Povežite se sa nama

OKO NAS

GRADSKI PREVOZ U GLAVNOM GRADU: Dobro je dok se kotrlja

Objavljeno prije

na

Za javni prevoz bismo mogli reći da je ogledalo opšteg stanja u društvu – ekonomije, kulture i napretka. Podgorički autobusi stari su i do 40 godina. Nemoguće je naći tačku koja nije prepuna bakterija: na često pocijepanim sjedištima se nalazi debeli sloj prljavštine, po podu su otpaci, a klima naravno – ne postoji.

Još 2010. godine slovenačka firma Omega konsult izabrana je za najboljeg ponuđača na tenderu za izradu studije dugoročnog razvoja javnog gradskog i prigradskog saobraćaja u Podgorici. Za tričavih 150 hiljada eura, oni su odradili posao za koji iz Glavnog grada odnedavno tvrde da je beskoristan. A đe su naše pare završile, to nijesu rekli.

Prošle godine, za izradu nove studije čekali smo novac (sada 300 hiljada eura) od Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj. Tada je rečeno da se problemi gradskog prevoza talože već desetak godina, kao i da red vožnje nije promijenjen još od 2004. godine, iako je stanovništvo Podgorice uvećano za 30 hiljada ljudi. Iz beskorisne studije vrijedne 150 hiljada eura iskoristiće, kažu, samo poneke podatke.

Korisnici javnog prevoza smatraju da bi Glavni grad morao da obezbijedi bolje svojim građanima, jer se trenutno ne radi samo o komforu, nego i o bezbjednosti – pojedini autobusi se jedva i kotrljaju.

Sagovornica sa kojom smo razgovarali prilikom vožnje linijom 6, kaže da je preko deceniju korisnik gradskog prevoza, jer živi u jednom od udaljenijih podgoričkih naselja. Ona smatra da gradski prevoz namjerno ostavljen da propada, i da godinama samo nazaduje. „Kada sam krenula u srednju školu gradski prevoz je za mene postao nužno zlo. Za ovoliko godina korištenja, nikada nijesam primijetila ulaganja u autobuse kojima se vozim svakodnevno”, ističe.

Ona nije zadovoljna ni cijenom karte (0,7 eura) kada uzme u obzir uslove u kojima putuje, iako je to i dalje najjeftiniji način da stigne na odredište. „Nijesam zadovoljna, jer nijedna najosnovnija stavka nije zadovoljena – klime ne postoje ili ne rade, autobusi su pretrpani i zbog zagušljivosti su u ljetnjem periodu često otvorena vrata tokom vožnje, što ugrožava sigurnost putnika. Ne vodi se računa ni o higijeni, smeća ponekad ima i u gomilama”. Naša sagovornica posebno skreće pažnju na problem sa klimama: ljeti je neizdrživo vruće, a zimi je hladno kao da ste napolju. Dakle, za normalno korištenje podgoričkog gradskog prevoza potrebni su idealni vremenski uslovi.

Međutim, nije baš sve negativno. Česti korisnici kao jedinu pohvalu navode da prevoz uglavnom dolazi na vrijeme, a kada se ne pojavi, to znači da se negdje pokvario, jer je star i neispravan. Nije do vozača.

Tek prije dvije godine su postavljene mape gradskog prevoza i na stajalištima označene linije koje tuda prolaze. Čak i nakon tog napretka, sve je i dalje previše konfuzno da bi ga neko ko nije iz Podgorice mogao shvatiti i normalno koristiti. Tada je planirano uvođenje strogih kriterijuma za sve prevoznike koji budu učestvovali u javnom gradskom i prigradskom prevozu – između ostalog, da vozila neće smjeti biti starija od pet godina ili bez klimatizacije. Dobro je to.

Drugi sagovornik, višedecenijski korisnik gradskog prevoza, smatra da je javni prevoz podjednaka obaveza grada i društva: „Higijena je u autobusima očajna, ali zbog toga ne treba kriviti samo prevoznike, već i građane, koji ne vode računa da autobus makar ostave u stanju u kojem su ga našli. Konstantno se ostavljaju karte na sjedištima, a nerijetko je i potpisivanje markerima ili korištenje cigareta. Zatim, na većini čekališta su bile postavljene mape gradskog saobraćaja, ali je veliki broj uništen od strane vandala. To je još jedan u nizu dokaza da Podgorica nije zrela za kvalitetniji i uređeniji javni saobraćaj”.

On smatra da je usluga za cijenu adekvatna, ali ne i da je na nivou gradskog saobraćaja glavnog grada jedne evropske države. „Autobusi mahom dolaze na vrijeme, ali se zbog starosti voznog parka često kvare. Međutim, zamjene se vrlo brzo pronađu, pa to i ne predstavlja neki problem”, kaže.

On kao rješenje ne vidi isključivo investiciju Opštine: „ Smatram da bi pored finansijkih ulaganja trebalo popularizovati javni prevoz, značajno poboljšati uslove i pojačati kontrolu. Samo odgovorno društvo zaslužuje kvalitetne javne sadržaje”.

Vozni park javnog transporta nije kvalitetno obnovljen već decenijama, a problemi koji su sve učestaliji do izražaja najviše dolaze ljeti – higijena se ne održava, klime ne rade, čak se i kombi koji drži prevoznik BLT nedavno zapalio na sred Moskovske ulice. Obnavljanje je hitno potrebno, ili ćemo ubrzo ostati bez gradskog prevoza.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo