Zvanični podaci o broju noćenja pokazuju da je na ulcinjskoj rivijeri sezona veoma dobra. Gostiju je za čak za 30 odsto više nego lani, a u hotelima dva puta više. I struktura je znatno izmijenjena u odnosu na prošle godine: mnogo je više turista iz Srednje Evrope. Poljaci, Slovaci i Česi, mogu se viđeti na svakom koraku. Najmanje je, međutim, onih koje Ulcinjani najviše vole i na koje uvijek pomisle kada je turizam u pitanju: Njemaca. ZONA: Ono što je za sve koji u Ulcinju žive od ove privredne grane, odnosno za 80 odsto stanovništva važno, jeste da je sezona ove godine počela desetak dana ranije nego prethodnih. Pune plaže, zastoji u saobraćaju, gužve u prodavnicama i kafićima svjedoče o tome da je gostiju bar tri puta više od registrovanog broja. Da bi se izbjegao kolaps u saobraćaju i da bi se pješacima omogućila nesmetana šetnja, već 15. juna dio puta od Čaršije prema Maloj plaži, kao i taj dio grada pretvoreni su u pješačku zonu. No, pitanje je koliko će biti gostiju manje u avgustu, posebno onih iz Bosne i Hercegovine i sa Kosova, jer će sveti muslimanski mjesec posta ramazan, ove godine početi upravo 1. avgusta. Možda se taj pad, ipak, nadoknadi u septembru. Hiljade gostiju uglavnom s Kosova stižu u Ulcinj i vikendima izvan sezone, autoputem preko Albanije. Iz Prištine se u Ulcinj ugodno putuje za četiri sata. Više je, kako se slažu turistički radnici u toj opštini, za ulcinjski turizam značio taj autoput nego sve investicije države u protekle dvije decenije. Mjera njezinih neuspjeha jeste upravo tužno stanje puta od Ulcinja prema graničnom prijelazu Sukobin, koji u sezoni svakodnevno pređe preko deset hiljada vozila!
POSAO: ,,Dosadašnji tok sezone pokazuje da najbolje posluju oni koji poslu najozbiljnije pristupaju, oni koji su spremni posvetiti se turizmu od juna do septembra gotovo 24 sata na dan. Turizam danas nije samo nauka, već i zanat, posvećenost, ljubav “, kaže za Monitor jedan od najpoznatijih turističkih radnika u toj opštini Džaudet-Džo Abazović.
Zaista: privatni pansioni, hoteli, plaže koje su iznajmili i vode uspješni privrednici i dobri domaćini ispunjeni su do posljednjeg mjesta. S druge strane, tamo đe se radi stihijski i neorganizovano, rezultati izostaju. Naredne godine će za njih biti još teže. Tržište čini svoje. Vidi se to najbolje na primjeru Otranta, jedinog većeg hotela sa četiri zvjezdice na ulcinjskoj rivijeri. U tom objektu, za kojeg se do maja nije znalo da li će uopšte ovog ljeta biti otvoren, početkom jula boravi tek dvadesetak gostiju. Zapošljeni u Otrantu kažu da je taj hotel, koji je od HTP Ulcinjska rivijera ( koja je nešto ranije planski ugurana u stečaj), u krajnje spornoj proceduri, 2004. godine kupila crnogorsko-ruska kompanija Barkli Montenegro, nedavno dobio novog vlasnika. Koga, javnosti još nije poznato. Interesantno je svakako da je prvi direktor Otranta nakon privatizacije bila ruska državljanka Natalija Panina, protiv koje se, u odsustvu, vodi sudski postupak zbog ,,afere Zavala”.
GRIZ: Iako je gostiju znatno više nego lani, veliko je pitanje kako će se to odraziti na prihodovnoj strani. Već sada hotelijeri, ugostitelji i prodavci tvrde da je potrošnja manja nego lani! ,,Najbolje rade samoposluge i objekti koji nude brzu hranu”, rekao nam je jedan poznati ulcinjski ugostitelj, konstatujući da će dobit na kraju ipak biti mala, ,,pa čak i manja nego prošle godine, jer svi dobro grizu”. On tvrdi da je to razumljivo ukoliko se ima u vidu potrošnja turista, povećane cijene komunalija i energenata, dažbine prema državi. Ono što Ulcinjanima i svima na Crnogorskom primorju dodatno ,,otima zaradu”, jeste činjenica da su praktično sva domaćinstva i privredni subjekti u velikim kreditima. Koliko god da se zaradi malo je samo za rate do naredne sezone. Džo Abazović kaže da je turistički Ulcinj nakon dvije decenije slobodnog pada sada na prekretnici. ,,Konačno mi se čini da ljudi znaju što žele a što ne, što je za njih dobro a što nije, kako treba da izgleda održivi razvoj i da je odgovorno upravljanje destinacijom ključ budućnosti i konkurentnosti ulcinjskog turizma. Zato najviše novca treba uložiti u školovanje mladih, jačanje atraktivnosti ponude i povratak zapadnoevropskih gostiju, prije svega Njemaca”, ističe on.
Ljepota i mir
Pokazalo se da turisti u Ulcinju preferiraju mir i uživanje u prirodnim ljepotama kakvima se malo ko može podičiti na Mediteranu. Hit sezone su uređeni djelovi Velike plaže, Ada i naročito Valdanos. Ženama je sve draže kupanje u Borovoj šumi, u kojoj se nalaze ljekoviti sumporni izvori. „Ono zbog čega smo došli u Crnu Goru imamo ovđe: mir i odmor bez buke. A nije ni skupo”, kaže za naš list 48-godišnji František Kafka iz Praga. On navodi da je usluga u Ulcinju na zavidnom nivou i da su ljudi gostoljubivi i prijatni. Upravo su prirodne ljepote, uređene plaže, dobra usluga, cjenovna izbalansiranost i gostoljubivost glavni aduti „ulcinjske turističke industrije”. Ali, sve dok se ne obnove razoreni hotelski objekti, koji su nastradali u stampedu prljave privatizacije, turizam će se u Ulcinju svoditi na jul i avgust, u kojima se ostvaruje čak 90 odsto noćenja.
Siva ekonomija
Veliki i praktično nerješiv problem ulcinjskog turizma ostaje ogroman udio „sive ekonomije”, u kojoj se okreće gotovo polovina turističkog prometa. To se, prije svega, odnosi na neprijavljene goste u vikendicama, kućama za odmor i stanovima ljudi koji nijesu iz Ulcinja, pa čak ni iz Crne Gore. U njihovom je vlasništvu oko šest hiljada nekretnina, a ako se uzme da u prosjeku oni imaju deset ležaja, onda se na ulcinjskoj rivijeri u špicu sezone odmara bar 50 hiljada osoba koje čak ne plaćaju ni boravišnu taksu. A svi oni prave smeće, koriste vodu, struju, infrastrukturu i plaže gotovo besplatno.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice