Povežite se sa nama

Izdvojeno

HIGIJENA U ŠKOLAMA: Neuslovni toaleti, nedostaje sapun i toalet papir

Objavljeno prije

na

Voda, sanitacija i higijena u školama u Crnoj Gori, istraživanje koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore, uz podršku UNICEF-a, pokazalo je da su uslovi za održavanje higijene u školama na ograničenom nivou. Iz Ministarstva prosvjete najavljuju da će to uskoro da se promijeni

 

Većina škola u Crnoj Gori pruža osnovnu uslugu vodosnabdijevanja, dok su usluge u vezi sa sanitarnim uslovima i higijenom ograničenog nivoa. Ta ograničenja uglavnom proizilaze iz činjenice da povremeno, u kraćim ili dužim periodima, nedostaju sapun i ubrusi za higijenu ruku, nedostaje toalet-papir, u toaletima nisu obezbijeđeni dovoljna privatnost i uslovi za adekvatno održavanje menstrualne higijene, pokazalo je istraživanje Voda, sanitacija i higijena u školama u Crnoj Gori koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore, uz podršku UNICEF-a.

Istraživanjem su obuhvaćene sve matične ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i manji broj područnih jedinica i obrazovnih ustanova u privatnom vlasništvu.

,,Do sada u našoj zemlji nije izvršena sveobuhvatna procjena stanja u pogledu vodosnabdijevanja, sanitacije i higijene u obrazovnim ustanovama, te istraživanje koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore, uz podršku UNICEF-a, predstavlja važan korak naprijed ka razumijevanju postojećeg stanja, planiranju i postavljanju ciljeva za poboljšanje situacije u ovoj oblasti u narednom period”, saopšteno je iz IJZ-a.

Vodosnabdijevanje, sanitacija i higijena u obrazovnim ustanovama usko su povezani s obrazovanjem, zdravljem i ishranom djece i prevazilaze granice samo jednog resora, te predstavljaju oblast koja zahtijeva multisektorsku saradnju.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić je, na konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja, kazao da je pružanje adekvatnih usluga vodosnabdijevanja, sanitarnih uslova i higijene (WASH) u školama od suštinskog značaja kako za obrazovanje tako i za sticanje vještina opšte i lične higijene koje će se primjenjivati čitav život.

,,Da bi se postigao odgovarajući nivo WASH usluga u školama, neophodno je da sve relevantne zainteresovane strane i partneri preuzmu odgovornost i preduzmu odgovarajuće aktivnosti, uključujući kompletno školsko osoblje, kao i učenike ali i njihove roditelje/ staratelje i širu zajednicu. Ključni korak u postizanju ovog cilja je jačanje kvalitetnog nadzora koji će služiti kao vodič za praćenje usklađenosti sa standardima i praćenje napretka u implementaciji planiranih aktivnosti”, istakao je Galić.

Ističući značaj istraživanja, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete, Milijana Vukotić-Jelušić kazala je da se odgovorna politika suočava sa svim izazovima, priprema strateški odgovor i sprovodi aktivnosti na otklanjanju uzroka, jednako kao i posljedica.

,,Zbog toga smo podržali izradu ove analize smatrajući da uslovi za boravak djece u školama, uključujući pristup čistoj vodi za piće, adekvatnoj sanitaciji i higijenskim standardima koji ne vrijeđaju dostojanstvo učenika i nastavnog osoblja, čuvaju njihovo zdravlje i obezbjeđuju kognitivni razvoj, moraju biti jednako obezbijeđeni svima. Zbog toga već preduzimamo korake da ključni akteri odgovorno i efikasno pristupe rješavanju izazova u obezbijedjivanju čiste vode, posebno u ruralnim predjelima”, rekla je Vukotić Jelušić.

Najavila je da će do kraja godine izmijeniti postojeće normative i standarde kojima se utvrđuje način određivanja visine neophodnih sredstava za održavanje higijene školskih objekata u cjelini i toaleta, odredićemo WASH koordinatore kako bi se pospješilo praćenje primjene standarda i efikasnije otklanjali probleme.

V.d. šefica predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Sabina Žunić pozvala je Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo zdravlja i lokalne vlasti u svim opštinama da, u saradnji s Institutom za javno zdravlje, prepoznaju značaj dobijenih rezultata, te da učine sve što je u njihovoj moći da primijene i sprovedu preporuke ove studije kako bi se što prije poboljšali higijena i sanitarni uslovi u svim obrazovnim ustanovama.

,,Na taj način, ne samo da će se poboljšati prevencija raznih zaraznih bolesti, već će se obezbijediti i bolji uslovi za brži razvoj kognitivnih sposobnosti djece i osigurati dobro zdravlje svakog djeteta i građanina Crne Gore danas i u budućnosti”, poručila je Žunić.

Porazno je što čak ni pandemija nije bila dovoljna opomena da ministartsvo i školske vlasti promijene odnos prema higijeni u obrazovnim ustanovama. Sve je po starom, uz obećanje da će uskoro biti bolje.

 

Kad roditelji protestuju

I dok učenici u školama često nemaju osnovne uslove za održavanje higijene, roditelji se bave ,,važnijim pitanjima”, protestuju i uspjevaju da od prosvjetnih vlasti iznude rješenja za koja oni misle da su dobra.

Tako su maturanti koji su zbog prepisivanja na maturskom testiranju u maju ove godine dobili nula bodova na testu iz CSBH i književnosti protestovali zajedno sa roditeljima ispred Ministarstva i Ispitnog centra. Nakon razgovora ministra Miomira Vojinovića sa njihovim predstavnicima, dogovoreno je da će testovi biti ponovo pregledani, što su članovi Komisije za ocjenjivanje odbili, nakon čega je Vlada smijenila rukovodstvo Ispitnog centra. Na radost prepisivača i roditelja nova komisija ponovo je pregledala radove, a većina učenika je položila ispit, neki čak i sa visokim ocjenama.

Nedavno su roditelji ponovo preuzeli odgovornost. Roditelji učenika podgoričke OŠ “Milorad Musa Burzan” organizovali su protest zbog odluke da se đak sedmog razreda iz OŠ Oktoih premjesti u školu koju pohađaju njihova djeca.

Komisija Ministarstva prosvjete procijenila je da podgorička OŠ “Milorad Musa Burzan” ima uslova primi đaka kojem je zbog ponašanja izrečena vaspitna mjera premještaj iz OŠ Oktoih. Iz resora prosvjete naveli su da je tokom odlučivanja ispunjena sva zakonska procedura, uz poštovanje prava djeteta i njegov najbolji interes, imajući u vidu da je pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima, kao i osnovno školovanje obavezno i garantovano Ustavom Crne Gore.

Džabe propisi i pravo na obrazovanje, roditelji su i ovaj put uspjeli da prisile Ministarstvo i to dijete nije upisano u tu školu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo