Povežite se sa nama

MONITORING

HAPŠENJE FAHRUDINA RADONČIĆA: Keljmendi o vratu

Objavljeno prije

na

Početkom sedmice uhapšen je u Sarajevu Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), bivši ministar odbrane BiH, medijski magnat i osnivač dnevnog lista Dnevni avaz.

Bosansko tužilaštvo tereti Radončića da je ometao rad pravosudnih organa, odnosno da je uticao na svjedoke u slučaju suđenja osumnjičenom narkobosu Naseru Keljmendiju na Kosovu. Radončić je uhapšen u ponedjeljak, 25. januara, a u međuvremenu je optužnica protiv njega proširena za još jedno djelo. Optužen je da je obećao Mrmani Hadžijahić, supruzi Zijada Hadžijahića, uposlenog u ambasadi SAD-a u Sarajevu, ambasadorsko mjesto u Sloveniji. Radončiću je određen pritvor od mjesec dana.

Zbog istih optužbi, da su ometali rad pravosuđa u slučaju Keljmendi, desetak dana ranije, sredinom januara, uhapšeni su i Bakir Dautbašić, Rodončićev prijatelj, kandidat SBB-a za ministra saobraćaja i Bilsena Šahman, njegova nevjenčana supruga, kandidatkinja SBB-a za Parlament Federacije BiH.

Nakon što su ga uhapsili Radončić je ponovio da se radi o politički montiranom procesu i da su u ,,sukobu sekularistička i neka druga opcija”. On je i kada su uhapšeni Dautbašić i Šahmanova kazao da je to montiranje slučaja Keljmendi.

Radončićevi advokati su naveli da se proces od samog početka vodi nezakonito i da je njihov klijent nevin.

Prema navodima Tužilaštva BiH, Dautbašić i Šahmanova su pokušali da utiču na svjedokinju Azru Sarić, kako ne bi pred sudom u Prištini dovela Radončića i Keljmendija u vezu sa ubistvom Ramiza Delalića Ćele.

Optužnicu protiv Keljmendija vodi specijalni tužilac EULEKS-a na Kosovu, Amerikanac Endrju Hjuz, a sudski proces sutkinja EULEX-a Ani Adamskoj Galant iz Republike Češke. Proces je otpočeo 2013.

U optužnici se Radončić spominje u dvije od ukupno devet tačaka: za organizovani kriminal i teško ubistvo.

Na dan kad se u Sarajevu kandidovao za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Radončić je u Prištini svrstan u najbliže saradnike Keljmendija. U optužnici njegovo je ime navedeno kao prvo na listi saradnika narkobosa. Označen je kao član kriminalne organizovane grupe Nasera Keljmendija koja je 2006. održala niz sastanaka u Sarajevu, gde je isplanirala ubistvo, kako se navodi, rivala i glavnog gangstera Ramiza Delalića Ćele.

Na početku suđenja najavljeno je da će otac ubice, svjedok K1, ispričati cijelu priču. Američki tužilac Hjuz rekao je da su Keljmendi, Radončić i Naser Orić finansirali ubistvo Delalića, a da ga je počinio Strahinja Rašeta iz Šapca. Ubistvo je prema optužbi plaćeno 100.000 eura. Monitor je i o tome pisao mnogo prije otkrivanja detalja optužnice.

Radončić je i za kosovsku optužnicu kazao da je politički konstruisana i da je riječ o prljavoj predizbornoj kampanji.

Tužilaštvo BiH sada tereti Dautbašića i Šahmanovu da su svjedokinju Azru Sarić pokušali da podmite kako pred pravosuđem ne bi povezala Radončića i Keljmendija sa ubistvom Delalića, da su joj prijetili smrću, i pokušali na nju izvršiti pritisak medijskom kampanjom preko Avaza u kojoj je optuživana za smrt pacijenta koji je umro nakon vađenja zuba.

Dautbašić i Šahmanova su kazali da su nevini, tvrdeći da je cijeli iskaz Azre Sarić notorna laž. Dautbašić je na saslušanju izjavio da se sa Azrom Sarić sastao u jednom sarajevskom restoranu na njenu inicijativu.

,,Azra Sarić je bila djevojka ubijenog Ramiza Delalića. U svom iskazu kao svjedokinja rekla je da je na nju vršen pritisak da u svjedočenju protiv Keljmendija ne pominje Radončića. Na jučerašnjem ročištu tužilaštvo je sudskom vijeću prezentovalo 120 stranica presretnutih telefonskih razgovora koji dokazuju da je Radončić zastrašivao svjedokinju Sarić”, kaže za Monitor Mubarek Asani, istraživač sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CINS).

Presretani razgovori Radončića, čije su djelove objavili bosanski mediji, ukazuju i da je Radončić, za šta ga Tužilaštvo BiH takođe tereti, dao nalog Dautbašiću da ponudi diplomatsko mjesto u Sloveniji Mrmani Hadžijahić, kako bi saznao više o istrazi tužilaštva.

Presretani razgovori, objavili su mediji, navode i da je Radončić za ubistvo Delalića planirao da optuži Bakira Izetbegovića, lidera Stranke demokratske akcije i svog koalicionog partnera.

Slobodna Bosna piše da je tužilac BiH Božo Mihajlović na ročištu o određivanju pritvora Radončiću čitao transkripte tih razgovora i sms prepiski. U razgovoru sa Safetom Oručevićem, koji je vođen nedavno, Radončić kaže: „Izetbegović ne zna šta ga čeka od srijede. Od srijede ćemo ići brutalno u čelo, to će biti veliki šok”.

Radončić je, piše Slobodna Bosna, najavio da će organizovati vanrednu pres konferenciju, na koju će dovesti žene i djecu Ramiza Delalića Ćele i Nedžada Ugljena, a potom pokazati dokaze o naručiocima njihovog ubistva.

U razgovoru sa Emirom Telirovićem Radončić kaže: ,,Kasno je sada. Ne može meni Bakir montirati 20 godina robije, a ja da mu štitim ženu. Poslije godinu i po dana, koliko mi pakuje Keljmendija, ide kontraofanziva”.

Tužilaštvo je iščitalo i djelove razgovora i prepiski između Radončića i Izetbegovića. Izetbegović je nakon što je saznao za istragu tužilaštva poslao Radončiću poruku: ,,Sad mi je Osmica javio za Dautbašića, ovi iz Tužilaštva se baš trude da nam rasture koaliciju”. Radončić odgovara: „Kako je govorio rahmetli Alija – velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo. Koalicija opstaje, bez obzira da i mene uhapse”. Na to Izetbegović kaže: „A ja ti se velikim Bogom kunem da s ovim nemam veze”.

Sagovornici Monitora ukazuju da ukoliko postoji politički obračun, on nije jasan do kraja, jer raspad koalicije nikom ne bi išao u prilog. Izetbegović je nakon hapšenja ocijenio da bi ,,najbolje za sve bilo da Radončić izađe na slobodu”.

Mubarak Asani, novinar sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u izjavi za Monitor ocjenjuje da dokazi protiv Radončića – bez obzira na eventulane političke pozadine – postoje. ,,Dio javnosti u BiH smatra da je hapšenje Radončića montirani politički proces. Mislim da je takav stav rezultat kampanje koju je Radončić pokrenuo preko Avaza. Smatram da postoje dokazi koji Radončića povezuju sa predmetom Keljmendi i da se u tom smislu ne radi o montiranom političkom procesu”, kaže Asani za Monitor.

On podsjeća da su CIN i OCCRP tokom 2014. godine istraživali predmet Keljmendi. ,,Prvi smo došli do optužnice koju smo objavili. Razgovarali smo sa skoro svim osobama koje su umiješane u ovaj predmet”, kaže on. „Iako nam je Radončić u intervjuu tvrdio da nema nikakve veze sa Keljmendijem i da se nije sa njim družio, mi smo kroz naše priče pokazali suprotno. Dokazali smo ne samo da se družio, već i da je sa Keljmendijem imao poslovnu saradnju (razmjena nekretnina, kupovina automobila)”.

,,Kad se radi o ubistvu Ramiza Delalića, to što je Radončić pokušavao zastrašivati ključnog svjedoka po meni govori puno”, tvrdi Asani. On kaže da su izvori CIN-a 2014. godine tvrdili da je Radončić navodno sjedio zajedno sa Kelmendijem, Ekremom Lekićem i Naserom Orićem u trenutku planiranja ubistva te da je donio dio novca kojim je plaćeno pripadnicima šabačke grupe da izvrše pomenuto ubistvo.

,,Naši novinari su imali priliku da razgovaraju i sa jednim od pripadnika te grupe koji nam je potvrdio ove navode”, tvrdi istraživač sarajevskog CIN-a. I konstatuje: ,,Smatram da Tužilaštvo BiH nije takva neozbiljna institucija koja bi uhapsila takvu ‘krupnu ribu’ samo na osnovu ‘montaža’ bez dokaza. Radončić, kao i svaki drugi građanin treba imati fer pravni tretman” .

Slobodna Bosna objavila je da se i Milorad Dodik interesovao da li tužilaštvo vodi istragu protiv njega, ali ta informacija nije potvrđena. Region vrvi od kandidata. Balkanska konfederacija kriminala, rekli bi neki.

Radončić, Keljmendi i Crna Gora

Uhapšeni Fahrudin Radončić ima brojne veze sa Crnom Gorom. Osim što je porijeklom odavde, Radončić je dugogodišnji prijatelj premijera Mila Đukanovića. Zvanično u poslovima ovdje pojavio se samo na jesen 2011. godine kada se prijavio na tender za prodaju bivše državne novine koju je Đukanovićeva vlada sve teže finansijski održavala. Na proljeće 2012. godine odustao je od tog poduhvata, uz objašnjene da je projekat preskup. Radončić je osamdesetih godina bio izvršni sekretar opštinskog komiteta Saveza komunista Titograda . Prije toga je bio u Omladinskom pokretu. Početkom devedestih otišao je u Bosnu. Mustafa Čandić, major bivše JNA i pomoćnik načelnika centralne kontraobavještajne grupe ratnog vazduhoplovstva označio je Fahrudina Radončića kao navodnog saradnika KOS-a, zaduženog za Kosovo i Crnu Goru. Opisao ga je kao saradnika čije su informacije bile bolje od svih ostalih saradnika, zbog čega je navodno bio i nagrađen. ,,Radončić je bio saradnik KOG-a RV i PVO pod pseudonimom Šćepo. Sa njim je saradnju uspostavio kapetan I klase Nikola Radujko i to u periodu 1984-1985″, kazao je. Radončić je više puta demantovao te tvrdnje. Slobodna Bosna podsjeća da je Radončić prvi put uhapšen u ljeto 1993, kao šef kabineta Sefera Halilovića, načelnika Glavnog štaba Armije BiH. Uhapsila ga je je vojna policija pod optužbom za ,,odavanje službene tajne”, nakon što je u sarajevskom tabloidu AS objavljen članak naslovljen Propjevala ptica KOS. Radončićev brat je Šemsudin Radončić, novinar, posljednjih je godina imao zapaženu ulogu u diskreditaciji medija kritički nastrojenih prema Đukanoviću, ali i u diskreditaciji Slobodana Pejovića, svjedoka deportacije bosanskih izbjeglica, koja se odigrala 1992, kada je Đukanović bio na čelu vlade. Keljmendijeva kriminalna grupa, s kojom se Radončić dovodi u vezu, imala je razgranate poslove i mrežu saradnika u Crnoj Gori. Keljmendi je ovdje imao brojne nekretnine, a njegova divlja gradnja završila se pogodbom sa tužilaštvom. Kako je posvjedočio, i finasijski je pomogao nezavisnost Crne Gore 2006.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo