Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hiljadu i jedna noć

Objavljeno prije

na

Novi zapleti u vječitom ljubavnom trouglu – DPS – SDP – Narodna stranka – još su jednom ogoljeli staru istinu: DPS kao suverena udavača partnere može da birka među stalnima, onima po potrebi ili novima u izgledu. Kraja im nema.

Usvajanje Statuta Podgorice pokazalo je da SDP o tome da drži ključeve glavnog grada, kako su se zorili nakon lokalnih izbora, može samo da sanja. Narodna stranka se pojavila kao spasilac srpskog jezika i Mugošine većine; ne treba sumnjati da se dio koji nedostaje mogao naći i drugdje. Formalno, narodnjaci su Statut proglasili prihvatljivim jer crnogorski jezik njime nije izričito proglašen službenim. SDP tvrdi da Statut ne valja jer nije prihvaćen njihov prijedlog da svi dokumenti podgoričke lokalne uprave budu javni.

STARE RANE: Predsjednik Narodne stranke Predrag Popović objašnjavao je kako je Narodna stranka glasala za predlog Statuta Glavnog grada da bi pojačala sukob između DPS-a i SDP-a. ,,Mi smo samo radili posao koji je u interesu opozicije, a ako ostatak opozicije smatra da im je SDP prihvatljiv, to je već njihov problem”.

,,Prosto, uvek ćemo biti protiv SDP zbog radikalnih stavova o srpskom narodu, jeziku i crkvi, i u praksi ćemo glasati opet onako kako mislimo da je najbolje u pogledu naših programskih ciljeva”, rekao je Slaviša Guberinić, jedan od dvojice odbornika opozicije koji su podržali statut Podgorice.

Jed sa kojim prvaci Narodne stranke govore o SDP-u, teško je razumjeti bez istorije. Davne 1998. Narodna stranka sa DPS-om i SDP-om obećala nam je da ćemo živjeti bolje. Istoimena koalicija trajala je do 2001. kad su narodnjaci napustili vladu nezadovoljni DPS-ovim preobražajem u stranku koja se zalaže za nezavisnu Crnu Goru. Mi nijesmo vidjeli kako izgleda kad se živi bolje, oni jesu.

,,Nama je cilj da od SDP-a napravimo političku krpu i pokažemo da ta partija nema nikakvu moć. Mislim da će se to ubrzo potvrditi i na višim nivoima”, ocijenio je Predrag Popović.

Da je prvi put, Popovićeva procjena bi mogla biti uvjerljiva. Dramatične epizode u DPS – SDP odnosima gledali smo, međutim, bezbroj puta.

KAD PREMIJER MIRI: U raspravu oko sudbine podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugoše, kojem iduće jeseni ističe mandat, uključili su se koalicioni vrhovi. ,,I američki predsjednik je poslije drugog mandata odlazeći predsjednik a ovdje je odlazeći gradonačelnik”, rekao je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. Po njegovim riječima SDP nije iznenađen ,,otporom DPS-a zahtjevima Evropske komisije, a to su veća transparentnost i borba protiv korupcije”. Iz evropskog zaklona Krivokapić je poručio i da jedna izgubljena bitka ne znači izgubljen rat.

Podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša odgovorio je pitanjem sa kim Krivokapić želi da ratuje: ,,Da li sa javnim preduzećem Aerodromi Crne Gore u kome je predsjednik Odbora direktora, koji za dvije ili tri godine rada, nije podnio izvještaj o svom radu ni građanima ni osnivaču. Ili, pak, ratuje sa nabavkama savremene informatičke tehnologije, teške više miliona eura. Naravno – bez tendera.” Pohvalio se da je, kada je u pitanju transparentnost, uprava Glavnog grada primjer otvorenosti i dostupnosti građanima”. Ne zna se đe je veća milina.

,,Što se tiče gospodina Mugoše i njegove političke budućnosti, to je nešto što je u isključivoj nadležnosti njega i predsjedništva DPS-a” presudio je predsjednik DPS-a i premijer Milo Đukanović. On je naglasio da je DPS najjača partija u Crnoj Gori, koja veoma drži do svoga dostojanstva. ,,Bilo kakvo istrčavanje na tu temu i proglašavanje aktuelnog gradonačelnika bivšim nije nešto što će na bilo koji način ugroziti suverenost DPS-a da odlučuje o pitanjima koja su iz njene nadležnosti i, siguran sam, nije dobar prilog partnerstvu”, rekao je Đukanović. Ta je zadnja, premda, ,,aktuelni” ne isključuje ,,odlazeći”, čisto da se Mugoša ne razbaškari.

I dok se narodnjaci uzdaju da će se raspasti vladajuća, raspala se opoziciona koalicija. Ako se kao trenutak njenog raspada ne računa kad su, nakon lokalnih izbora, odbornici Narodne i Srpske demokratske stranke potrčali da prije koalicionih partnera verifikuju mandate – da ih neko ne ukrade ili zbog nečeg drugog, nikad nije razjašnjeno. Zvanično, za narodnjake je i tada problem bio SDP, zapravo poziv SNP-a toj partiji da formiraju podgoričku vlast.

NOVI SVETOZARI: Na pitanje portala in4s o daljem djelovanju opozicione koalicije Srđan Milić, lider SNP je odgovorio: ,,Klub odbornika SNP u Skupštini Glavnog grada djeluje i djelovaće u cilju ostvarivanja interesa građana Podgorice, njihovih prava i poboljšanja života i standarda,shodno principima na zakonu zasnovanim”. A mnogi su, slušajući Svetozara Marovića, govorili – to majka više ne rađa.

Branko Radulović, potpredsjednik Pokreta za promjene, ocijenio je da zbivanja u Podgorici znače alarm za opoziciju. Ubrzo su stigle vijesti da Milić nije pokazao nimalo entuzijazma oko ideje predsjednika Nove Andrije Mandića i PzP-a Nebojše Medojevića da se koalicija Bolja Crna Gora oživi.

Šefovi Nove i PzP-a smatraju da se povjerenje u opozicionom savezu mora produbiti i da koalicija mora djelovati kao jedan politički subjekt ako planira da preuzme vlast. Milić je objasnio da je spreman na ,,akcionu saradnju”, na primjer oko izbornog zakonodavstva ili propisa o popisu. Preciznije, kad SNP-u odgovara. SNP se nije bila pridružila ni zahtjevu PZP-a i NOVE za smjenu predsjednika parlamenta, premda su glasali za njihov predlog.

U raznim DPS-ovim brakovima, građani Crne Gore dođu kao zapostavljena djeca. Samo što nijesu tako nedužni.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo