O planiranom vjetorparku u pljevaljskim selima Bobovo i Kruševo najmanje znaju oni koji će mu biti najbliži. Mještani trvrde da su dosadašnje procedure protekle bez njihovog uključivanja, ekolozi imaju oprečne stavove, a investitor obećava  mnogo Pljevljacima

Mještani koji žive u selima  Bobovo i Kruševo u Pljevljima gotovo da ništa ne znaju o planiranom projektu vjetroparka Nebojša. Kažu da su  minulih mjeseci dobijali oprečne informacije i mišljanja od  ekologa, a da su čuli hvalspjeve sa državnog i lokalnog nivoa o gradnji  20 vjetroturbina. No, objašnjavaju, ne znaju kako će to uticati na njihov svakodnevni život., hoće li biti štete za životnu sredinu i kako će svi ti objekti uticati na okolinu.  Kako  i mnogo puta do sada,  iz dosadašnjih procedura za ovaj važan projekat,  izostavljeno je mišljenje onih koji će biti najbliži vjetroparku. U pljevaljskim selima tvrde i da su  netačne informacije da se izričito protive gradnji.

„Čuli smo i najbolje i najgore o tom vjetroturbinama. Nas niko nije pitao niti smo imali neku dokumentaciju iz koje bismo vidjeli šta se to gradi. Znamo samo ono što je  oskudno bilo na televiziji i u novinama.  Ne znamo ni ko gradi ni šta gradi.  Nijesmo protiv nečeg što može koristiti, ali jesmo protiv  početka gradnje za koju se može ispostaviti da nama šteti. U svakom slučaju, red je bio, a valjda i zakon nalaže,  da nas neko pita šta mislimo ili da dođe da nam predstavi planove, ukoliko se već zauzima toliki prostor, koji je nekad koristio isključivo poljoprivredi“, kaže jedan od mještana sa područja Bobova.

Slično su  rekli još nekoliko njegovih komšija, ali  i u susjednom Kruševu. Da je dosadašnja procedura nestransparentna tvrdi dio ekologa. Planiranom vjetroparku zamjeraju štošta, a najviše ih brine koje će benfite imati Pljevaljaci. Jedino je, tvrde, do sada sve jasno oko planirane zarade investitora.  Iz  Ekološkog društva “Breznica” podsjećaju da se radi o  lokacijama nekadašnje Zemljoradničke zadruge “Bobovo”,  koju je investitorka vjetoparka  kupila na tenderu, koji je oglasila stečajna uprava.

“Imamo jedan potpuno netransparentan postupak.  Građani treba da se pitaju da li će to da se gradi i koje benefite imaju, pa tek onda država. U dokumentaciji u vezi sa zahtjevom za potrebu izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu imamo samo ime gospođe koja se pojavljuje kao investitor. Mi ne znamo ko uopšte gradi te vjetroelektrane niti nešto o toj firmi koja će to graditi”, kažu u tom ekološkom društvu.

Ranije su iz „Breznice“ ocijenili i da se „Vlada, pri davanju saglasnosti nije pridržavala Pravilnika o načinu izrade i bližoj sadržini tehničke dokumentacije složenih inženjerskih projekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.  Navodno, saglasnost je data samo na osnovu istraživanja investitora. Ekolozi kažu i da je projektna dokumentacija rađena na osnovu Studije istraživanja lokacije Goli Lisac kao izvora zelene energije i obnovljivih izvora.

Podsjećaju i da će se vjetropark graditi na obodu Nacionalnog parka Durmitor  (NP) i da  „postoji mogućnost da će vjetroelektrane trajno uništiti taj prostor, a da, pri tom, građani neće imati nikakve koristi“. Tvrde i da u prostornom planu nema ni hidroelektrana ni vjetroparkova.

Međutim,  njihove kolege iz NVO Legalis nedavno su svesrdno podržali izgradnju vjetroelektrane, i doživljavaju  je kao „značajnu korist za  Opštinu i lokalno stanovništvo”. To bi, smatraju, mogao biti pozitivan primjer zelene ekonomije u Pljevljima“.

„Ukoliko dođe do realizacije ovog projekta značajnu korist će imati Optina Pljevlja i lokalno stanovništvo koje gravitira na ovim područjima. Poboljšala bi se socio-ekonomska situacija kroz otvaranje novih radnih mjesta, a samim tim bi se i razvijala putna infrastruktura prema navedenim lokalitetima. Lokalna samouprava u Pljevljima zajedno sa invenstitorom treba da dogovori razvoj ovih lokaliteta za dobrobit mještana koji gravitiraju na ovom području. Prioritet treba da bude unapređenje putne infrastrukture i zaposlenje”, saopštili su iz NVO.

Podsjećaju da se zelena ekonomija odnosi na razvoj privrednih aktivnosti koje doprinose očuvanju kvaliteta životne sredine kroz efikasno korišćenje resursa. Izazov te vrste ekonomije je, kažu, poboljšati socijalno stanje i smanjiti negativne uticaje na životnu sredinu uz istovremeno ubiranje ekonomskih koristi.

„Uzimajuću u obzir značaj ovog projekta za razvoj zelene ekonomije u Pljevljima NVO “Legalis” daje punu podršku gradnji Vjetroparka “Nebojša”, zaključuju.

Vjetropark Nebojša gradio bi se na ukupnoj površini od oko 1.671.700 metara kvadratnih sa 20 vjetroturbina na odstojanju od 350 metara između svakog stuba vjetroelektrane. Prema prethodno sporovedenim analizama utvrđeno je da je potencijalna količina proizvedene električne energije ukupne snage vjetroparka 120 MW iznosi 393,80 gigavat časova električne energije. Vlada je 17.decemra prošle godine izdala  Urbanističko-tehničke uslove za izgradnju vjetroelektrane Nebojša.

U  zahtjevu za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu koji je  podnesen  Agenciji za zaštitu životne sredine, kao investitor je navedeno fizičko lice. Za izradu Elaborata bila je zadužena kompanija Green Enviroment Services. Projektanti smatraju da  lokacija ima dobar potencijal za korišćenje energije vjetra. Period povratka uloženih sredstava iznosi 4,81 godina. Kako se može vidjeti u dokumentaciji, na osnovu sprovedene analize, a računajući cijenu električne energije iz jula 2022. godine i procijenjene proizvodnje, može se očekivati ukupan godišnji prihod od blizu 40,5 milona eura. Za potrebe pripremne dokumentacije korištena je Studija istraživanja lokacije Goli Lisac kao izvora zelene energije iz obnovljivih resursa na osnovu analize polja vjetra za izgradnju te vjetrolektrane.  Kako piše u zahtjevu o potrebi izrade Elebrata, u  fazi eksploatacije, vjetroparkovi u najvećem broju slučajeva mogu ostvariti uticaje pretežno na ptice i slijepe miševe, koji su u Crnoj Gori zakonom zaštićeni.

„To  ne mora biti pravilo ukoliko je područje nenaseljeno ovim vrstama, te ukoliko nije bitan migratorni koridor za navedene vrste faune. Kada je riječ o ostalim uticajima, moguć je povišen nivo buke, posebno u slučaju oštećenja propelera. Shodno veličini i kapacitetima projekta, može se konstatovati da su bitniji uticaji na segmente životne sredine malo vjerovatni i lokalnog karaktera. Uticaji se najviše ogledaju u trajnom zauzimanju zemljišta“, piše u zahtjevu.

Investitori tvrde da se radi o visoko humanom projektu „koji će biti koristan i darežljiv za sve građane Crne Gore“.  Najavili su da će tehnička dokumentacija biti urađena u skladu s važećim pravilnicima i da će nakon dobijanja građevinske dozvole i zadovoljavanja svih zakonskih kriterijuma, otpočeti radovi na izgradnji vjetroparka Nebojša.

„ Cilj nam  je da se pomogne ovom narodu kroz subvencije na struju za materijalno ugrožena domaćinstva i za proizvođače hrane. Izgradićemo i asfaltirati puteve kako bi se mještanima stvorili osnovni uslovi da se vrate na svoja domaćinstva i da ih motivišemo da proširuju svoje proizvodne kapacitete. Osnovaćemo posebnu firmu koja će se baviti pomaganju stanovništva, da im se naprave ,odnosno poprave kuće i da im damo određene pozajmice, koje neće biti ovremenjene nekim kamatama, čak da im i plasman obezbijedimo za svoje proizvode”, najavili su investitori.

Uz to obećavaju i otvaranje novih radnih mjesta, te da će prioritet pri zapošljavanju imati Pljevljaci. Ispod vjetroparkova, kako tvrde  napraviće “ambijentalnu varijantu s drvenim kućama”.

                                                                                                                        Dragana ŠĆEPANOVIĆ