Povežite se sa nama

OKO NAS

GRADNJA HOTELA NA OBALI BIOGRADSKOG JEZERA: Valorizacija prašume ili vandalizam

Objavljeno prije

na

Najave izgradnje hotela sa dvadesetak soba tik pored Biogradskog jezera, a u srcu čuvene prašume, nije značajnije uznemirila crnogorsku javnost. Tek su rijetki digli glas protiv tog projekta. Iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) i Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, na početku ljetnje sezone obećali su da će gradnja početi do kraja ove godine i pojasnili da je riječ o” nadogradnji, to jest rekostrukciji hotela, koji je nestao u požaru prije nekoliko decenija”.

Kako kažu u NP dobijeni su urbanističko – tehnički uslovi, i građevinska dozvola, a od nadležnih se spremaju da zatraže procjenu uticaja na životnu sredinu. Direktor NP Saša Jeknić ne očekuje nikave probleme i tvdi da gradnjom neće biti nauđeno ničemu što je za čuvanje u prostoru, koji je zaštićen još od 1878. godine.

“Izgradanja hotela je planirana kapitalnim budžetom, ispoštovan je zakon do detalja. Ne mislite, valjda, da bi država stala iza devastacije tog prostora i bilo čime ugrozila jezero ili prašumu. Posebna pažnja posvećena je tretmanu otpadnih voda, tako da one neće ugroziti biodiverzitet prašume. Grijanje će biti na pelet a hotel će raditi tokom cijele godine. Novi hotel daće novu dimenziju originalnoj turističkoj ponudi Biogradske prašume”- kaže Jeknić.

Njegove izjave, kao i ono što je, najavljujući gradnju, kazao direktor JP NPCG Zoran Mrdak, nekadašnji direktor “Biogradske gore” Dragiša Dožić okarakterisao je kao proizvoljne. Prema njegovim riječima, podizanje hotela značiće korak nazd, a možda i zatvorena vrata za upis Biogradske gore na svejetsku listu kulturne i prirodne baštine.

„Najava gradnje hotela i restorana na Biogradskom jezeru, u srcu prašume, od najodgovrnijih u JP Nacionalni parkovi Crne Gore, upravo onih koji su najpozvaniji da se bore za svaki pedalj prašume je zabrinjavajuća „ kaže Dožić. „Prvi put u dugoj istoriji tog parka dešava se da prirodni dragulj treba braniti od onih kojim je ovo dobro povjereno na upravljanje. Izjave i deklarisanje odgovrnih da će Biogradska gora postati dio svjetske prirodne baštine, a graditi objekte u središtu jedinstvene prašume, devastirajući najočuvanije prostore koje imamo, suprotno zakonu i prostorno planskim opredjeljenjima i UNESKO-ovim standardima, cinizam je i lakrdija”.

Dožić napominje: „Posao direktora NP nije da broji turiste i dnevni pazar, već, prevashodno, da koordinira i organizuje poslove zaštite.” Bivši direktor „Biogradske gore” tvrdi da stari hotel, na čijim temeljima se planira novi, nije uništen požarom, već srušen, shodno odluci rukovodilaca OOUR-A Bjelasica. Rušenje objekta tadašnja uprava NP iskoristila je da ne dozvoli građenje novog objekta na toj lokaciji.

„Time su se stekli uslovi da se postupno počnu sprovoditi mjere stroge zaštite na ovom lokalitetu u prašumskom rezervatu, shodno zakonskim propisima i Prostornom planu NP, usvojenom odlukom Skupštine Crne Gore iz decembra 1998. godine”.

Prema Dožićevim riječima, planskim dokumentima zona razvoja turizma ne zalazi u prostor sliva Biogradske rijeke i Jezerštice i na taj način ne ugrožava prašumski rezervat. Naime, na Kraljevom kolu, na ulazu u NP predviđeni su objekti visoke kategorije do 100 ležajeva, uz prateće servise.

„Tokom izrade Prostornog plana vodila se veoma stručna rasprava o lokaciji Kraljevo kolo i postojećim ugostiteljskim objektima na Biogradskom jezeru. Konačno je dogovoreno da se postojeći ugostiteljski kapaciteti na Biogradskom jezeru zadržavaju, s tim da se objekti mogu prevesti u višu kategoriju, samo na postojećim gabaritima. Ova se klauzula odnosila isključivo na postojeći restoran i sedam kamp- kućića. Gradnja hotela i restorana na Biogradskom jezeru je najgrublji oblik narušavanja izvornih univerzalnih prirodnih vrijednosti, ravan vandalizmu- smatra Dožić.

Prema njegovim riječima, s obzirom da je idejnim projektom predviđen objekt sa 25 soba, proširenjem parkinga i rekonstrukcijom vodovoda sa Ganovače do hotela neminovno bi došlo do sječe stoljetnih stabala, što bi u potpunosti izmijenilo postojeći ambijent. Veliki je problem i kako riješiti odvod otpadnih voda sa parkinga i fekalija iz postojećih objekata.

Dožić podsjeća i na dugu uspješnu tradiciju odbrane prašumskog rezervata od, kako je kazao, “drvosječa i drugih profitera”, koja je počela još daleke 1934. godine. Ta godina bila vrijeme velikih iskušenja u očuvanju Biogradske gore od ambicija rukovodilaca privrednog giganta ŠIPAD-a, koji su namjravali da iskorištavaju stoljetnu drvnu masu. Nekoliko godina kasnije, Zetska banska uprava podnijela je Direkciji šuma iz Skoplja, zahtjev za podizanje objekata na Biogradskom jezeru. Zahtjev je odbijen. Potom, 1958. godine Savezna komisija za fizičku kulturu SFRJ uradila je projekat za izgradnju Zimskog sportskog centra na području sadašnjeg nacionalnog parka.

„Posle duže rasprave ekspertska komisija za pregled projekta, sa akademikom Vilotijem Blačićem na čelu, podržana naučnim institucijama, uglednim javnim i

Dožić uz gleš Dožić Uz fleškulturnim radnicima i državnim organima za zaštitu prirode, odbacila je projekat u cjelini. Sekreterijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo 1965.godine naručio je Elaborat o mogućnostima korišćenja Biogradske gore I ta ideja je osujećena, jer je u odbranu prašume ustala struka i nauka iz Evrope i tadašnje Jugoslavije” – sjeća se Dožić.

Direktor Centra za razvoj Durmitora Darko Stijepović, takođe je otro osudio ideju o gradnji hotela na obali Biogradskog jezera, nazivajući taj projekat „najprostačkijom eksploatacijom prirodnog dragulja”. I on tvrdi da se gradnja hotela relaizuje suprotno Prostornom planu područja Biogradske gore, koji to najstrožije zabranjuje. ” Prije deset godina pokušali su iskoristiti pare Evropske agencije za rekonstrukciju za izgradnju bungalova na vodi, bolje rečeno, sojenica u samom jezeru. Srećom, uz pomoć medija i razumijevanja tadašnjeg direktora Agencije za zaštitu životne sredine, bataljena je ideja o sojenicama u jezeru. Sad su došli na još luđu ideju, hotel na obali jezera . Nekadašnji rezervat sa jelenima i muflonima dogurao je do jeftine eko krčevine i vododerine, do jeftine budvanske Guče i Ade Ciganlije”

Stijepović zaključuje: „To je podcjenjivanje eko morala i svijesti građana, a predlaganje UNESCO-u da prihvati kao mjesto svjetske baštine jezero sa hotelima, bungalovima, parkinzima u prašumama i roštiljima, svetogrđe i javna bruka države”.

Ova upozorenja zaslužuju argumentovan javan odgovor. Dok ne bude kasno.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo