Vjerujem da američka crna lista nije konačna i da će se dopunjavati u skladu sa ponašanjem korumpiranih i kompromitovanih funkcionera koji ne shvataju da sami treba da napuste funkcije poslanika i povuku se iz politike. Nadam se da će i ovaj proces isprovocirati pojedine funkcionere da javno saopšte podatke o svim poslovima uključujući i onim koje je vodio predsjedik DPS-a Milo Đukanović

MONITOR: Mandatar Dritan Abazović kazao je da smo korak do osnivanja manjinske vlade, te nagovijestio da bi u vladu mogao ući i SDP. Kako vidite pregovore oko formiranja manjinske vlade koji već prilično traju?

ĐUROVIĆ: Pregovori oko manjinske vlade traju dugo a u međuvremenu državne institucije rade u ograničenom obimu. To dovodi do lošijeg (sporijeg) ostvarenja interesa svih građana i zato ovakvo stanje treba okončati što prije. Na dinamiku formiranja vlade uticala je i invazija Rusije na Ukrajinu jer su međunarodni partneri Crne Gore postali osjetljiviji na politički uticaj partija koje su bliske političkim stavovima Rusije ili koje su pod direktnim uticajem predsjednika Srbje koji je prepoznat po svojoj bliskosti sa predsjednikom Rusije. Pregovori oko manjinske vlade počeli su u atmosferi koja je obećavala brzo okončanje, ali su nakon početka rata u Ukrajini krenula ozbiljnija uslovljavanja. Sve je počelo da podsjeća na prethodni proces formiranje vlade nakon izbora 30. avgusta 2020. Jačanje podrške manjinskoj vladi je legitimna ideja i vrijeme uloženo u širenje kruga političkih subjekata koji će participirati u vladi može se pokazati kao dobra investicija u stabilnost i brzinu donošenja važnih odluka. SDP je od 2016. i zvanično opozicona partija a treba se podsjetiti da su u Skupštini oni uskratili ranije podršku DPS-u i u značajnom periodu djelovali kooperativno sa subjetkima koji su osvojili vlast 30. avgusta 2020.

MONITOR: Da li je taj model vlade ono što treba Crnoj Gori i ako se konačno formira, kakvi će biti njeni dometi?

ĐUROVIĆ: Crnoj Gori je potrebna vlada koja ima legitmitet potvrđen u Skupštini. Nakon izgasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapvića, ponuđena je manjinska vlada kao model izlaska iz krize koji je pojašnjen detaljnije javnosti. Iznijet je predlog da u takvu vladu neće moći da uđu predstavnici DPS-a i DF-a. Jedni zbog svoje kompromitovanosti a drugi zbog nacionalističkih stavova. U procesu formiranja su definisani prioriteti koji su vezani dobrim dijelom za obećanja političkih partija datih u susret prethodnim parlamantarnim izborima.

Druga opcija koja se pojavila nakon pada vlade Krivokapića bio je predlog Demokratske Crne Gore o organizovanju vanrednih parlamentarnih izbora. U teoriji su izbori najbolji način za izlazak iz političke krize ali treba podsjetiti da je organizacija izbora u ovom trenutku problematična iz nekoliko suviše važnih razloga. Birački spiskovi su „oslobođeni“ nekoliko hiljada birača koji zapravo nemaju pravo glasa a još su ostale vjerovatno desetine hiljada koji moraju biti brisani. Zašto spiskovi nisu očišćeni je odgovornost Vlade koja je izgubila povjerenje. Ustavni sud ima u ovom trenutku četvoro sudija a da bi donosio odluke potrebno je da svih četvoro glasaju identično. Svaka žalba/prigovor političke partije u vezi sa glasanjem na nekom biračkom mjestu na kraju procesa mora doći pred Ustavni sud. Ako sud ne može donijeti odluku, proces ne može biti okončan pa se legitimitet i legalitet takvih izbora dovode u pitanje a postoji i realna opsanost od nastavka blokade. Da bi Ustavni sud mogao da funkcioniše, neophodno je izabrati makar dvoje novih sudija. To je odgovornost partija u Skupštini, a nije ni bilo pokušaja u pretodnom periodu da se ovaj problem riješi. Da bi se organizovali fer izbori, potrebna je transformacija Državne izborne komisije i njena profesionalizacija u skladu sa preporukama OSCE-a. Potrebno je donijeti novi zakon kako bi se taj problem riješio. Sve partije koje vrše vlast su obećale građanima da će izmijeniti izborno zakonodavstvo i uvesti sistem glasanja sa otvorenim listama. Odlaganje ostvarivanja ovog obećanja za neka druga vremena je svojevrsna obmana građana. Građani žele veći uticaj na izbor svojih predstavnika u Skupštini i to im se pravo mora osigurati do sljedećih parlamentarnih izbora. U vezi sa predlogom organizovanja izbora u što skorijem roku postavlja se i pitanje ko će sprovoditi pripreme tj. da li će vlada Zdravka Krivokapića vršiti svoju funkciju do okončanja novih izbora. Na to pitanje nije niko odgovorio od predlagača ovog modela.

Treća opcija je formiranje tzv. tehničke vlade koja bi imala mandat da samo pripremi izbore. Od DF-a do sada nije bilo pojašnjenja ko bi činio tu vladu, ko bi bio predsjednik, ko ministar vanjskih poslova, da li bi se ta vlada izjašnjavala o sankcijama Rusiji ili bi imala neke druge spoljnopolitičke prioritete.

Pravi model za izlazak iz političke krize je onaj oko kojeg se može postići dogovor većine u Skupštini. O svim modelima treba razgovarati u Skupštini. Svakako se sljedeći parlamentarni izbori moraju održati već narednog proljeća. Taj period može da se iskoristi za dobrobit svih građana ili potroši besmisleno za korist političkih partija. Da bi se kriza okončala, potrebno je da Skupština radi svoj posao. To znači da potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić treba da prestane sa kršenjem člana 90 Ustava i člana 83 Poslovnika o radu Skupštie koji propisuju da „prvo redovno zasijedanje počinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula“. Kako je članom 84 Poslovnika predviđeno da sjednicu saziva predsjednik Skupštine a članom 16 da „ako je predsjedniku Skupštine prestao mandat prije isteka vrmena na koji je biran, dužnost predsjednika Skupštine, do izbora novog predsjednika, vrši potpredsjednik iz kluba poslanika koji ima veći broj poslanika“, onda gospodin Bulajić treba da obavi svoju funkciju i zakaže odmah sjednicu Skupštine jer dosta zakonskih propisa čeka na usvajanje.

MONITOR: Predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je ove sedmice da će DPS imati jasan uticaj na manjinsku vladu. „Pozivam samo na zdravu logiku – imate vladu koju će činiti paritje koje imaju 14, 16 ili 19 poslanika u parlamentu, a potreban im je 41. Razliku do 41 davaće DPS. Šta mislite, je li to uticaj ili nije?”, kazao je. Slažete li se sa njim?

ĐUROVIĆ: Milo Đukanović šalje poruke svom biračkom tijelu u susret lokalnim izborima. DPS nema uticaja i neće ga imati na izvršnu vlast, na policiju i službe bezbjednosti, na tužilaštvo. Jedino što može DPS je ono što može i bilo koja druga partija u Skupštini, a to je da ne glasa za zakone. To može i DF i Demokratska Crna Gora i svi ostali. Oko zakonskih tekstova koji su kvalitetni i važni (kao npr. zakon  koji uređuje pitanje oduzimanja nelagalno stečene imovine) vjerujem da će i partije koje ne participiraju u trenutnoj vladi dati podršku. DPS ima priliku da se domaćoj i međunrodnoj javnosti pokaže kao partija koja je spremna da se mijenja kako bi nakon neminovnog skorog odlaska Mila Đukanovića i kompromitovanih fukcionera ova partija pokušala da se obnovi sa nekim novim ljudima. Ukoliko DPS bude pokušavao da blokira procese i bio nekooperativan, nastaviće da propada do potpunog nestanka. DPS mora da podnese kaznu koja je došla kao posljedica njihove korumpiranosti, bahatosti, halapljivosti itd…

MONITOR: Kako vidite ono što radi odlazeća vlada otkako joj je izglasano nepovjerenje?

ĐUROVIĆ: Odlazeća vlada je dobrim dijelom u izbornoj kampanji koristeći svoje fukcije za propagiranje svoje partije. Donose i odluke koje su dio predizborne propagande jer nisu utemeljene u bilo kojem planu ili strategiji koju sprovodi vlada, kao npr. dodjela nadoknada za novorođenčad. Kada je ovo nekada radio DPS, cijela javnost se dizala na noge, sada se to mnogo mirnije doživljava. Troše se milioni za socijana davanja, ponovo bez kontrole. To ukazuje na karakter ljudi u Vladi koji su po svojim djelima vrlo slični DPS-u. Nije velika pamet potrebna da bi se država zaduživala i smišljali programi koji će donijeti kratkotrajnu popularnost njihovim autorima i dugoročnu zaduženost svim građanima.

MONITOR: Kako komentarišete aferu o umiješanosti u kriminalne aktivnosti Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kao i nečinjenje institucija koje bi time trebalo da se bave?

ĐUROVIĆ: Tek će početi da se otvaraju razne afere koje će pokazati da su najuticajniju funkcioneri iz svih grana vlasti bili u sprezi sa kriminalom. Taj proces se više ne može blokirati jer je i međunarodnim partnerima Crne Gore stalo da se korupcija i kriminal konačno odvoje od državnih institucija i da institucije u koje su uložene stotine miliona konačno počnu da rade za dobrobit svih građana a ne samo vrha jedne partije. Pošto međunarodni partneri pokazuju svakog dana da imaju podatke o različitim „poslovima“ u Crnoj Gori, nervoza kriminalaca će biti sve veća a moguće da će se neki od njih i preporučiti kao saradnici tužilaštvu.

MONITOR: Američka vlada je uvela ekonomske sankcije Svetozaru Maroviću, a na listi je još šest lica sa Balkana. Da li je lista, kada je Crna Gora u pitanju, konačna?

ĐUROVIĆ: Vjerujem da lista „zvanica“ nije konačna i da će se dopunjavati u skladu sa ponašanjem korumpiranih i kompromitovanih funkcionera koji ne shvataju da sami treba da napuste funkcije poslanika i povuku se iz politike. Nadam se da će i ovaj proces isprovocirati pojedine funkcionere da javno saopšte podatke o svim poslovima uključujući i onim koje je vodio predsjednik DPS-a Milo Đukanović. Marović je poslao signal ali iz dosadašnjeg iskustva on je spreman da trguje i ćuti, naravno u Beogradu.

Milena PEROVIĆ