Povežite se sa nama

OKO NAS

HAOTIČAN AUTOBUSKI SAOBRAĆAJ KROZ BERANE: Lov u mutnom

Objavljeno prije

na

Dok se u trouglu Direkcija za saobraćaj – prevoznici – uprava Autobuske stanice Berane razmjenjuju optužbe o kršenju zakona, trpe građani i javni interes

 

Kako to da ni nove državne vlasti nisu uspjele da riješe problem autobuskog saobraćaja kroz Berane i problem najprometnije autobuske stanice na sjeveru Crne Gore? Nemoć, opstrukcija, nemar?

To pitanje se nameće nakon što je preduzeće Viktorija ekspres Budva, koje u partnerstvu sa stečajnom upravom beranskog autoprevoznog preduzeća Simon vojaž, upravlja autobuskom stanicom u Beranama, podnijelo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv direktora Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarstvu kapitalnih investicija Lazara Miljanića i inspektora za drumski saoraćaj Vlada Kneževića, zbog navodne zloupotrebe službenog položaja.

U ovom preduzeću smatraju da su njih dvojica glavni krivici zbog toga što je za samo nekoliko mjeseci, od kraja juna do danas, država Crna Gora oštećena za nekoliko stotina hiljada eura, zbog činjenice da autobuski prevoznici ne ulaze u beransku autobusku stanicu i karte bez ikakve evidencije prodaju direktno u autobusima. ,,Preko 130.000 eura je oštećeno samo preduzeće Simon vojaž zbog činjenice da se ne prodaju peronske karte i ne uzima procenat od karata koje bi bile prodate na biletarnici”, kaže predstavnik preduzeća Viktorija ekspres Bobo Đuričanin.

,,Uvođenjem stečaja  u Simon vojaž, 14. 4. 2021. godine, Privredni sud imenuje za stečajnog upravnika dr Sašu Zejaka. Gospodin Zejak i Privredni sud angažuju Viktoria ekspres i prave sa njima ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Od prvog dana gospodin Miljanić vrši opstrukcije na štetu svih radnika i putnika, kao i na štetu preduzeća Viktoria ekspres, tako što ne dozvoljava svojim inspektorima da vrše kontrolu ulaska prevoznika na autobusku stanicu, a samim tim rizikuje živote putnika koji se ukrcavaju van kruga autobuske stanice”, piše u krivičnoj prijavi.

Njeni autori navode da je 9. avgusta sačinjena službena zabilješka u prostorijama Ministarstva kapitalnih investicija, a na osnovu izvršene kontrole na autobuskoj stanici u Beranama, gdje su inspektori ustanovili da stanica u Beranama zadovoljava sve kriterijume potrebne za obavljanje djelatnosti.

,,Na pitanje predstavnika Viktoria ekspres zbog čega ne izvrše kontrolu nelegalnog ukrcavanja putnika na ulici, gdje je ugrožena bezbjednost građana, a samim tim i prevoznici krše zakon, inspektori su odgovorili da u Crnoj Gori postoji zakon o drumskom saobraćaju, ali i da postoji neko ko je iznad zakona i da im ne dozvoljava da rade svoj posao”, navodi se u prijavi.

,,Ako su inspektori MKI dali pozitivno mišljenje o autobuskoj stanici u Beranama, zbog čega direktor Lazar Miljanić i inspektor Vlado Knežević krše zakon, a sve na štetu države Crne Gore i njenih građana. Gospodo iz tužilaštva, da li znate koliko je oštećen budžet Crne Gore, s obzirom na to da prevoznici 17 mjeseci vrše prodaju karata u autobusima gdje nema evidencije”, navodi se u krivičnoj prijavi.

U njoj se postavlja pitanje ko to može da naredi inspektorima da ne rade svoj posao. ,,To su nam oni kazali kada smo im skrenuli pažnju da ne kontrolišu preko trideset prevoznika koji svakodnevno ulaze u Berane, ostavljaju i kupe putnike po ulicama, umjesto na autobuskoj stanici”, kaže Đuričanin.

,,Za samo tri neuslaska u stanicu po zakonu se gubi linija, a mi u Beranama imamo prevoznike koji za samo nekoliko mjeseci, od kada mi upravljamo autobuskom stanicom, imaju po dvjesta do trista neulazaka. I niko po tom pitanju nije ništa uradio. Mi ne možemo da ih natjeramo, a inspektori neće ili ne smiju”, kaže Đuričanin.

Prema njegovim riječima, ako u Direkciji smatraju da ugovor između Viktorie ekspres i stečajne uprave nije zakonit, trebalo je narediti da se ne naplaćuju peronske karte, ali da putnici moraju ulaziti u autobuse na autobuskoj stanici, a ne po ulicama i ćoškovima. ,,Neko je čak naredio da se u međuvremenu protivzakonito iscrtaju stajališta oko autobuske stanice, na punoj liniji i bez proširenja. Takva dva stajališta su u ulici koja vodi prema hitnoj pomoći i urgentnom centru, i to u krivini”, dodaje Đuričanin.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija, odnosno Direkcije za drumski saobraćaj, odgovaraju da intezivno rade na rješavanju problema funkcionisanja Autobuske stanice. Oni su pojasnili da se Miljaniću obratio Marko Babić, vlasnik Vikotorie ekspresa sa molbom da mu se obezbijedi nesmetan rad jer prevoznici Elan, Novoprevoz i drugi vrše nezakonit ukrcaj i iskrcaj putnika, pa i ulaz i izlaz sa autobuske stanice.

,,Takođe, dopisom od 25. juna 2021. godine, sedam prevoznika informišu nas da je stečajni upravnik Saša Zejak dao u zakup autobusku stanicu Berane od četvrtka 23. 6. 2021, gdje, kako oni navode, bez ugovora o pružanju usluga autobuskih stanica privredni subjekt d.o.o Viktoria ekspres Budva pokušava da naplaćuje peronske karte i vrši prodaju karata. Na drugoj strani, stečajni upravnik d.o.o Simon Voyages (firma je vlasnik autobuske stanice u Beranama) ,,traži inspekcijski nadzor nad prevoznicima koji ne koriste autobusku stanicu”, pojašnjavaju iz Direkcije.

Oni kažu da su na osnovu dostavljenih obraćanja, informisali stečajnog sudiju Blaža Jovanića da licencu za pružanje usluga djelatnosti autobuske stanice lice koje upravlja istom ne smije prenositi na drugo lice. I navode da je nadležna državna inspekcija izvršila dvije kontrole rada autobuske stanice.

,,Prilikom kontrola, imajući u vidu da je u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja, vrlo značajan uvid u zaključeni Ugovor o davanju u zakup autobuske stanice, isti nije htio da dostavi inspektorima na uvid direktor Babić, ni stečajni upravnik Zejak. Nadležni državni inspektori su u skladu sa zakonskim mogućnostima pismenim putem zahtijevali od stečajnog upravnika da dostavi Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji (o zakupu autobuske stanice), koji do dana današnjeg nije dostavljen”.

U proteklom periodu, kako navode, održano je više sastanaka u Ministarstvu.

,,Kako ministarstvo nije uspjelo da izvrši uvid u zaključeni Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji,  isto je uputilo (06. avgusta) Centaru bezbjednosti Berane inicijativu za pokretanje inspekcijskog nadzora u cilju utvrđivanja svih činjenica od značaja za zakonit rad Autobuske stanice Berane”, navode u MKI. ,,Uputili smo 11. avgusta Opštini Berane – predsjedniku Opštine – zahtjev za određivanje autobuskog stajališta. Ministarstvo je 30. avgusta uputilo Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Zahtjev za preduzimanje radnji iz nadležnosti tužilaštva, u vezi sa ovim predmetnom”. Iz MIK-a, dodaju da je 3. avgusta dostavljena inicijativa grupe prevoznika za ukidanje licence Autobuskoj stanici Berane.

Autobuska stanica u Beranama je najveća i najprometnija na sjeveru Crne Gore, što potvrđuje činjenica da kroz ovaj grad svakodnevno prolazi preko trideset prevoznika, od kojih neki imaju i po devet ulazaka tokom samo jednog dana.

Nevolje u Beranama počele su u maju prošle godine, kada su radnici tadašnjeg Simon vojaža stupili u štrajk zbog toga što im nisu bile isplaćene zarade za dvije godine. Od tada je nastao haos oko autobuske stanice, a uvođenjem stečaja to je trebalo da se zaustavi. To se, međutim, nije dogodilo, jer autoprevoznici bojkotuju autobusku stanicu i Viktoriu ekspres.

Da li će se nešto promijeniti nakon prodaje Simon vojaža, ostaje da se vidi. Ostaje da se, zapravo, vidi da li će 14. oktobra, za kada je zakazana prva prodaja putem licitacije po početnoj cijeni od 2,3 miliona eura, biti zainteresovanih kupaca za cjelokupnu imovinu ove kompanije.

U suprotnom, to će značiti dalje prolongiranje neodrživog stanja, kako za one koji koriste usluge prevoza, tako i za obične građane i vozače malih automobila koji prolaze pored autobuske stanice. To će značiti i dalje izdavanje autobuskih karata bez evidencije i plaćanja bilo kakvog poreza.

                                                                                                                              Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo