Nikada tako nešto poslanici crnogorske vladajuće koalicije ne bi prihvatili u Skupštini Crne Gore. Zar oni da dignu ruke za zaključak da ,,nema dovoljno rezultata u oblasti borbe protiv korupcije”, zar oni da traže da ,,nadležne agencije za primjenu zakona na sveobuhvatan način sprovode aktivnosti, uključujući i procesuiranje predmeta korupcije među visokim zvaničnicima sve do konačne presude”, kako da oni glasaju ,,za rasvjetljavanje optužbi vezanih za korupciju u slučajevima privatizacije i političke korupcije”? Vremena se ipak mijenjaju. Morao je tu gorku pilulu da proguta na sastanku parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore čak i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vuković, koji je samo nekoliko dana ranije slavodobitno ustvrdio da je ,,Crna Gora postigla najbolje rezultate na Balkanu”. I javno pozvao sve kritičare režima: „Dajte, bre, dokaze, nema priče, nema epskog objašnjavanja i guslanja o tome da je ovaj ili onaj funkcioner kriminalac”.
Ubrzo su mu, usred crnogorskog parlamenta, odgovorili upravo oni koji su hvalili Crnu Goru. Poslanik EP iz Slovenije Jelko Kacin javno je zatražio od crnogorskih vlasti da se istraže sumnjive privatizacije crnogorskog Telekoma i Kombinata aluminijuma, jer se, kako je naveo, sumnja da su u to uključeni najviši državni zvaničnici. Naglasio je pritom da one imaju međunarodne implikacije. Kacin se nije zadržao samo na tim slučajevima već je pomenuo i Komisiju za hartije od vrijednosti, pa čak i neka privatna preduzeća bliska čelnicima režima. Poslanica EP iz Austrije Urlike Lunaček rekla je da se to mora uraditi i u slučaju Elektroprivrede koja ,,krije povlašćene pojedince i kompanije koje ne plaćaju račune, ali za njih to rade građani”.
Kada se tome dodaju kritike o slobodi medija, izostanku nadzorne i kontrolne uloge Skupštine, odnosa Vlade prema civilnom društvu i manjinama, onda se dobija potpuna slika o ,,najboljim rezultatima na Balkanu”. Zato je ministru vanjskih poslova i evropskih integracija Milanu Roćenu tek preostalo da se zahvali svima koji su doprinijeli da se u Rezoluciji o Izvještaju o napretku Crne Gore za 2011. godinu nađu ,,izbalansirane, objektivne i podsticajne ocjene i pozitivne i jasne poruke”.
Još jedna dilema ovih je dana takođe otklonjena: Crna Gora može da ostane uskraćena za datum pristupnih pregovora jedino ukoliko njena vlast nešto veliko zabrlja u naredna dva mjeseca. Evropski savjet je već donio odluku da Crna Gora u junu krene u pregovore, i samo se očekuje da ona odradi svoj dio posla. Evropski zvaničnici ohrabruju Crnu Goru da smjelije uđe u taj proces, nakon čega, kako je rekao Kacin, slijedi proces ljuštenja: ,,To se ljušti kao luk, dok ne dođeš do kraja. Ni u jednoj zemlji koja je krenula k EU nema svetih krava”.
Dokaz za to je Hrvatska i njezin nekadašnji premijer Ivo Sanader, pa je priča o sanaderizaciji Crne Gore sve izvjesnija. Mogućnost da se to odgodi ili odugovlači praktično ne postoji, pa je stoga svakako opravdan strah crnogorskih zvaničnika, bivših i sadašnjih, koji su bili uključeni u koruptivne radnje ili se povezuju s organizovanim kriminalom. Zato je razumljivo što crnogorska vlast od decembra prošle godine praktično nije ništa učinila da pokaže volju i spremnost da uđe u novu fazu pridruživanja Uniji.
Izvjesno je takođe da se pristupni pregovori neće otegnuti u nedogled, jer se oni otvaraju upravo najzahtjevnijim poglavljima 23. i 24. Na primjeru Crne Gore EU upućuje poruku svim državama na Zapadnom Balkanu da mijenja svoj pristup prema potencijalnim kandidatima. One će morati da budu znatno spremnije za ulazak u Uniju nego što su to, na primjer, bile Rumunija i Bugarska. Zato generalni direktor Direktorata za proširenje Evropske komisije Stefano Sanino i predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama na jugoistoku Evrope Eduard Kukan insistiraju na rješavanju konkretnih pitanja. Evropski parlament već je pozvao Srbiju da hitno izvrši reviziju 24 slučaja spornih privatizacija i primjera visoke korupcije, Crna Gora koja je na korak ispred Srbije u evropskim integracijama mnogo je toga već trebala da obavi.
Gledanja kroz prste više biti neće. Medeni mjesec u odnosima Podgorice i Brisela je završen. Evropski zvaničnici ne mogu da shvate i prihvate politiku uslovljavanja, odnosno političku trgovinu koju praktikuje dio opozicionih stranaka kada su u pitanju izmjene Ustava zemlje koje se odnose na pravosuđe. U Briselu žele da stvore uslove za rješavanje problema i onda proces kreće. Dugogodišnji državni tužilac Hrvatske Mladen Bajić počeo je, na primjer, da se miješa u svoj posao tek kada je ta zemlja otvorila poglavlja 23. i 24. Ranije su gotovo sve afere pored njega neprimjetno prolazile. Pokazaće se da li će njegov primjer slijediti crnogorska državna tužiteljka Ranka Čarapić ili će pod pritiskom EU morati da odstupi.
Informacija i dokaza na osnovu kojih može da pokrene niz postupaka za korupciju na visokom nivou Čarapićka ima dovoljno ukoliko bi samo postupala prema prijavama MANS-a. Njeno nečinjenje u obračunu sa organizovanim kriminalom već je kandiduje za saučesničku odgovornost.
Tu prostora za šibicarenje nema: I POSP je zaključio da će borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ostati ključna pitanja tokom sveukupnog procesa pristupanja Crne Gore. Stoga je u pravu bivši crnogorski predstavnik u Briselu Bojan Šarkić koji parafrazirajući nekadašnju parolu Đukanovićevih socijalista kaže da ,,EU godine počinju sa – junom”.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice