Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Grci traže povlastice

Objavljeno prije

na

Četiri i po godine nakon potpisivanja ugovora stoljeća o davanju pod zakup crnogorskog elitnog ljetovališta Sveti Stefan-Miločer singapurskoj kompaniji Aman resorts, zakupac traži promjenu uslova pod kojima će u narednom periodu gazdovati hotelima Sveti Stefan, Vila Miločer i Kraljičina plaža, restoranima, kafeima i plažama najvrednijeg turističkog kompleksa u Crnoj Gori. Prema saznanjima Monitora, izvršni direktor kompanije Adriatic properties d.o.o Budva, Theofanis Statis uputio je zahtjev Hotelskoj grupi Budvanska rivijera za umanjenje visine godišnje zakupnine za hotele Sveti Stefan i Vila Miločer za 2011. i 2012. godinu.

Za tekuću godinu traži se smanjenje cijene zakupa za 50 odsto, a za narednu, 2012. godinu nešto manje, 30 odsto od ugovorene cijene od 1,6 miliona eura godišnje koja je utvrđena za vrijeme trajanja rekonstrukcije ovih hotela.

Razlika do ugovorene sume na ime zakupa cijelog kompleksa od 1,9 miliona eura, odnosi se na zakup hotela Kraljičina plaža koju ubira vladino preduzeće HTP Miločer.

Direktor Theofanis traži od Budvanske rivijere i produženje zakupa koji je bio utvrđen na rok od 30 godina, ali nije naznačio na koji vremenski period.

Dakle, nepunih pet godina kasnije za Sveca se traže povoljniji uslovi zakupa od onih koji su bili predviđeni uslovima javnog nadmetanja utvrđenim od Vlade Crne Gore, odnosno Savjeta za privatizaciju, smanjenje cijene godišnje nadoknade i produženje vremenskog trajanja zakupa.

ZAKUPCI: Zanimljiva je geneza zakupa ekskluzivnog crnogorskog ljetovališta. U proteklih pet turističkih sezona od kako je uprava povjerena strancima, na Svecu se smjenjuju zakupci i događaji, padaju bankroti i šire se biznisi. Iznenađenjima nikad kraja.

Osnovni ugovor o zakupu, koji je krajem januara 2007. godine svečano parafiran u vili Gorica u Podgorici, potpisali su u ime zakupca predstavnici dvije kompanije, Aidway Inv.LTD s britanskih Djevičanskih ostrva i Aman resorts Management – BV, registrovane u Holandiji.

U ime Vlade Crne Gore, svoj potpis na ovu privatizaciju stavio je ministar turizma Predrag Nenezić, direktor Budvanske rivijere Vule Tomašević i direktor HTP Miločer Dragan Miković.

Godinu dana nakon potpisivanja ugovora, singapurski Aman je bankrotirao, što se odrazilo i na holandsku filijalu, pa u posao zakupa ulazi grčki brodovlasnik Viktor Restis i njegova Restis grupa nepoznate vlasničke strukture, dok Aman zadržava posao hotelskog operatera.

Za svog zastupnika na Svecu, Viktor Restis angažuje Petrosa Statisa, prvog čovjeka grupacije Restis za poslove u Crnoj Gori. Petros postavlja svog brata Theofanisa Statisa za čelnog čovjeka u ljetovalištu Sveti Stefan i Miločer.

Petros Statis ima razgranatu mrežu poslova u Crnoj Gori. Jedan je od 10 pojedinačno najvećih dioničara Luke Bar i jedan od osnivača grčke firme Balkan energy, vlasnika beranskog Rudnika uglja.

Suvlasnik je i prve grčke banke u Crnoj Gori, First financial bank, zatim zemljišnih parcela u Reževićima, Podgorici i Kolašinu, a od nedavno razvija biznis na elitnim crnogorskim plažama.

Preko firme Mont Voyage, Petros Statis gazduje većim dijelom istočne plaže na Svetom Stefanu, od vlasnika hotela Avala u Budvi preuzeo je zakup plaže Ričardova glava u Budvi. Grupacija oko Statisa kupila je nedavno zaleđe plaže Oblatno u Tivtu od trojice prethodnih vlasnika među kojim je bio i bivši ministar turizma Predrag Nenezić i preuzela zakup ovog popularnog kupališta u Boki.

DUGOVI: Dosadašnje iskustvo sa zakupcima Svetog Stefana pokazuje da kada Grci žele da izbjegnu odgovornost obično posegnu za ucjenama, prijete raskidom ugovora ili neotvaranjem hotela pred turističku sezonu.

Podsjetimo se događaja oko obezbjeđenja garancija za dobijanje kredita od 37 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj, kada su obustavili plaćanje kirije ili storije oko bespravno podignutih zgrada u maslinjaku naselja, koje su na kraju legalizovane kao privremeni objekti.

Zahtjev za umanjenje iznosa godišnje zakupnine uslijedio je nakon što je uprava Budvanske rivijere u oštrijoj formi zatražila naplatu dugovanja na ime godišnje rente za hotele Sveti Stefan i Miločer za 2011. godinu i neizmirenog poreza na nepokretnosti, duga u ukupnom iznosu od blizu 800.000 eura.

U dopisu Budvanske rivijere, upućenom Theofanisu Statisu, zatraženo je izmirenje dospjelih dugovanja u roku od osam dana uz upozorenje na moguće posljedice neizvršavanja te obaveze.

„U slučaju nepostupanja po ovoj našoj obavijesti bićemo prinuđeni da svoja prava iz Ugovora o zakupu, koji se odnose na hotele Sveti Stefan i Miločer ostvarujemo kod nadležnog suda.”

Ubrzo je uslijedio odgovor iz Adriatik propertiesa u kome se traži revizija obaveza po osnovu rente i smanjenje duga za oko 50 odsto. Zakupac podsjeća vlasnika hotela da je ugovorom predviđeno da se godišnja zakupnina revidira svake treće godine. Nabrojane su sve nedaće s kojima se zakupac suočio tokom rekonstrukcije hotela, od ometanja završetka radova na bloku 25 u Svetom Stefanu zbog radova mještana na obnovi crkve Aleksandra Nevskog, kašnjenja u pribavljanju građevinskih dozvola za radove na obnovi hotela pa do povećanja troškova izvedenih radova.

Zakupac naglašava kako je probijen inicijalni budžet za obnovu Sveca od 50 miliona eura i da je utrošeno približno 90 miliona za rekonstrukciju i opremanje poznatog hotela.

BETONIRANJE: Grci se u zvaničnom obraćanju upravi Budvanske rivijere žale i na nepostojanje urbanističkih planova za dio Miločera u kome se nalazi hotel Kraljičina plaža, zbog čega ne mogu početi radove na rekonstrukciji i dogradnji ovog hotela koji petu turističku sezonu zjapi prazan i napušten.

Plan betoniranja Miločera itekako postoji. Opština je donijela odluku o izradi urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi – Kraljičina plaža krajem 2007. godine s rokom izrade od 105 dana. Zašto ni nakon četiri godine plan nije izašao na vidjelo, nije poznato.

Javnost je od samog početka bila zakinuta za informaciju o tajnom dijelu sporazuma o davanju u zakup Svetog Stefana koji se odnosio na davanje saglasnosti za gradnju novih objekata u ekskluzivnom prostoru parkova i maslinjaka Miločera i Svetog Stefana.

Apetiti grupe investitora, okupljene oko većinskog vlasnika Viktora Restisa, narasli su do te mjere, da je u zelenilu Miločera otvorena nova lokacija na kojoj je planirana gradnja niza vila namijenjenih posebnom režimu korišćenja! Kompleks vila, ogromna ružičasta fleka u projektu Chedi-Kraljičina plaža, u koji je novinar Monitora imao uvid, lociran je na dijelu miločerskog parka iznad lokalnog puta, na granici s naseljem Pržno.

Planirana rekonstrukcija i modernizacija hotela Kraljičina plaža na postojećoj lokaciji i u približno istim gabaritima, dobila je planom sasvim druge dimenzije. Uz hotel, koji će nakon obnove i dogradnje imati oko 40 komfornih soba, takozvanih chedi jedinica, veličine oko 60m2, i raznih pratećih sadržaja, investitor planira gradnju novog apartmanskog kompleksa.

Na zelenoj padini pored sadašnjeg hotela predviđena je gradnja oko 60 apartmana veličine od po 120 kvadrata, smještenih u nekoliko blokova, visine i do šest etaža, s brojnim dodatnim sadržajima, lokalima, garažama, bazenima…

Tolika ulaganja prema računici investitora imaju ekonomskog opravdanja samo uz produženi rok zakupa Miločera i Svetog Stefana i smanjenje godišnjih izdataka na ime rente. Koraci u tom pravcu preduzeti su a odgovorni u Budvanskoj rivijeri vrući krompir davanja posebnih povlastica privremenom vlasniku bisera Crnogorskog primorja pebacuju u ruke Vlade, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Savjeta za privatizaciju, koji je dao saglasnost na tenderske uslove za iznajmljivanje Sveca 2007. godine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo