Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Haračlije i dobrotvori

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša precijenio je svoju moć. Njegov plan da kasu glavnog grada Crne Gore popuni visokim naknadama za korišćenje opštinskih puteva doživio je krah. U toj namjeri ispriječili su mu se i partijski drugovi. Sve to može biti i marketinški potez uoči oktobarskih izbora, ali kada se zna da je javna tajna da Mugoša nije previše omiljen u vrhovima DPS-a onda slučaj sa naknadama za puteve može biti i nagovještaj konačnog obuzdavanja gradonačelnikove dugogodišnje samovolje, ali i produbljivanja raskola u jačoj vladajućoj stranci.

Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada poslala je sredinom jula vlasnicima komercijalnih objekata – rješenja po kojima umjesto dosadašnjih 150 eura moraju da u opštinsku kasu uplate čak i po nekoliko puta veće naknade ako njihov objekat ,,izlazi na ulicu u naselju”. Za to im je dat rok od deset dana. U suprotnom – prinudna naplata.

Objašnjeno je da je visina naknade utvrđena zavisno od kategorije puta pored kojeg se obavlja djelatnost. Propisano je da vlasnici benzinskih pumpi, koje „izlaze” na ulicu u naselju, treba da plate godišnju naknadu od 2900 eura, a vlasnici hotela i motela 900 eura. U slučaju da djelatnost obavlja zahvaljujući pristupu lokalnom putu, vlasnik benzinske pumpe obavezan je da plati 1900 eura, motela i hotela 700 eura, a restorana i drugih komercijalnih objekata 400 eura.

Oko povećanja tog nameta podigla se velika prašina.

Pobunio se i koalicioni partner DPS-a Socijaldemokratska partija. Predsjednik Kluba odbornika te stranke u Skupštini Glavnog grada Đorđe Suhih najavio je da će tražiti da naknada za korišćenje opštinskih puteva bude deset do dvadeset odsto manja od prošlogodišnjeg iznosa.

,,Smanjenje naknade obezbijediće da u uslovima krize lokalna samouprava pomogne malom i srednjem biznisu, a ne da visokim nametima uzima ‘harač’ preduzetnicima koji ionako teško posluju zbog poremećaja na tržištu”, objasnio je Suhih.

U Uniji poslodavaca Crne Gore tvrde da im se usijao telefon od poziva njihovih članova, ali i svih onih koji u Podgorici imaju neki lokal i sada moraju da plate enormne namete. I Unija je zatražila preispitivanje odluke o uvođenju novih naknada.

,,U ekonomskom trenutku koji karakterišu otežani uslovi poslovanja više je nego očigledno da je to prekomjeran teret za poslodavce i primjer daljeg opterećenja za mikro i mala preduzeća”, smatraju u Uniji.

U Uniji tvrde da su komunalne naknade za korišćenje puteva značajna biznis barijera koju treba eliminisati. Pokušavali su, kažu, da nadležnima i ranije skrenu pažnju na taj problem.

„Rezultat zalaganja UPCG je da, počev od 30. jula 2010. godine, prema Zakonu o unaprjeđenju poslovnog ambijenta, visinu naknade za opštinske puteve utvrđuju nadležni organi lokalne samouprave – uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore”, tvrde u Uniji poslodavaca.

No, kažu u UPCG, i nakon toga su u većini jedinica lokalnih samouprava na snazi bile odluke za koje nije obezbijeđena prethodna saglasnost Vlade, te da su oni još sredinom prošle godine na to upozoravali. „Time je dovedena u pitanje ustavnost i zakonitost takvih odluka”, objašnjavaju u Uniji povodom samovolje pojedinih opština, navodeći da o tome ubjedljivo „svjedoče” i odluke Ustavnog suda Crne Gore.

Čelnici Glavnog grada nisu imali sluha ni za ekonomsku krizu koja je dovela brojne male privrednike na rub egzistencije. Mnogi već razmišljaju o gašenju svojih biznisa. Time se gube radna mjesta i novac koji sada plaćaju državi i opštini po osnovu raznih poreza i doprinosa, smanjuje se kvalitet i raznolikost ponude… Obeshrabruju se i oni koji tek razmišljaju o sopstvenom biznisu. Građani se dodatno guraju u socijalnu zavisnost od zajedničkog budžeta, od socijalnih primanja, i ka traženju, na sve moguće načine, a najčešće preko partijskih veza, posla u državnoj i opštinskima administracijama. Nije isključeno da to vlast smišljeno radi da bi povećala broj onih koji zavise od njene milosti. Uz sve to, dizanjem biznis barijera i enorman rast nameta dodatno i vrlo snažno guraju one koji posluju legalno u – sivu ekonomiju, od koje društvo, opet, ima višestruku štetu.

Nije ih interesovala ni deklarativna odluka da se spremno ide ka Evropskoj unijii. U preporukama iz Evropskog akta o malom biznisu, upozoravaju u UPCG, stoji da se mora prepoznati poseban značaj i uloga malih i srednjih preduzeća u ekonomiji EU. Dokumenta EU upozoravaju da mali biznis ne treba pretjerano opterećivati izdacima u koje, nesumnjivo, spadaju i naknade iza kojih stoji gradonačelnik Miomir Mugoša.

U Uniji poslodavaca objašnjavaju da se takvom odlukom Glavnog grada naknade povećavaju za komercijalne objekte za preko 350 odsto, a povećanje je još drastičnije kada privredni subjekt posluje na više adresa u Podgorici. Ta obaveza umnožava mu se prema broju lokacija, a to znači da se za, na primjer, deset objekata može kretati i do 7.000 eura. U sadašnjim otežanim uslovima poslovanja više je nego očigledno da to predstavlja prevelik teret za poslodavce.

Prema riječima Đorđa Suhiha, ,,koalicija Mugoše-Narodne stranke-Demokratske srpske stranke nije zainteresovana za dugoročan i stabilan razvoj preduzetništva, jer njihova ekonomska logika vizije razvoja traje samo onoliko koliko je potrebno da smisle koji dio gradskog zemljišta i kome da prodaju, obično ispod cijene i van očiju javnosti”.

Ovakve odluke će, tvrdi, negativno uticati i na pozicioniranje Podgorice i Crne Gore u brojnim relevantnim međunarodnim izvještajima koji se odnose na poslovni ambijent.

,,Preko ove odluke Mugoša je krenuo da kupi harač pred izbore. Treba zastrašiti, ucijeniti, pa vladati. Treba reketirati privrednike, jer nije lako platiti 7.000 aktivista koji su na terenu. Treba dati jednokratne novčane pomoći i socijalne pakete obespravljenoj raji koja dolazi pred vrata DPS-a moleći za pomoć. Ona im je potrebna kad treba očuvati vlast, koju će braniti po svaku cijenu, i u poređenju sa tim potpuno je nevažno stimulisanje preduzetništva… Samo je bitno održati se na vlasti. A to je sad mnogo teže, jer nema velikodušnih Šarića, Kalića, Keljmendija i ostalih vlasti omiljenih kriminalaca koji su prljavim novcem pomagali DPSDP simbiozu”, rekla je šefica Kluba odbornika Pokreta za promjene Branka Bošnjak, komentarišući odluku o novim nametima.

Po njenom mišljenju licemjerno je da se isti oni koji su grčevito branili Mugošinu odluku sada prave dobrotvori.

Nakon burnih reakcija, oglasio se i Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Glavnog grada. Najavio je da će ,,prihvatajući inicijativu Kluba odbornika Demokratske partije socijalista i sugestiju zamjenika gradonačelnika” izmijeniti odluku. Pokazalo se da je visina naknade svojevrsna biznis barijera, posebno za preduzetnike koji obavljaju komercijalnu djelatnost u manjim objektima i manjem obimu, saopšteno je sa te adrese.

Branka Bošnjak sumnja da će se sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će se raspravljati o smanjenju naknada, održati prije izbora. Ona je u izjavi za Vijesti kazala da je vrlo simptomatično što je Miomir Mugoša ,,zanijemio” ovih dana.

,,Da li je ovo uvod u njegov politički kraj na mjestu gradonačelnika i predstavljanje novog budućeg gradonačelnika, a sadašnjeg zamjenika Vučelića, koji se eto drznuo da kaže da ne valja i da treba preispitati nešto što je Mugoša donio. Očigledno će ova jesen biti vruća… Čudne se stvari događaju”, kazala je Bošnjak.

SNP je pozvao gradonačelnika Mugošu da podnese ostavku jer će tako, kako tvrde, na određeni način ,,preduprijediti namjeru svoje partije čiji je funkcioner da ona to učini prije nego što bi on eventualno podnio ostavku”.

Pozicija gradonačelnika Miomira Mugoša je prilično oslabljena nakon raznoraznih afera u kojima je njegovo ime bilo noseće. I istraživanja javnog mnjenja pokazala su da mu rejting nije zavidan. Ni u svom DPS-u nije baš omiljena osoba, posebno u krugu sadašnjeg i bivšeg premijera. Zbog pokušaja da zavede novi harač dobio je nove negativne poene. Ko zna sa kakvom kamatom.

Zamjenik protiv gradonačelnika

Zamjenik gradonačelnika Glavnog grada Vladan Vučelić inicirao je hitno preispitivanje Odluke o naknadama za korišćenje opštinskih puteva na teritoriji Podgorice.

– I pored činjenice da je odlukom, koja je donijeta u skladu sa Pravilnikom Ministarstva saobraćaja i pomorstva, smanjeno osam naknada, ipak se može konstatovati da određivanje visine godišnje naknade za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opštinskog puta predstavlja nerealno opterećenje i biznis barijeru u ovom trenutku, saopštio je Vučelić.

Upućeni kažu da Vučelić pripada struji DPS-a koja nastoji da obuzda samovolju Miomira Mugoše, pa je za to iskorišćeno i miniranje odluke o visokom nametu pirivatnicima.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo