maju je, objašnjava on, trebalo pčelinjim društvima obezbijediti unos nektara. Zbog kiše to je izostalo, pa su mnogi pčelari pribjegli prihranjivanju. Onima koji proizvode organski med, to nije bilo moguće, osim ukoliko su imali zalihe lanjskog meda.
„Ko nije prihranjivao pčelinja društva ostao je bez njih. Informacije, koje dobijamo od naših članova kao i udruženja iz ostalih opština, govore da je stanje jako zabrinjavajuće. Pčelinje zajednice izašle su iz zime bez znatnijih gubitaka. Sada nije samo problem nektar, već i polen (glavna hrana pčelinjeg legla). Nedostatak hrane će se i te kako odraziti na livadsku i planinsku pašu“, tvrdi Bulatović.
On apeluje na svoje kolega da traže pomoć od lokalnih i državnih institucija kako bi spasili svoje pčelinjake.
U pljevaljskoj opštini, pored pčelara, i ratari i vočari znaju da će ovo biti loša godina, kada je riječ o prinosima. Mraz je, kaže tamošnji sekretar za privredu Budo Bajčetić, štetio gotovo svim vrstama voća.
„Kako čujem na terenu, najmanja je šteta na jabukama. Neuobičajeno dug kišni period usporio je sadnju krompira i heljde. Na sreću, naši ratari kažu da su uspjeli da posiju organske žitarice, po čijoj je proizvodnji naša opština poznata. Naročito, kao i u ostalim opštinama, štetu trpe pčelari. Za pljevaljske ovo je četvrta loša godina zaredom’’, kaže Bajčetić.
On objašnjava da će posljedice hladnog i kišovitog maja biti vidljive i na pašnjacima, zbog usporene vegetacije. Pored toga, loše vrijeme znatno otežava redovne poslove stočara.
Iako su svjesni da će rod voća biti znatno smanjen, kolašinski poljoprivrednici, ipak računaju da nijesu zakasnili sa sadnjom povrtarskih kultura. Iako je ranijih godina, u ovo doba, sjemenski krompir na njivama u selu Trebaljevo već bio posađen, tamošnji ratari su ovog proljeća jedva do sada uspjeli da preoru njive.
Pero Novaković, poljoprivrednik iz tog sela smatra da u kolašinskoj opštini za sadnju krompira nije kasno ni u junu.
„Nijesam još počeo sa sadnjom. Vrijeme neće uticati i ne treba da utiče na sadnju, jer na području naše opštine, uglavnom, gajimo „srednje stasne“ sorte, a njihov vegetativni period je od 50 do 115 dana.Ja sam prošle godine u junu posadio krompir, pa ništa nije smetalo i na mojim njivama rodilo je 100 tona krompira’’, tvrdi Novaković.
On objašanjava i ukoliko padavine nastave i nakon sadnje kromira, to će imati „samo estetski uticaj, jer će krtola pucati, ali neće biti umanjen njen kvalitet“.
Novaković smatra da se štete u ratarstvu, ali i voćarstvi i drugim granama poljoprivrede, nastale zbog lošeg vremena, mogu znatno preduprijediti, ukoliko se sluša riječ struke.
„Mnogi, nažalost, prilično površno pristupaju onom čime se bave. Edukacija je neophodna. U zavisnosti od toga koliko poljoprivrednici o tome povedu računa, manje će biti prinuđeni da gledaju u nebo i da im od toga zavise prihodi“, kaže kolašinski ratar i stočar.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice