Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: KOMUNALNE SLUŽBE IZNENADILA SEZONA: Škripalo na sve strane

Objavljeno prije

na

Poznata maksima – putare iznenadio snijeg u januaru – u Herceg Novom dobija novu dimenziju: hercegnovske komunalne službe, ovoga ljeta, iznenadila je turistička sezona. Na taj način bi se najkraće mogao sažeti rezime hercegnovske sezone iz ugla sekretara za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mladena Kadića i direktora javnih preduzeća koja su pod tim Sekretarijatom. Opravdanje za takvo stanje na početku ovogodišnje turističke sezone, aktuelna vlast pronalazi u haotičnom stanju koje su naslijedili u januaru kada su preuzeli vlast u Herceg Novom, ali i neočekivano dobroj posjeti turista.

,,Sva lokalna komunalna javna preduzeća u Herceg Novom ušla su u sezonu prilično nepripremljena, jer su sve odluke morale da se donose po skraćenom postupku. To su, prije svega, odluke o privremenim objektima i regulisanju saobraćaja. Ipak, turistička sezona bila je iznad svih očekivanja i bolja od ostalih uprkos greškama koje su tekuće, ali i naslijeđene i Herceg Novi ne zaslužuje negativne ocjene”, kazao je Kadić novinarima. Sezona, za koju se pretpostavljalo da će biti jedna od najlošijih s aspekta turizma, počela je u tom tonu s najrigoroznijim restrikcijama vode u posljednjih nekoliko decenija – Herceg Novi je tokom juna bio pod restrikcijama u vodosnabdijevanju puna 24 dana, od kojih su posljednjih sedam, kako je podsjetila i v.d. direktorica JP Vodovod i kanalizacija Jelena Đaković, bili pod režimom jednosatnog snadbijevanja na teritoriji cijele opštine. U toku istog mjeseca izvršena je kompletna reogranizacija preduzeća, a „na stolu” su već bili „ozbiljni dokumenti s kojima se moralo pozabaviti”.

,,Međutim, od 25. juna Herceg Novi je jedina opština na Crnogorskom primorju koja do današnjeg dana nije imala nijedan dan bez urednog vodosnabdijevanja. Najviše problema, kad je riječ o vodosnabdijevanju u julu i avgustu, imali su stanovnici Tople 3, i na tom problemu će se više poraditi na jesen”, kazala je Đaković. Ona je, uz to, podsjetila na maj, kada je gradu prijetilo isključenje pumpnih postrojenja zbog utrošene električne energije i neplaćenih računa. Finansijskim problemima doprinijelo je i šest neisplaćenih zarada radnicima i to sve, kako je kazala Đaković, nije obećavalo i nije djelovalo da će se neke stvari moći riješiti za kraći vremenski period. Međutim, Novljane i njihove goste ponovo očekuju restrikcije zbog remonta koji je planiran na hidrostanu Plat u oktobru.

,,Očekujemo, međutim, da će restrikcije biti blaže nego u junu, s obzirom na to da smo u međuvremenu uspjeli da izvršimo neke radnje u Konavlima, pa će Herceg Novi prvi put dobiti određenu količinu vode s lokalnog izvorišta. Drugim riječima, iako tunel bude zatvoren, mi ćemo dobijati određenu količinu vode na filter stanici Mojdež i grad će u tom slučaju imati mnogo manje restrikcija”, dodaje Đaković i podsjeća i na povremeno izlivanje kanalizacije na više lokacija duž hercegnovskog Šetališta ovoga ljeta.

,, Došlo je do havarije na glavnoj pumpnoj stanici Forte mare početkom sezone, a uzrok je ljudski faktor, odnosno ubacivanje raznih predmeta u kanalizacioni sistem”, objašnjava Đaković i dodaje da je za nekoliko podmorskih ispusta utvrđeno da nepravilnosti i defekti nisi mogli nastati prirodnim putem.

,,Što se tiče kanalizacionog kolektora, u toku prošla tri mjeseca registrovano je 440 intervencija na redovnom održavanju. Na vodovodnoj mreži u istom periodu popravljeno je 558 kvarova”, objasnila je Đaković i zaključila da se problemi jedino mogu riješiti kada se bude završila izgradnja kanalizacionog kolektora, na kojem bi radovi trebalo da se nastave 15. septembra. Uz to, Đaković je, a uz saglasnost ostalih kolega, naglasila da će se uvesti mnogo rigoroznije kontrole i kažnjavanje neodgovornih građana koji nelegalno sa svojih objekata odvode za atmosferske vode spajaju na kanalizacionu mrežu, čime se pravi ogroman problem i opterećenje na ionako dotrajali sistem. Uz izlive fekalija, u velikom dijelu ovogodišnje ljetnje sezone najprimjetnije je bilo izuzetno prljavo hercegnovsko Šetalište, naročito na lokacijama pored kontejnera.

Zbog takve situacije početkom avgusta Javno preduzeće Čistoća DOO Herceg Novi i direktor preduzeća Borivoje Bonić kažnjeni su novčanim kaznama jer, kako je objasnio tadašnji vršilac dužnosti predsjednika opštine Dragan Janković, nisu bili na visini zadatka i stoga je preduzeće kažnjeno sa 500, a Bonić kao odgovrno lice sa 50 eura.

Po riječima Bonića, takvo stanje koje je uslovilo da on bude jedini kažnjeni direktor nekog javnog preduzeća, produkt je objektivnih okolnosti a ne nesavjesnog rada i da je opet veliku ulogu odigrala činjenica da nije sve na vrijeme pripremljeno za početak sezone.

,,Primjenom Zakona o strancima došli smo u situaciju da već početkom februara, u skladu s dogovorom sa Zavodom za zapošljavanje, anketiramo i tražimo sezonsku radnu snagu, računajući da primanje stranaca neće biti odobreno. Do maja smo dobili 19 ponuda iz Zavoda u Novom i četiri iz Pljevalja. Od toga je odustao 21 čovjek. Nakon saopštavanja uslova neki su i probali da rade, ali su nakon dva dana odustali. Zaključiti možemo i sami – bojim se da ne možemo naći na prostoru naše opštine kadar potreban ovom privrednom društvu za osnovnu djelatnost, a to je održavanje javnih površina i pomoćni rad na kamionima”, rekao je Bonić. On je objasnio i da su se, osim s nedostatkom radne snage, susreli i s možda još većim problemom – zastarjelošću mehanizacije, jer su kamioni Čistoće u prosjeku stari 18-19 godina.

,,Pored svega, vozni park nam je okrnjen i za jednu cistijernu koja je na popravci u Podgorici još od aprila zbog samozapaljenja instalacija. Njena popravka se neprekidno prolongira zbog nedostatka djelova. Zato je, da bi se prebacio otpad, preuzeto u zakup vozilo iz Mojkovca, ali ni ono nije u potpunosti ispravno pa je iz njega curila voda. Sanirali smo i to, nabavili hemijska sredstva, pustili cistijerne da peru od 25. jula. Sada se pitam je li iko to uočio jer je nemoguće da smo svi zlonamjerni u smislu ne valja jedan segment. Ja ne mogu zbog tog jednog segmenta dozvoliti da drugi trpe. Niko me u ovoj sezoni nije pitao kako ti radi služba za higijenu i da li imamo primjedbi na resurse”, konstatovao je Bonić i istakao da se njegovo preduzeće uz sve probleme suočilo s rekordnom količinom otpada.

,,Od 17. jula smo uočili da je dnevni rast odvoza otpada u poređenju s prošlom godinom rastao za 20 odsto i kulminirao 18. avgusta sa 103 tone otpada, što znači da je ovo društvo za 1,5 put više moralo da odvozi otpada od onoga koliko može”, naglasio je Bonić.

Na udaru kritike

Načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić kazao je da je u periodu od juna do avgusta, ta služba obavila 2.058 inspekcijska nadzora, od kojih u oblasti saobraćaja 546, a u komunalnoj oblasti 1.585. Istakao je četiri oblasti koje su bile ,,na udaru javnosti”: izlivanje fekalija, čistoća plaža i šetališta, oglašavanje putem audio uređaja i lijepljenje promotivnih plakata, kao i buka.

Za period od tri mjeseca, Komunalna policija je zbog kvarova na kanalizacionoj mreži izdala ukupno 221 upravnu mjeru, 15 u junu, 122 u julu i 84 u avgustu.

Drugi problem koji je Bijelić istakao je čistoća plaža i šetališta.

,,Možda su te dvije zone najatraktivnije za građane i turiste, pa su opravdano najviše na udaru kritike, ali moram istaći i probleme koji su se dešavali, pogotovo na samom početku sezone. Mi imamo 64 kupališta koja imaju zakupce, a veliki broj njih rješenja o zakupu dobio je krajem jula. Samim tim, cijeli jun i dio jula te plaže za koje su kasnije dobijena rješenja, mi smo morali tretirati kao javne površine”, kazao je Bijelić i napomenuo da su zbog toga preduzeću Čistoća morali naložiti čišćenje tih plaža, zbog čega su „trpjele” ostale javne površine.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo