Vlasnik građevinske kompanije Tehnoput Saša Aćimić uhapšen je protekle sedmice. Aćimić je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Više kompanija je činilo ista krivična djela zbog kojih je uhapšen Aćimić. Ali niko još nije procesuiran. Štaviše, i Aćimić je, kao i njegove kolege iz građevinskih firmi ranije, pušten da se brani sa slobode
Više od godinu je prošlo otkad su lisice na ruke stavljene prvacima podgoričkih građevinskih kompanija zbog nelegalne eksploatacije šljunka iz rijeka Morače i Cijevne. Činilo se da je došao kraj nelegalnoj eksploataciji šljunka, koja je decenijama uništavala podgoričke rijeke. Ipak, brzo nakon privođenja pušteni su na slobodu.
Prvi ljudi podgoričkih firmi Cijevna komerc, Montenegro petrol i PeMar saslušani su u policiji i tužilaštvu nakon djelovanja novinara i građanskog aktiviste Vuka Vujisića. Mnogi novinari su decenijama pisali o eksploataciji šljunka. Monitor je kontinuirano pisao o ovoj temi. Međutim, Vujisić je odlučio da testira institucije.
U decembru 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen, jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. Ali i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, kompanije su nastavile da rade. Nakon neprestanog pisanja i urgiranja Vujisića nedavno je uhapšen vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Više kompanija je činilo ista krivična djela zbog kojih je uhapšen Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije. Ali niko još nije procesuiran. Štaviše, i Aćimić je, kao i njegove kolege iz građevinskih firmi ranije, pušten da se brani sa slobode.
„Davno bismo riješili problem nelegalne eksploatacije šljunka da su građevinska inspekcija, policija i Osnovno državno tužilaštvo profesionalno radili svoj posao“, kaže Vujisić za Monitor.
Prema informacijama Monitora, sljedeća na redu je kompanija Cijevna komerc. Prema dokumentaciji građevinske inspekcije, u koju je Monitor imao uvid, uklanjanje nelegalnih objekata Cijevne komerc zakazano je za srijedu, 18. januar. Do zaključenja broja ova infromacija nije zvanično potvrđena.
Vujisić smatra da problemu sa eksploatacijom šljunka i uzurpiranju državne imovine na obalama Morače i Cijevne još nije kraj. On navodi da je poznato da i pored sudskih zabrana i zapečaćivanja separacija koje se trenutno nalaze na državnim parcelama, firme kao što su Montenegro Petrol, Cijevna komerc i drugi, i dalje rade. Tvrdi da se određena lica u inspekciji ponašaju kao da ne žele da sprovedu zakon.
„Već, čini se, traže mogućnosti da olakšaju licima koja sprovode ovu kriminalnu aktivnost, a određeni službenici se sastaju sa vlasnicima firmi i dogovaraju olakšice kada je u pitanju uklanjanje nelegalnih objekata i zabrane ove kriminalne radnje“, navodi Vujisić.
Smatra da državne institucije ne smiju da pregovaraju sa kriminalcima koji devastiraju državnu imovinu i pljačkaju državno dobro. Kaže da je od određenih javnih funkcionera saznao da vlasnici građevinskih firmi često traže odlaganje izvršenja odluka inspekcija i alternativna rješenja, iako godinama svjesno vrše krivično djelo koje ima nesagledive posljedice po regionalni vodovod i državnu ekonomiju.
Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, eksploatacijom šljunka bavi se i Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Kod njih je formiran predmet na osnovu prijave koja je stigla iz kabineta Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa. Iz kancelarije zaštitnika očekuju da će specijalni tužioci osim nelegalnih eksploatatora procesuirati i sve one koji su sarađivali na štetu države sa istima.
„Dobar dio betona i asfalta koji je ugrađivan, većinski, u državne projekte proizveden je ovim nelegalnim aktivnostima. Ukidanjem ove nelegalne aktivnosti mnoga preduzeća bi doživjela krah, a samo one najmoćnije bi nastavile sa proizvodnjom. Građevinske firme imaju uticaj kako na institucije, tako i na političke lidere, pa do sada nije bilo konsenzusa da se zaista efikasno i brzo stane ovim aktivnostima na kraj“, ocjenjuje Vujisić.
On je pozvan da o ovim problemima govori pred Savjetom za visoku korupciju, kojim predsjedava premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović. Nada se da će ovog puta država ozbiljnije reagovati po ovom pitanju.
Država, međutim, „razmišlja o angažovanju vojske kako bi zaštitila podgoričke rijeke. To je saopštio ministar unutrašnjih poslova i vojske u tehničkom mandatu Filip Adžić.
„Tužilaštvo i Policija su izašli na lice mjesta što je rezultiralo dovođenjem više zatečenih osoba u službene prostoroje CB Podgorica radi prikupljanja obavještenja i preduzimanja daljih mjera i radnji iz nadležnosti policije u vezi ovih nelegalnih aktivnosti. Zaštitićemo obale rijeka i vodoizvorišta, razmišljamo i o angažovanju Vojske CG”, napisao je on na Tviteru.
Država je trebala da sprovede zakone znatno ranije, da procesuira lica koja i danas kradu državno dobro, uništavaju životnu sredinu, uzurpiraju državno zemljište. Država ima sve mehanizme da sruši nelegalne separacije, da konfiskuje mašine kojima se vrši krivično djelo i procesuira odgovorne i naplati štetu.
Direktor Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić kaže da se nelegalna eksploatacija šljunka i dalje vrši i da za nju još uvijek nemamo adekvatne sankcije. Navodi da sve zavisi od postupanja nadležnih institucija. Imajući u vidu značaj izvorišta Bolje sestre za ukupan društveno-ekonomski razvoj Crne Gore, neophodno je, smatra, da se, uz Regionalni vodovod i naučnu zajednicu, u navedenu problematiku na sistemski način uključe svi relevantni državni organi.
Korito rijeke Morače produbljeno je znatno ispod 10,5 metara nadmorske visine, što se smatra najnižom dozvoljenom kotom, ispod koje, kako tvrde u Regionalnom vodovodu, uticaj na kretanje vode ostavlja posljedice i na izvorišta. Izdašnost izvorišta Bolje sestre, iz kojeg se snabdijeva vodom šest primorskih opština, za deceniju i po smanjena je više od 80 odsto – sa 2.660 litara u sekundi 2005. na istorijski minimum od svega 334 litra početkom septembra prošle godine. To je, između ostalog, uzrokovano vađenjem pijeska i šljunka iz korita rijeke i obalnog područja, kažu stručnjaci.
Zbog drastičnog trenda pada izdašnosti, direktor Uprave za vode Damir Gutić je obustavio radove na regulaciji rijeke Morače, dok se utvrde uzroci zbog kojih bi slavine na Crnogorskom primorju mogle presahnuti. Odluka je donesena poslije višegodišnjih upozorenja državne kompanije Regionalni vodovod, zasnovanih na analizama stručnjaka o tome da je izvorište ugroženo vađenjem ogromne količine pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače i obalnog područja.
Država, ukoliko hoće, može da riješi problem eksploatacije šljunka na Morači. Međutim, posao još nije završen, a nelegalni objekti i dalje se koriste za eksploataciju i prodaju šljunka.
Ivan ČAĐENOVIĆ