Teške građevinske mašine i bageri preoraće uskoro i jedno od najljepših sela na teritoriji Opštine Budva, paštrovsko Čelobrdo izdignuto na 200 do 350 metara od mora, iznad Svetog Stefana i Miločera.

Nakon što je planski „uredio” Budvu, moćni budvansko-podgorički građevinski lobi seli svoj interes u atraktivna mediteranska sela i zaseoke budvanske rivijere u kojima smješta nove stambene blokove namijenjene tržišnoj prodaji.

„Pade i junačko Čelobrdo”, može se ovih dana čuti u Paštrovićima nakon što su građani imali uvid u nacrt Lokalne studije lokacije – Čelobrdo, koji je lokalna uprava, veoma domišljato, stavila na javnu raspravu usred praznika, od 28. decembra do 13. januara. Potrebno je da što manje ljudi vidi zastrašujuća planska rješenja „revitalizacije i obnove” seoskog jezgra i imanja sela, koje, bez pretjerivanja, predstavlja pravi dragulj prirode i skladnog seoskog života.

Čelobrdo je selo tri paštrovska bratstva – Mitrovića, Mikovića i Kažanegra, čije stare kamene kuće, prepoznatljive tradicionalne arhitekture sa uskim kamenim uličicama, terasama, guvnima i okućnicama, čine jezgro ovog naselja.

Poznato je kao izletište na čijem je vrhu podignut spomenik poginulim borcima u Drugom svjetskom ratu. Za ovo selo vezana je i neobična priča o monahu manastira Praskvica, Rusu Jegoru Stroganovu, koji je prije dva vijeka sam, golim rukama, radeći deset godina, sagradio kameni put od mora do vrha seoske zaravni, nazvan Jegorov put. O tome postoji zapis na kamenoj ploči postavljenoj na ulazu u selo.

Nacrt Lokalne studije izradio je podgorički Republički zavod za urbanizam i projektovanje, čiji planeri nisu imali sluha ni milosti za očuvane prirodne vrijednosti sela i njegovu vjekovnu tradiciju. Plan je ispunio graditeljske želje vlasnika seoskog zemljišta, starih i novih podjednako, tako da je selo u potpunosti zazidano, napadnuto brojnim objektima koji na crtežima plana podsjećaju na ogromne sandučine prosute po brdu iz nekog aviona.

Plan zahvata 23,44 hektara paštrovske gore podijeljen na 136 urbanističkih parcela. Na svakoj od njih ucrtani su novi objekti što govori da se radi o katastarskom planu a ne o profesionalno odrađenoj studiji lokacije sela, kako se u tekstualnom dijelu plana sugeriše. Čitavo selo namijenjeno je turističkom stanovanju, što je novi izraz za gradnju nepopularnih stanova za tržište. Izvedene brojke najbolje govore o graditeljskom cunamiju koji se priprema za Čelobrdo. Na pomenutih 136 parcela samo su dvije, na vrhu brda, pošteđene gradnje. Na jednoj je pomenuti spomenik, dok je druga rezervisana za novu crkvu.

Na vrhu Čelobrda planirana je gradnja četiri turistička kompleksa. Neki od njih smješteni su ispod prilaznog puta, na liticama okrenutim ka Miločeru, poput kuća kojima je pokriveno uzvišenje susjednog sela Česminovo, poznatog kao Rusko selo. Nacrtom LSL – Čelobrdo selo dobija novih 52.000 izgrađenih kvadrata, koji su planirani bez

prateće infrastrukture, vode i kanalizacije.

Grupa mještana okupljenih u NVO Čelobrdo pokušava da od gradnje zaštite kameniti plato na vrhu brda, jedan od najljepših vidikovaca na Jadranu, koji po njihovom mišljenju zaslužuje status jedinstvene spomeničke cjeline. U dopisu upućenom Skupštini i Sekretarijatu za urbanizam Opštine navodi se kako je nacrt studije lokacije sela izazvao zabrinutost mještana, jer je ostao nepromijenjen u odnosu na radnu verziju o kojoj su imali veoma argumentovan negativan stav.

„Osnovna primjedba na kvalitet studije je neadekvatna zaštita prirodnog predjela vrha Čelobrda, koji po svojim prirodnim i kulturnim karakteristikama zaslužuje poseban tretman. Geografski položaj, memorijalni spomenik, Jegorov put, prirodni scenski prostor, mjesto tradicionalnih svečarskih okupljanja čine vrh Čelobrda jedinstvenim kulturnim predjelom i pejzažom. Međutim, autor predloga studije nije prepoznao te vrijednosti i predvidio je stambene objekte na samom vrhu masiva, po modelu skoro izgrađenog Ruskog sela”, navodi se u reagovanju.

Članovi NVO Čelobrdo, među kojima su imena poznatih arhitekata, zahtijevaju da se zona zaštite prirodnog predjela vrha Čelobrda ustanovi do postojećeg asfaltnog puta i da se za taj prostor uradi poseban pojekat ambijentalnog uređenja.

Mještanin Petar Miković dostavio je obrađivaču plana primjedbe na nacrt LSL kojima takođe izražava nezadovoljstvo ponuđenim rješenjima.

„Umjesto zaštite na djelu je planska devastacija prostora kakva se ne pamti. Vrh Čelobrda, prilazni put, pokutnjice, seosko jezgro čak i izvorište vode Vrelo, sve je napadnuto nemilosrdnim i bezdušnim ucrtavanjem objekata koji će sve zabetonirati. Izloženim planom ne vodi se računa ni o vrhu Čelobrda kao izuzetnom ambijentalnom prostoru”, upozorava i Miković.

On navodi da su seljani svojevremeno gradili lokalni put od manastira Praskvica do sela Rustovo vodeći računa da se trasom kroz Čelobrdo zaštiti vrh sela i kompleks oko spomenika od gradnje na strminama ispod puta, koje su planom napadnute. Miković napominje kako je u ranijem periodu sve zahtjeve za gradnju na ovom dijelu brda odbor sela odbijao.

„Očigledno je da se putem izrade plana želi ostvariti ono što se nije moglo postići sa seljanima. Međe, maslinjaci, potkutnjice nisu sačuvane iako je na njima zabranjena gradnja stambenih objekata. Nema ekskluziviteta ako se na parcelama grade objekti sa tri nivoa, površine u osnovi 500 m2, jer se ovim na mala vrata uvode stambene zgrade i na kraju niko neće odgovarati jer će sve biti ‘po planu”, kaže Miković i dodaje:

„Na prostoru našeg sela ucrtano je između 150 i 160 novih objekata sa ukupnom površinom od preko 50.000 kvadrata. To je previše za jedno selo čak i kada bi se broj objekata smanjio na jednu četvrtinu”.

Agresivnu urbanizaciju primorskih sela trasirao je Prostorni plan Opštine Budva usvojen 2008. godine, kojim je napravljena prenamjena prostora kakvu ovo područje na pamti u svojoj istoriji. Glavnina poljoprivrednog zemljišta paštrovskih sela, šume, maslinjaci, voćnjaci i njive preimenovani su tim planom u građevinsko zemljište.

Izradu PPO Budve pratilo je burno neslaganje koalicionih partnera DPSDP koje je u jednom trenutku prijetilo raskidom lokalne vladajuće koalicije. Podsjetimo, pale su tada teške riječi na račun predstavnika vlasti iz redova DPS-a. Sa visoke adrese iz Socijaldemokratske partije stigle su optužbe da je u Budvi urbanistička mafija do te mjere uzela maha pri krojenju Prostornog plana da je interes države ozbiljno doveden u pitanje.

Medijska buka, koja je stizala iz SDP-a, kratko je trajala, uz nekoliko priloženih amandmana na plan, koji je usvojen glasovima odbornika pozicije i opozicije. Planovi nižeg reda samo sprovode unaprijed pripremljena rješenja, pa nezadovoljstvu i čuđenju građana koji nisu na vrijeme podigli svoj glas protiv katastrofalne devastacije cijelog prostora Opštine, kad užasne planske skice dotaknu i njihova mala staništa, gotovo da nema mjesta.

Planovima poput LSL Čelobrdo poljoprivreda se u selima pominje kao sporedna djelatnost poput sporta i razonode. U tekstualnom dijelu LSL, u nabrajanju namjena površina, Čelobrdo se vidi prvenstveno kao mjesto turističkog stanovanja, sporta i rekreacije kroz koje prolaze važne saobraćajnice i dalekovodi. Oko 335 planiranih stanovnika sela imaće na raspolaganju i „površine za rekreativno bavljenje poljoprivredom” u slobodnom vremenu.

Branka PLAMENAC