Povežite se sa nama

Izdvojeno

HAJKA NA NOVINARKU DRAGANU ŠĆEPANOVIĆ: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Portal Aktuelno, iza kojeg stoji tajkun Zoran Bećirović, u kontinuitetu vodi hajku protiv dopisnice Monitora i Vijesti iz Kolašina Dragane Šćepanović. Uz lične uvrede spočitava joj se da koči razvoj grada. Tužilaštvo prvo nije našlo ništa sporno u proganjanju novinarke, da bi sada ponovo vršilo procjenu ima li u tim napadima elemenata krivičnog djela

 

,,Prvi put se osjećam ugroženo i nesigurno iako dugo radim ovaj posao. Dolaze mi preporuke, kao prijateljske, da noću ne šetam sama, da bolje pazim šta pišem. Uplašena sam jer ljudi koji nemaju para i htjeli bi da prodaju parče zemlje ili da se zaposle optužuju mene da im smetam. Kao da je prošla priča, kod dijela građana i novih vlasti u gradu, da ja, kao novinarka, kočim razvoj grada”, kaže za  Monitor novinarka Dragana Šćepanović koja trpi višemjesečnu hajku od strane tajkuna Zorana Bećirovića preko njegovog portala Aktuelno.

U portalu, čiji je osnivač Bećirovićev Ski Resort Kolašin 1450, početkom godine počeli su kampanju navodeći da Šćepanović kao ,,dopisnica drugosrbijanskog režimskog tabloida godinama čini sve kako bi sabotirala razvoj Kolašina”. Društvo profesionalnih novinara (DPCNG) koje zastupa novinarku, je 1.marta dostavilo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici najmanje 10-ak tekstova kojima se huška na Šćepanović.

Tužilaštvo je saslušalo glavnog urednika portala Aktuelno Balšu Kneževića koji je izjavio da ,,on i njegovi novinari nemaju namjeru da ugroze sigurnost bilo koga, pa ni Šćepanović”.

,,S obzirom da je uvidom u tekstove utvrđeno da istim nisu sadržane prijetnje po ličnu i imovinsku bezbjednost Šćepanović Dragane, što ista ni sama nije sporila, već da tekstovi sadrže uvredljive kvalifikacije po ličnost i profesionalnu orijentaciju kako Šćepanović Dragane, tako i medija u kojem ista radi, koje kvalifikacije ne predstavljaju krivično djelo već eventualni osnov za pokretanje parnice radi nadoknade štete u građanskom postupku, to nalazim da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti,” zaključio je u junu tužilac Nikola Boričić. Novinarka nije od strane tužioca pozvana na saslušanje.

Medijski napadi nijesu prestajali. U jednom od tekstova pominjana je i peticija protiv novinarke. Kako su uvrede i prijetnje nastavljene, Šćepanović je protekle sedmice policiji dala izjavu u kojoj je navela da ,,osjeća veliki strah, nesigurnost i zabrinutost”.

Ona je kazala da najnovije napade doživljava kao direktnu prijetnju i opasnost za život i da je to sputava u obavljanju svakodnevnih obaveza i radnih zadataka. ,,Smatram da sam višestruko ugrožena sad, nakon godina psihičke torture, i fizički. Uz sve što sam navela, živim i u atmosferi kada me po nekoliko sugrađana dnevno, navodno, dobronamjerno upozori da treba da prestanem da se bavim određenim temama, da se ne krećem sama po mraku, da se čuvam… Atmosferi u kojoj osjećam strah i nesigurnost doprinosi i činjenica da u tekstovima na portalu prepoznajem fragmente privatnih razgovora sa poznanicima u kafani ili na ulici”, rekla je novinarka u izjavi policiji Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.

Institut za medije dao je podršku novinarki i uputio apel tužilaštvu da krajnje ozbiljno uzme u obzir njen osjećaj ugroženosti i straha za život. ,,Dragana Šćepanović je dugo na meti neregistrovanog portala Aktuelno koji je targetira samo zbog njenog pisanja i drugačijeg viđenja razvoja Kolašina. Poražavajuća je najava peticije protiv njenog pisanja, što je direktni pritisak na Draganu i pokušaj ugrožavanja slobode govora. Apelujemo na nadležne da zaštite koleginicu Šćepanović i njen rad i daju sve od sebe da omoguće novinarima da slobodno rade, misle, pišu. Tim prije što Dragana radi i živi u manjoj sredini u kojoj pritisak i sud okoline imaju jak uticaj”, navodi se u saopštenju Instituta za medije.

Dragana Šćepanović je izjavu dala i u ODT Kolašin. Iz ovog tužilaštva je Društvu profesionalnih novinara ove sedmice rečeno da je ono ,,od Uprave policije OB- i Kolašin  zahtijevalo prikupljanje potrebnih obavještenja sa konkretnim nalozima  da se izdvoje svi tekstovi, objavljeni na portalu Aktuelno, koji se odnose na pisanje novinarke Vijesti Šćepanović Dragane, a koji su objavljeni u zadnje dvije godine, da se utvrdi identitet autora tekstova i od istog prikupe potrebna obavještenja, te da se prikupe potrebna obavještenja od osnivača, vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala Aktuelno, a posebno na okolnosti  potpisivanja peticije protiv novinarke Šćepanović Dragane”.

O navodnoj peticiji novinarka Monitora i Vijesti još nije saznala ništa, a kaže i da, nakon najnovijih prijava, policija povremeno pozove da pita je li dobro.

A u Aktuelnom nastavljaju hajku. Tako je prije par dana objavljen tekst u kome se blate Božena Jelušić i Suada Zoronjić jer su pokrenule tužbu protiv ovog portala zbog teksta Odlazak starleta političke prostitucije. U tekstu koji potpisuje Uredništvo portala Aktuelno pored blaćenja pomenutih političarki, kao usput pominje se i novinarka Šćepanović: ,,Isto kao što se dopisnica Šćepanović osjeća ‘ugroženo’ zbog ‘prijetnji’ koje postoje samo u njenoj glavi, i koje ne trebaju da budu predmet bezbjednosnih i pravosudnih organa, već specijalista medicinske struke, tako i tužba Jelušić i Zoronjić obiluje lažima koje će lako biti opovrgnute na sudu”.

Inače, Osnovni sud u Kotoru usvojio je tužbu novinara Siniše Lukovića protiv predsjednika Crnogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandra Damjanovića i portala Aktuelno i Skala Radio zbog povrede prava ličnosti jer su plasirali, odnosno objavili, tekstove i komentare u kojima se novinar vrijeđa i proziva da je državni izdajnik, neprofesionalni plaćenik i slično.

„Sadržinom teksta pređena je granica, imajući u vidu da se radi o neargumentovanim tvrdnjama ničim dokazanim a uvredljivim, sa očiglednom namjerom da se tužilac diskredituje kako lično, tako i profesionalno…,“ navodi se između ostalog u presudi. Pored toga, navela je sutkinja, targetiranjem novinara kao državnog izdajnika stvara se opasnost po njegov tjelesni integritet i život.

Dragana Šćepanović ima pravo da radi svoj posao i bude bezbjedna.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo