Povežite se sa nama

MONITORING

HAPŠENJE VESELINA BAROVIĆA: Igre prijestola

Objavljeno prije

na

Pomalo je čudno kad nekog ko je decenijama uglavnom odolijevao da bude uhapšen iako su ga optuživali za šverc cigareta, berzanske mahinacije, privredni kriminal, siledžijstvo, policija uhapsi dok mirno sjedi u svojoj vikendici, istina velelepnoj, negdje bogu iza leđa.

Veselin Barović, član familije, crnogorski kontroverzni biznismen, što bi rekli, uhapšen je prošlog ponedjeljka, javili su mediji, u svojoj kući u Bandićima. Prethodno nije tukao nikog, kao što mu se katkad omakne i zbog čega je, jednom davno, bio priveden. Možda zato jer je tukao zaposlene u kockarnici Maestrala. Da je tukao radnike samoposluge ili fabrike moguće da ne bi. „Zašto me hapsite, ostaviću vas sve bez posla”, zaprijetio je tada Barović dok su ga privodili. Ovoga puta, da se zna, nije rekao ništa. Osim da ne može da otključa sef, nakon čega su navodno pozvani i vatrogasci.

Policija prošlog ponedjeljka u Bandiće nije došla ni zbog neke od brojnih privrednih afera u kojima se ovaj biznismen pominje. Barović je uhapšen zbog pištolja koji je posjedovao – nelegalno. Zašto je policija baš sad odlučila da se izbori protiv Barovićevog nelegalnog oružja, koje mu je sama poklonila, nije saopšteno. Njegov branilac Zoran Piperović saopštio je da je ,,u stvari problem bio jedan pištolj koji Barović zbog nemarnosti nije registrovao, a radi se o poklonu Ministarstva unutrašnjih poslova”. Navodno, to je pištolj koji je Barović na poklon dobio od pokojnog Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika Mila Đukanovića za bezbjednost. Nakon saslušanja u tužilaštvu Barović je pušten da se brani sa slobode.

Đukanovića, Barovića i Žugića, vezuje stara priča – duvanska. Barović se, tik uz Đukanovića našao na italijanskoj optužnici za šverc cigareta. Istovremeno, postoje svjedočenja da je Žugić ubijen nekoliko mjeseci nakon što mu je dostavljena dokumentacija vezana za istragu tužilaštva u Bariju o švercu.

Barović je sa Brankom Vujoševićem vodio firmu Montenegro Tabaco Trade (MTT) preko koje je išao tranzit cigareta. MTT se nije bavila trgovinom cigareta, govorio je kasnije Barović. Bilo kako bilo, od duvanskih dana, do danas, Barović je optuživan za štošta. Al’ hapšenja su uglavnom izostajala.

,,Sada je hapšen jer novi premijer Duško Marković želi da pošalje poruku da je novi šerif u gradu”, procjenjuje za Monitor Nebojša Medojević, dugogodišnji član skupštinskog Odbora za bezbjednost. Medojević je nakon privođenja Barovića ocijenio da je ,,imenovanjem Markovića, neformalnog šefa svih režimskih obavještajnih službi i vođe mojkovačkog klana za premijera, DPS otvorio dugo godina zatvorenu Pandorinu kutiju oštrih sukoba unutar DPS, između sukobljenih klanova i struktura koji su držani pod kontrolom, sve dok je bilo dovoljno plijena za sve hijene”.

Interesantno je da se jedan od najmoćnijih ljudi u državi, kako su mediji ovdje i u regionu karakterisali Barovića, privodi zbog pištolja koji mu je poklonila policija. Moguće da mu ne ide na ruku ni to što je Eurofond, koji kontroliše sa grupom poslovnih saradnika, nedavno dobio na sudu Prvu banku braće Đukanović.

Viši sud u Podgorici, objavili su mediji prije samo dvije sedmice, odbio je kao neosnovanu žalbu Prve banke i potvrdio presudu Osnovnog suda od 16. marta ove godine kojom ta banka, u većinskom vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića, mora Eurofondu da isplati ukupno 1.804.706 eura. Eurofond je još prije nekoliko godina tužio banku Đukanovića tvrdeći da je nezakonito sa računa fonda skinula 1,56 miliona eura 2010. godine. Iako je Barovićev branilac Piperović skoro, nakon pisanja CIN CG o sumnjivoj transakciji Eurofonda, ustvrdio da Barović nije u vlasničkoj strukturi Eurofonda, prema najsvježijim podacima Centralne depozitarne agencije Barović ipak posjeduje 2,6 odsto akcija. Na spisku vlansika su i kompanije koje se s njim povezuju.

Imajući u vidu da nije samo Marković odnedavno u Vladi, nego i da je Prva banka praktično preuzela državne finansije, logika kaže da nije isključeno i da je neki drugi šerif htio nešto da poruči Baroviću. Konačno, svi Barovićevi uspjesi nekako su zavisili od one prema medijima dvojice moćnijih od njega. Odlazeći premijer Milo Đukanović čak je i svoj vaučer uložio u Eurofond.

Nakon duvanskih godina, Barović je slagao milione i ,,poslovne uspjehe”. Poznato je da je tokom buma na berzi, za samo nekoliko sedmica zaradio milione trgujući akcijama KAP-a. Ostalo je istorija.

Barovićevo ime, o čemu je Monitor detaljno pisao, pominjalo se u preko deset ovdašnjih povezanih kompanija – Eurofond, Flash, Alpha Invest, Monte Sky, Akcija, Comersa, BBM, HTP Mimoza, Free Development. Njegovi partneri u tim kompanijama Barovića opet povezuju sa novim lancem firmi ovdje i u regionu – Absolut Bar, Elektrogrupa Jajce, Cetinjeturist, Balkan Investment Managment Limited, Eurohaus invest, Swiss osiguranje, Vranica, Šipad…

Hiljade kvadrata stambenog prostora koje Barović posjeduje u Budvi, Podgorici i Bandićima, samo su dio vrijednih nekretnina koje je uknjižio preko kompanija kojima gazduje. Biser njegovog carstva je svakako Solana, zbog koje se računa kao milijarder.

Solana Bajo Sekulić, nekadašnje strateško državno preduzeće prešla je u vlasništvo Eurofonda tokom masovne vaučerske privatizacije. Eurofondu je moguće bio interesantan ne zbog soli, nego ogromnog kompleksa zemljišta na crnogorskom primorju, najvećeg prirodnog staništa ptica u Evropi – 15 milona kvadratnih metara, tik uz obalu.

Iako su najavljivali milionske investicije i ulaganje, u Solanu, je uveden stečaj još 2003. godine, zbog duga od samo 13.000 eura. Barovića su isti mediji koji su ga vidjeli kao jednog od najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori prepoznali i kao „jednog od najneuspešnijih poslovnih ljudi u regiji, jer je od 12 kompanija koje poseduje mnoge uspio otjerati u stečaj”. Kralj stečaja, tepali su mu ovdje.

Barović svakako zna kako da zaradi od stečaja. Nakon uvođenja stečaja u Solanu, recimo, u Prostornom planu od 2008. njeno zemljište je iz industrijskog preimenovano u građevinsko – neuporedivo skuplje. Planom je predviđeno da se na ogromnom kompleksu, umjesto branja soli, može graditi turističko naselje. Eurofond je 2006. godine kupio dodatnih 30 odsto vlasništva u Solani. Kvadratni metar zemljišta koštao ih je oko 30 centi, da bi kada je 2008. preimenovana funkcija zemljišta, cijena kvadrata dostigla stotinu eura. Prema računici MANS-a samo na osnovu toga Baroviću i njegovima pala je u krilo – prva milijarda.

Imovina Solane je pod hipotekom, zbog milionskih kredita kod Prve banke i CKB. Istovremeno, u Solanu nije ništa investirano.

,,Solana je najklasičniji primjer tranzicione pljačke”, ocijenio je ove godine u Skupštini, Dritan Abazović. On je rekao da je Solana preživjela Drugi svjetski rat, ali ne i ovu vlast. ,,Ova vlast joj je došla glave. Kada je prije deset godina privatizovana njeni su dugovi bili 250 hiljada eura, a danas oni iznose skoro osam miliona eura”, kazao je on.

Iako su se preko Eurofonda dokopali vrijednih nekretnina, Barović i njegovi plijen nijesu dijelili. Vijesti su nedavno objavile da mali akcionari ni mrvice od 57 miliona eura koliko je zaradio Eurofond od 2006. godine nijesu dobili. Svojevremno je portal Eurofond insajder tvrdio da je Eurofond vršio nedozvoljene trgovine i na crnogorskoj berzi, ali da na to nije reagovala Komisija za hartije od vrijednosti na čelu sa Zoranom Đikanovićem. Portal je tvrdio da su sumnjivim transakcijama od Ulcinja do Jajca Barović i njegovi prenosili na sebe i svoje firme imovinu ostalih akcionara Eurofonda. Eurofond je istovremeno na spisku najvećih poreskih dužnika.

Sve to nije bilo razlog ni za informativni razgovor, a kamoli privođenje. Iako su stranice i stranice ispisane na temu kako je Eurofond uništio Solanu, kako je mešetario na berzi, nije plaćao porez, Barović je sada uhapšen jer je u sefu čuvao pištolj koji mu je poklonila policija. Biće da je ipak obračun nekih lokalnih šerifa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo