Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Prema nalazu SDT, kompanija Navar  je tokom 2009. godine ušla u zajednički biznis sa preduzećem Morsko dobro, čiji je tadašnji direktor bio Rajko Barović, član SDP-a. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preduzeća obavljao je Aleksandar Tičić, funkcioner DPS-a.

Navar DOO i JP Morsko dobro osnivaju novo pravno lice, zajedničku firmu Navar Incorporated DOO Tivat. Prema ugovoru o osnivanju, kao osnivački ulog Morsko dobro unosi – pravo korišćenja morske obale i akvatorijuma, površine 14.000 kvadrata, koja se u katastru nepokretnosti vode kao državno vlasništvo. Unijet je i novčani dio osnivačkog kapitala u iznosu od 500 dolara. Kompanija Navaro unosi svoju projektno-tehničku dokumentaciju, infrastrukturu kompleksa, modele i kalupe za izradu brodova i know-how za projektovanje i izradu čamaca, „iako za to nema validnih dokaza u vidu idnetifikovanja naznačenih uloga“. Navaro unosi i 7.900 dolara novčanog uloga.

Ovdje je najzanimljivija procjena uloženih sredstava po kojoj je „JP Morsko dobro postaje suvlasnik preduzeća Navar Incorporated DOO u procentu od 6 odsto, a Navar DOO 94 odsto. Postoji osnovana sumnja da da je nenovčani ulog određen na osnovu novčanog uloga, jer procjena ne sadrži egzaktne parametre vrednovanja predmeta procjene na osnovu čega bi se moglo utvrditi da su procjenitelji zaista vršili procjenu nenovčanog uloga“, navodi se u zahtjevu SDT-a za određivanje pritvora Branku Zgradiću.

JP Morsko dobro iste godine istupa iz novoformiranog duštva  Navar Incorporation DOO i „prodaje svoj osnivački ulog pravnom licu Navar DOO čiji je vlasnik osumnjičeni Zgradić, za iznos od 108.210 eura, te da se isti može upisati kao vlasnik prenesenog dijela, odnosno nepokretnosti u registru Privrednog suda i ostalih nadležnih organa. Sve ovo je izvršeno bez sprovedenog postupka javnog oglašavanja i bez odluke Vlade, odnosno Skupštine Crne Gore, shodno Zakonu o imovini i Zakonu o morskom dobru“, piše u nalazu SDT-a u kojem se naglašava kako  „Morsko dobro prodaje drugom suosnivaču imovinu države Crne Gore, na koju nema pravo raspolaganja, jer nije njen vlasnik“.

Zemljište u zoni morskog dobra u vlasništvu je države Crne Gore i ne može se privatizovati. Prema Zakonu o morskom dobru, posao preduzeća Morsko dobro obuhvata upravljanje, održavanje, obnavljanje, unapređenje, staranje o zaštiti i korišćenje. Svaka druga opcija, osnivanje zajedničkih firmi sa investitorima na račun lokacija koje predstavljaju opšte, javno dobro, izlazi iz zakonskih okvira.

Vlasnik firme Navar DOO ubrzo podnosi zahtjev područnom odjeljenju Uprave za nekretnine u Tivtu, za prenos prava korišćenja na parcelama u zaleđu Luke Bonići, koje je otkupila za sto hiljada eura, u pravo svojine.

Uprava za nekretnine u Tivtu 2013. usvaja zahtjev firme Navaro i istovremeno odbija zahtjev zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji traži da se ispravi pogrešan upis prava korišćenja Navar Incorporated iz B lista kao vlasničkog prava i upiše u G list kao zabilježbu prava korišćenja.

U septembru 2013. Zgradić je sa svojom kćerkom „zaključio fiktivan ugovor o kupoprodaji koji se odnosi na katastrasku parcelu 4733 KO Tivat površine od 8.794 m2, morske obale i taj dio imovine rješenjem tivatske Uprave za nekretnine prenio u novi list nepokretnosti. Ovu parcelu založio je zatim za kredite kod NLB banke u iznosu od 500.000 eura“

U tužilaštvu navode da postoji osnovana sumnja da je neimenovano lice iz UZN Tivat u junu 2015. po  zahtjevu Zgradića donijelo nezakonito rješenje kojim je dozvoljena promjena i na katastarskoj parceli 4878 KO Tivat, koja se odnosi na obalu i akvatorijum u svojini države, površine od 6.000 m2. Tada je na parceli upisano pravo trajnog-doživotnog korišćenja, bez valjanog pravnog osnova.

U katastru nepokretnosti na ovim parcelama postoji i zabilježba o bespravnoj gradnji poslovnih prostora brodogradnje i poslovne zgrade koje nemaju građevinske dozvole. Zašto su navedene radnje tolerisali u JP Morsko dobro i ko je sve umiješan u posao privatizovanja dijela obale tivatske rivijere, pokazaće dalja istraga.

Međutim, iako su bile poznate navedene radnje oko nezakonitog upisa prava vlasništva na državnom zemljištu, saradnja Vlade sa kompanijom Navar Incorporated nije prestala. Vlada je u septembru 2020.  sa Društvom Navar Incorporated zaključila koncesioni ugovor za privredno korišćenje brodogradilišne Luke Bonići, na rok od 30 godina. Koncesionaru je ustupljen prostor unutar Luke koji obuhvata 9 katastarskih parcela ukupne površine 10.681 m2.  Uključen je i lučki akvatorijum površine od 14.500 m2.

Koncesionaru je odobreno da založi svoje koncesiono pravo kod banaka i zajmodavaca za podizanje kredita na račun navedenih nepokretnosti.

U aferi oko Luke Bonići pod lupom SDT su sudije i službenici lokalnih uprava za nekretnine, koji su donosili nezakonite odluke o uknjižbi državnog zemljišta na privatna lica.

„Postoji osnovana sumnja da značajan dio imovine u zoni morskog dobra nije više državni. Ići ćemo po svakoj parceli, ispitati do kraja svaku česticu zemlje“, kazao je nedavno Katnić, riješen valjda da započne istragu višegodišnjeg divljana u obalnom pojasu kojim je od 1992, preko JP Morsko dobro, upravljala Socijaldemokratska partija. Izuzetak je aktuelni mandat Predraga Jelušića iz DPS-a.

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo. Da li će ruka pravde zaista stići odgovorne za devastaciju Crnogorskog primorja, pokazaće naredni događaji.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.

Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis.  Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?

Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je  30.05.2022. godine.

Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi,  bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.

Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.

Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale.  U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara.  Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.

Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.

Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.

Da li će Mohamed Alabar  graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.

“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.

Eagle Hills Montenegro  dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži.  U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili.  Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do  1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.

Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.

“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.

U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije  Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.

Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je  prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića  dočekao i Alabar.  Nimanbegu  je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.

“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.

Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.

Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.

Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.

                                                                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo