INTERVJU
GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: Vrijeme da se korumpirani povuku iz politike
Objavljeno prije
3 godinena
Objavio:
Monitor onlineVjerujem da američka crna lista nije konačna i da će se dopunjavati u skladu sa ponašanjem korumpiranih i kompromitovanih funkcionera koji ne shvataju da sami treba da napuste funkcije poslanika i povuku se iz politike. Nadam se da će i ovaj proces isprovocirati pojedine funkcionere da javno saopšte podatke o svim poslovima uključujući i onim koje je vodio predsjedik DPS-a Milo Đukanović
MONITOR: Mandatar Dritan Abazović kazao je da smo korak do osnivanja manjinske vlade, te nagovijestio da bi u vladu mogao ući i SDP. Kako vidite pregovore oko formiranja manjinske vlade koji već prilično traju?
ĐUROVIĆ: Pregovori oko manjinske vlade traju dugo a u međuvremenu državne institucije rade u ograničenom obimu. To dovodi do lošijeg (sporijeg) ostvarenja interesa svih građana i zato ovakvo stanje treba okončati što prije. Na dinamiku formiranja vlade uticala je i invazija Rusije na Ukrajinu jer su međunarodni partneri Crne Gore postali osjetljiviji na politički uticaj partija koje su bliske političkim stavovima Rusije ili koje su pod direktnim uticajem predsjednika Srbje koji je prepoznat po svojoj bliskosti sa predsjednikom Rusije. Pregovori oko manjinske vlade počeli su u atmosferi koja je obećavala brzo okončanje, ali su nakon početka rata u Ukrajini krenula ozbiljnija uslovljavanja. Sve je počelo da podsjeća na prethodni proces formiranje vlade nakon izbora 30. avgusta 2020. Jačanje podrške manjinskoj vladi je legitimna ideja i vrijeme uloženo u širenje kruga političkih subjekata koji će participirati u vladi može se pokazati kao dobra investicija u stabilnost i brzinu donošenja važnih odluka. SDP je od 2016. i zvanično opozicona partija a treba se podsjetiti da su u Skupštini oni uskratili ranije podršku DPS-u i u značajnom periodu djelovali kooperativno sa subjetkima koji su osvojili vlast 30. avgusta 2020.
MONITOR: Da li je taj model vlade ono što treba Crnoj Gori i ako se konačno formira, kakvi će biti njeni dometi?
ĐUROVIĆ: Crnoj Gori je potrebna vlada koja ima legitmitet potvrđen u Skupštini. Nakon izgasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapvića, ponuđena je manjinska vlada kao model izlaska iz krize koji je pojašnjen detaljnije javnosti. Iznijet je predlog da u takvu vladu neće moći da uđu predstavnici DPS-a i DF-a. Jedni zbog svoje kompromitovanosti a drugi zbog nacionalističkih stavova. U procesu formiranja su definisani prioriteti koji su vezani dobrim dijelom za obećanja političkih partija datih u susret prethodnim parlamantarnim izborima.
Druga opcija koja se pojavila nakon pada vlade Krivokapića bio je predlog Demokratske Crne Gore o organizovanju vanrednih parlamentarnih izbora. U teoriji su izbori najbolji način za izlazak iz političke krize ali treba podsjetiti da je organizacija izbora u ovom trenutku problematična iz nekoliko suviše važnih razloga. Birački spiskovi su „oslobođeni“ nekoliko hiljada birača koji zapravo nemaju pravo glasa a još su ostale vjerovatno desetine hiljada koji moraju biti brisani. Zašto spiskovi nisu očišćeni je odgovornost Vlade koja je izgubila povjerenje. Ustavni sud ima u ovom trenutku četvoro sudija a da bi donosio odluke potrebno je da svih četvoro glasaju identično. Svaka žalba/prigovor političke partije u vezi sa glasanjem na nekom biračkom mjestu na kraju procesa mora doći pred Ustavni sud. Ako sud ne može donijeti odluku, proces ne može biti okončan pa se legitimitet i legalitet takvih izbora dovode u pitanje a postoji i realna opsanost od nastavka blokade. Da bi Ustavni sud mogao da funkcioniše, neophodno je izabrati makar dvoje novih sudija. To je odgovornost partija u Skupštini, a nije ni bilo pokušaja u pretodnom periodu da se ovaj problem riješi. Da bi se organizovali fer izbori, potrebna je transformacija Državne izborne komisije i njena profesionalizacija u skladu sa preporukama OSCE-a. Potrebno je donijeti novi zakon kako bi se taj problem riješio. Sve partije koje vrše vlast su obećale građanima da će izmijeniti izborno zakonodavstvo i uvesti sistem glasanja sa otvorenim listama. Odlaganje ostvarivanja ovog obećanja za neka druga vremena je svojevrsna obmana građana. Građani žele veći uticaj na izbor svojih predstavnika u Skupštini i to im se pravo mora osigurati do sljedećih parlamentarnih izbora. U vezi sa predlogom organizovanja izbora u što skorijem roku postavlja se i pitanje ko će sprovoditi pripreme tj. da li će vlada Zdravka Krivokapića vršiti svoju funkciju do okončanja novih izbora. Na to pitanje nije niko odgovorio od predlagača ovog modela.
Treća opcija je formiranje tzv. tehničke vlade koja bi imala mandat da samo pripremi izbore. Od DF-a do sada nije bilo pojašnjenja ko bi činio tu vladu, ko bi bio predsjednik, ko ministar vanjskih poslova, da li bi se ta vlada izjašnjavala o sankcijama Rusiji ili bi imala neke druge spoljnopolitičke prioritete.
Pravi model za izlazak iz političke krize je onaj oko kojeg se može postići dogovor većine u Skupštini. O svim modelima treba razgovarati u Skupštini. Svakako se sljedeći parlamentarni izbori moraju održati već narednog proljeća. Taj period može da se iskoristi za dobrobit svih građana ili potroši besmisleno za korist političkih partija. Da bi se kriza okončala, potrebno je da Skupština radi svoj posao. To znači da potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić treba da prestane sa kršenjem člana 90 Ustava i člana 83 Poslovnika o radu Skupštie koji propisuju da „prvo redovno zasijedanje počinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula“. Kako je članom 84 Poslovnika predviđeno da sjednicu saziva predsjednik Skupštine a članom 16 da „ako je predsjedniku Skupštine prestao mandat prije isteka vrmena na koji je biran, dužnost predsjednika Skupštine, do izbora novog predsjednika, vrši potpredsjednik iz kluba poslanika koji ima veći broj poslanika“, onda gospodin Bulajić treba da obavi svoju funkciju i zakaže odmah sjednicu Skupštine jer dosta zakonskih propisa čeka na usvajanje.
MONITOR: Predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je ove sedmice da će DPS imati jasan uticaj na manjinsku vladu. „Pozivam samo na zdravu logiku – imate vladu koju će činiti paritje koje imaju 14, 16 ili 19 poslanika u parlamentu, a potreban im je 41. Razliku do 41 davaće DPS. Šta mislite, je li to uticaj ili nije?”, kazao je. Slažete li se sa njim?
ĐUROVIĆ: Milo Đukanović šalje poruke svom biračkom tijelu u susret lokalnim izborima. DPS nema uticaja i neće ga imati na izvršnu vlast, na policiju i službe bezbjednosti, na tužilaštvo. Jedino što može DPS je ono što može i bilo koja druga partija u Skupštini, a to je da ne glasa za zakone. To može i DF i Demokratska Crna Gora i svi ostali. Oko zakonskih tekstova koji su kvalitetni i važni (kao npr. zakon koji uređuje pitanje oduzimanja nelagalno stečene imovine) vjerujem da će i partije koje ne participiraju u trenutnoj vladi dati podršku. DPS ima priliku da se domaćoj i međunrodnoj javnosti pokaže kao partija koja je spremna da se mijenja kako bi nakon neminovnog skorog odlaska Mila Đukanovića i kompromitovanih fukcionera ova partija pokušala da se obnovi sa nekim novim ljudima. Ukoliko DPS bude pokušavao da blokira procese i bio nekooperativan, nastaviće da propada do potpunog nestanka. DPS mora da podnese kaznu koja je došla kao posljedica njihove korumpiranosti, bahatosti, halapljivosti itd…
MONITOR: Kako vidite ono što radi odlazeća vlada otkako joj je izglasano nepovjerenje?
ĐUROVIĆ: Odlazeća vlada je dobrim dijelom u izbornoj kampanji koristeći svoje fukcije za propagiranje svoje partije. Donose i odluke koje su dio predizborne propagande jer nisu utemeljene u bilo kojem planu ili strategiji koju sprovodi vlada, kao npr. dodjela nadoknada za novorođenčad. Kada je ovo nekada radio DPS, cijela javnost se dizala na noge, sada se to mnogo mirnije doživljava. Troše se milioni za socijana davanja, ponovo bez kontrole. To ukazuje na karakter ljudi u Vladi koji su po svojim djelima vrlo slični DPS-u. Nije velika pamet potrebna da bi se država zaduživala i smišljali programi koji će donijeti kratkotrajnu popularnost njihovim autorima i dugoročnu zaduženost svim građanima.
MONITOR: Kako komentarišete aferu o umiješanosti u kriminalne aktivnosti Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kao i nečinjenje institucija koje bi time trebalo da se bave?
ĐUROVIĆ: Tek će početi da se otvaraju razne afere koje će pokazati da su najuticajniju funkcioneri iz svih grana vlasti bili u sprezi sa kriminalom. Taj proces se više ne može blokirati jer je i međunarodnim partnerima Crne Gore stalo da se korupcija i kriminal konačno odvoje od državnih institucija i da institucije u koje su uložene stotine miliona konačno počnu da rade za dobrobit svih građana a ne samo vrha jedne partije. Pošto međunarodni partneri pokazuju svakog dana da imaju podatke o različitim „poslovima“ u Crnoj Gori, nervoza kriminalaca će biti sve veća a moguće da će se neki od njih i preporučiti kao saradnici tužilaštvu.
MONITOR: Američka vlada je uvela ekonomske sankcije Svetozaru Maroviću, a na listi je još šest lica sa Balkana. Da li je lista, kada je Crna Gora u pitanju, konačna?
ĐUROVIĆ: Vjerujem da lista „zvanica“ nije konačna i da će se dopunjavati u skladu sa ponašanjem korumpiranih i kompromitovanih funkcionera koji ne shvataju da sami treba da napuste funkcije poslanika i povuku se iz politike. Nadam se da će i ovaj proces isprovocirati pojedine funkcionere da javno saopšte podatke o svim poslovima uključujući i onim koje je vodio predsjednik DPS-a Milo Đukanović. Marović je poslao signal ali iz dosadašnjeg iskustva on je spreman da trguje i ćuti, naravno u Beogradu.
Milena PEROVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
VLADA MALENIH, ZAVRŠNI RADOVI: Više ministara nego poslanika
-
MILOŠA MEDENICU SUMNJIČE ZA ŠVERC DROGE I DUVANA: Sutkinja i sin
-
NAPADI NA NOVINARE: I novi biju
-
ĐUKANOVIĆ I MAROVIĆ, POSLIJE SVEGA: Ljudi od stida
-
ZAGAĐENJE VAZDUHA U CRNOJ GORI: Tihi ubica
-
BIVŠA FABRIKA KOŽE POLIMKA VIŠE NIJE PRIJETNJA OKOLINI: Otrovi konačno uklonjeni
INTERVJU
MILOŠ VUKOVIĆ, FIDELITY CONSULTING: Istina će nas zaboljeti
Objavljeno prije
5 danana
20 Decembra, 2024Eurostat kaže da je kupovna moć građana danas manje-više ista kao 2019. godine. Sa druge strane, država i lokalne samouprave su, zbog inflacije i priliva velikog broj migranata, imali rekordne prihode. Kada ostanemo bez tog “goriva”, javne finansije Crne Gore će se suočiti sa bolnom istinom koja će rezultirati “hlađenjem” ekonomije
MONITOR: O prijedlogu zakona o budžetu za 2025. ne govori se mnogo. Da li bi trebalo?
VUKOVIĆ: Predloženi zakon o budžetu za 2025. godinu je rasipnički, nedomaćinski, nedovoljno razvojni i nadasve – nedovoljan da se građanima pruži potpuni servis od javnog interesa.
Evo par zanimljivih činjenica: Zakon o budžetu omogućava Vladi da se zaduži skoro tri milijarde eura ili 40 posto BDP-a. Fondu zdravstva fali 80 miliona eura, što znači da u četvrtom kvartalu 2025. može doći do nestašice ljekova. Resoru poljoprivrede, koji treba da pomogne diverzifikaciju privrede, nisu opredijeljena dovoljna sredstva. Smanjene su subvencije za podsticanje konkurentnosti privrede. Izdaci za materijalno obezbjeđenje porodice su ostali skromni. Povećani su izdaci za konsultantske ugovore i ugovore o djelu (kada se isključe sredstva u 2024. koja su opredijeljena popisu)…
Sa druge strane, zakon predviđa kupovinu aviona za Generalni sekretarijat Vlade od 25 miliona eura, krši se zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti jer tekući budžet raste brže od rasta BDP-a, neproduktivna potrošnja je povećana.
MONITOR: Uporno ukazujete na moguće probleme sa predloženim zakonom o strateškim investicijama. Šta je sporno u tom propisu?
VUKOVIĆ: Nacrt Zakona o strateškim investicijama Crne Gore obiluje formalnim i suštinskim nedostacima koji mogu ugroziti javni interes i zahtijevaju hitnu reviziju i značajno unapređenje.
Zakon nije precizno normirao obaveze postupanja organa koji se bave procjenom uticaja na životnu sredinu niti zaštitu kulturnih dobara, ostavljajući prostor za moguće zloupotrebe i ugrožavanje prirodnog i kulturnog nasljeđa. Predloženi rokovi su kratki za rješavanje kompleksnih pitanja, što ugrožava kvalitet i transparentnost odlučivanja.
Zakon ne predviđa provjeru ugovora od strane VDT-a prije njihovog sklapanja, čime se povećava rizik od pravnih sporova, finansijskih gubitaka i mogućih koruptivnih praksi. Nacrt zakona ne reguliše jasno postupke raspolaganja državnom imovinom, što otvara prostor za netransparentnost i moguće zloupotrebe.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR BILJANA ĐORĐEVIĆ, PROFESORKA FPN BEOGRADSKOG UNIVERZITETA I POSLANICA ZELENO-LIJEVOG FRONTA: Studentkinje i studenti daju primjer kako i ostali segmenti društva mogu da podnesu žrtvu
Objavljeno prije
5 danana
20 Decembra, 2024Vlast igra istovremeno dvije igre, smirujući i istovremeno raspirujući krizu. Da bi mogli da kažu da je bilo nekih mrvica odgovornosti, a da nekako ispadne da to nema veze sa njima
MONITOR: Studenti su pred institucije izneli nekoliko zahtjeva, prilično konkretnih i upućenih na određene adrese. Da li bi to moglo da znači da su nove generacije studenata u Srbiji, naučile i neke veštine efikasnijeg političkog djelovanja?
ĐORĐEVIĆ: Jedan deo zahteva je identičan zahtevima koje je odmah nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu iznela opozicija – tu posebno apostrofiram zahtev za objavljivanjem svih tajnih ugovora u vezi sa rekonstrukcijom železnice što se još uvek nije dogodilo. Specifično studentski zahtev je onaj koji se tiče odgovornosti svih onih koji su tukli studente koji su u znak solidarnosti sa žrtvama stajali mirno 15 minuta što je i bio povod za prvu blokadu, blokadu Fakulteta dramskih umetnosti-čije su studente napali, između ostalih, i Milija Koldžić, tadašnji većnik opštine Novi Beograd, iz redova SNS-a. Koldžić je, u međuvremenu, podneo ostavku ali ga je prethodno vladajuća većina na Novom Beogradu zadržala na tom mestu na sednici koju je sazvala opozicija tražeći njegovo razrešenje. Ovde je reč o odbrani sopstvenog dostojanstva a kada to traži omladina i istrajava u tome, to se teško da blatiti kao kad to radi opozicija-čak i ako izgovara iste stvari. Zato mislim da ovde nije reč o preciznosti zahteva, već o spremnosti i solidarnosti studenata da stanu iza njih na novi način.
MONITOR: Posle gromoglasne optužbe da se pobunjeni akademci grabe za nekakav novac koji je stigao za njegovo rušenje, Aleksandar Vučić je, kako tvrdi, ispunio sve studentske zahtjeve, uz raznorazna obećanja o životnim olakšicama. Da li je Vučić shvatio da mu dosadašnji stil rješavanja kriza, ovog puta, ne mora doneti uspijeh?
ĐORĐEVIĆ: Vučić se ne snalazi u ovome jer prvo potcenjuje i vređa studente i studentkinje da su neposobni da misle svojom glavom i da su korumpirani kako bi organizovali blokade-a onda kad shvati da je to greška, pokušava da ih pridobije tako da ih zapravo korumpira ponudama koje treba da nadomeste glavni uzrok njihovog nezadovoljstva. Danas je stigla najava da će i prevoz biti besplatan u Beogradu, pa onda subvencionisanje stanova za mlade… Verujem da će za koju nedelju i kuće biti od čokolade a prozori od marmelade. Naravno, Vučiću je to toliko puta polazilo za rukom da nije čudo što poseže sa istim rešenjima.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
PAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Hvala Sari
Objavljeno prije
2 sedmicena
13 Decembra, 2024I prije Sare nastavnici su se ”igrali” sa učenicama, ”preigravali” ili ”zabavljali” sa njima, ženili se ponekad nekima od njih. Odmjeravali, komentarisali im izgled, momke, drugarice i privatni život, dobacivali, davali komplimente, dodirivali se, znojili, češkali, pritiskali, raskopčavali i krivili kraj njih. Ima li neko da se ne sjeća sličnih situacija iz svoje srednje škole, bilo kao žrtva ili svjedok? Možda čak i osnovne… Jesmo li ih mi prijavili svojim očevima? Nekom drugom? Znam za sebe – nisam
MONITOR: Javnost je uznemirio slučaj seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije. Šta to govori o ovoj često tabu temi?
PETRIČEVIĆ: O javnosti kasnije, ali prije svega: HVALA SARI VUJISIĆ.
Hvala joj na hrabrosti, na brizi o drugim djevojkama, ali joj hvala i na povjerenju.
I prije Sare nastavnici su se ”igrali” sa učenicama, ”preigravali” ili ”zabavljali” sa njima, ženili se ponekad nekima od njih. I prije Sare oni su ih odmjeravali, komentarisali im izgled, momke, drugarice i privatni život, dobacivali, davali komplimente, dodirivali se, znojili, češkali, pritiskali, raskopčavali i krivili kraj njih. Ima li neko da se ne sjeća sličnih situacija iz svoje srednje škole, bilo kao žrtva, bilo kao svjedok? Možda čak i osnovne… Jesmo li ih mi prijavili svojim očevima? Nekom drugom? Znam za sebe – nisam.
O razlozima koji su me razjedali, ali iz kojih mi nije padalo na pamet da prijavim bilo šta i bilo koga, čitala sam mnogo godina kasnije, u feminističkim studijama autorki koje su decenijama radile sa žrtvama seksualnog nasilja i nastojale da se približe neizrecivom – traumi koja održava patrijarhalni poredak – seksualnom nasilju nad ženama koje ima ključnu ulogu u održavanju njihove potčinjenosti. Sve mi dišemo pod tom prijetnjom i sve mi živimo u toj sjeni. I najčešće se pravimo da ne postoje. Da smo veće i jače od njih. Da nas ne plaši mračna prečica, pijani prijatelj ili napaljeni autoritet. Ali znamo – za ženu nema opasnijeg mjesta od onog na kom bi trebalo da je najsigurnija.
Za većinu žena je to dom, za neke je to radno mjesto, omiljeni kafić ili – škola. Na tim mjestima provodimo vrijeme sa onima kojima najviše vjerujemo, ali to su ujedno i mjesta na kojima najviše stradamo. I da naglasim očito – ne moramo biti silovane da bismo bile žrtva kulture silovanja, da bi nam prijetnja tim radikalnim vidom psihofizičkog nasilja određivala ili učestvovala u određivanju našeg životnog puta. Muškarci sa tim ne moraju da žive, i vrijeme je da to ozbiljno i shvate.
MONITOR: Koliko to sada shvataju?
PETRIČEVIĆ: Pogledajte bilo koja istraživanja ili statistike – one su jezive. U studiji urađenoj u Srbiji (AŽC, 2018.) 90 odsto djevojaka navodi da su bile izložene seksualnom uznemiravanju narušavanjem njihovog integriteta seksualizovanim verbalnim ili neverbalnim ponašanjem na javnom mjestu – od mizoginih šala do aluzija, prijetnji, neželjenih poruka ili predloga seksualne prirode.
Istraživanje o percepciji seksualnog nasilja nad djevojkama i ženama koje je par godina kasnije (SŽK, 2021.) rađeno u Crnoj Gori pokazalo je sledeće: ”Skoro polovina (45 odsto) muškaraca misle da ženama prija kada im na poslu poklanjaju seksualnu pažnju.
Više od četvrtine ispitanika/ca vjeruje da su žrtve silovanja zapravo žene koje su imale seksualni odnos, ali su se “predomislile” nakon njega. Četvrtina smatra da žene koje kažu da su doživjele seksualno nasilje izmišljaju ili pretjeruju sa tvrdnjama o zlostavljanju ili silovanju. Četvrtina smatra da silovanje u braku ne postoji. Petina muškaraca smatra da žena i kada kažu “NE” zapravo misle “DA”. Ukoliko je žena silovana, gotovo petina ispitanih vjeruje da je uradila nešto što je dovelo do toga.”
Što nam to govori? Ono što feministkinje ponavljaju decenijama – glavne odlike kulture silovanja su erotizacija nasilja prema ženama, nevjerovanje žrtvi/preživjeloj i njeno okrivljavanje – prebacivanje odgovornosti i krivice na žrtvu. Sve to možemo da prepoznamo i u ovom slučlaju. To su ključni amortizeri koji i dalje osiguravaju opstanak statusa quo. Javnost je s pravom uznemirena i javnost ne treba da se smiri dok se postojeće stanje ne promijeni.
MONITOR: Kako ocjenjujete reakciju institucija i bijes javnosti? Zašto izostaje reakcija prosvjetnih radnika?
PETRIČEVIĆ: Odgovor na ovo pitanje započela bih ponovivši ključnu tezu teksta (”Grmite sestre”) koji sam prije tri godine pisala na istu temu: ”Malo je prostora za tišinu i samo žrtve imaju pravo na nju”. Svi ostali imaju obavezu da govore, na prvom mjestu institucije, zatim osobe iz povezanih struka, prije svega prosvete, prava, društvenih i humanističkih nauka. Naravno, opravdan zahtjev za procesuiranjem slučaja i ostvarivanjem pravde ne smije se pretvoriti ili svesti na dvije stvari – instrument političkog nadgornjavanja naše polupismene političke elite, sa jedne, i senzacionalističko razjarivanje po društvenim mrežama i pozive na linč, sa druge strane. Ne može nas vraćanje ”tradicionalnim vrijednostima” spasiti ili sačuvati od ovakvih nasilnika, niti ”uzimanje pravde u svoje ruke” i odmazde očeva i braće. Mi kao društvo moramo formulisati sistemski odgovor i promijeniti društvenu klimu u kojoj se rodno zasnovano nasilje prema ženama toleriše. Zato je ključan odgovor institucija koji je, makar za sada, u najboljem slučaju u fazi formulisanja. Dosadašnji je uglavnom bio tzv. ”institucionalna izdaja” – koncept koji koristi Jennifer Freyd kada opisuje situaciju u kojoj moćne javne institucije (škole, crkve, vlada, vojska) ne staju na stranu žena koje su unutar njih doživjele seksualno nasilje, nego opravdavaju samu instituciju i na taj način izdaju žene.
MONITOR: Vidite li taj obrazac u ovom slučaju?
PETRIČEVIĆ: U ovom slučaju imamo flagrantan primjer toga na konferenciji za štampu koju je sazvala direktorica škole. Ništa od onoga što je rekla ili učinila ne daje nadu niti djeluje ohrabrujuće, budući da je jedinstvenu priliku da javno zaštiti žrtvu ona iskoristila da prisvoji njenu ulogu. Pa ne može. Nije ovo viktimijada, a malo je odvratnijih stvari od toga da izigravate žrtvu u situaciji u kojoj vam je uloga bila da budete njen branilac. Umjesto da preuzme odgovornost koja joj pripada ona je odlučila da je prebaci na učenicu koja joj se povjerila, optuživši je da slučaj nije htjela prijaviti zbog straha od reakcije vlastitog oca. Ovo, u najboljem slučaju, demonstrira temeljno nerazumijevanje problema seksualnog nasilja.
Mene takođe podsjeća na jednu od prvih lekcija o patrijarhatu koju sam naučila kada sam bila otprilike istih godina kao Sara kada se prvi put obratila direktorici. Početkom studija moja bliska prijatelj
ica doživjela je nasilje, šamar koji nisam vidjela, iako smo skupa izašle te večeri. ”- A da ga prijavimo?” Odgovorila mi je da joj na pamet ne pada ništa slično, jer ne želi ni da zamisli što bi njen otac ili njezini prijatelji uradili da su saznali što joj se desilo te večeri. Oni se ne bi mogli kontrolisati, jednako kao što se nije mogao kontrolisati ni onaj koji ju je udario. Jedina koja se kontrolisala bila je ona – žrtva. Mi tu silnu braću i očeve vučemo na svojim leđima, mi ih čuvamo od pakla u kom i dalje kapitalizuju na svojim rodnim privilegijama.
Ali ima žena koje odbijaju da budu ili ostanu žrtve i koje odbijaju da ćute i hvala im na tome. Hvala Sari na povjerenju, ali hvala i novinarki Đurđi Radulović iz CIN-CG koja je zadobila to povjerenje, zadobila ga za nagluvu i slabovidu crnogorsku javnost, koja sičija, drobi, optužuje i kevće, i koja višestruko reviktimizira žrtve. Hvala Đurđi na tekstu, na interesovanju i istrajnosti da se uhvati u koštac sa ovako teškom i ovako važnom temom. To su mlade žene koje daju nadu. To su mlade žene koja svoja prava poznaju, koriste i proširuju – za sve. Hvala im i u ime generacija koje dolaze.
MONITOR: Da li smo kao društvo spremni da se suočimo sa ovim temama ili se zgražavamo stihijski, od slučaja do slučaja?
PETRIČEVIĆ: Sve ključne karakteristike totalnog ”odomaćenja” i naturalizacije kulture silovanja prepoznajemo i u ovom slučaju koji je u pogledu vidljivosti, raspolućen između Đurđinog istraživačkog teksta i brojnih tekstova na ovu temu objavljenih u crnogorskim medijima do sada, i histerične odmazde koja je pokrenuta na društvenim mrežama i u komentarima na portalima, paralelno sa okrivljivanjem žrtve i pronalaženjem opravdanja za nasilnika, što Kate Manne naziva izrazom ”himpatija” i određuje kao izuzetnu simpatiju koja se u javnosti pokazuje prema muškarcima koji su počinili seksualno nasilje prema ženama. To moramo da demontiramo. Moramo da naučimo što je seksualno nasilje, moramo da umijemo da prepoznamo seksualno uznemiravanje, moramo da pomognemo učenicama i učenicima da ga detektuju i da ga prijave. Naravno nužna je pretpostavka da imaju kome da ga prijave i da imaju povjerenja u to da im se prijava neće ”obiti o glavu”, niti biti gurnuta na dno ladice do njihove mature. Moramo da prestanemo da iskazujemo isključivo negativnu solidarnost i da štitimo kolege kada naprave ovakvu svinjariju.
Bojim se da je stihijska reakcija i slabo pamćenje nešto na što možemo računati kada je crnogorska javnost u pitanju, ali ipak računam i na to da će se neki pomaci desiti, prije svega da će se ova tema otvoriti u svakoj instituciji, a posebno u prosveti na svim nivoima. Neophodno je bez odlaganja istražiti da li je bilo još sličnih slučajeva u podgoričkoj gimnaziji, ali i u svakoj školi u kojoj postoji slična sumnja, budući da uporedna iskustva i na globalnom (”me too”) i na regionalnom nivou (”Nisam tražila”) i svjedočanstva djevojaka i žena na ovu temu govore da počinitelji imaju najčešće trajnu tendenciju ka ovakvom ponašanju, i da su žrtve rijetko usamljeni ili izolovani slučajevi.
Iskoristiću priliku i prostor koji ste mi dali kako bih podsjetila i podržala odličnu inicijativu Centra za ženska prava da se u najskorijem roku formulišu i usvoje precizni protokoli za zaštitu djece i mladih od seksualnog nasilja u obrazovnim ustanovama, kao i da se svi zaposleni ozbiljno upoznaju sa njegovim odredbama. Minimum koji tražimo treba da bude apsolutno nulta tolerancija na seksualno uznemiravanje učenica od strane nastavnika.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
O “evropskom kršćanstvu“ i “neevropskom islamu“
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Ugled
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Toplomjer
Zoran Radulović
-
ALTERVIZIJA / prije 3 sedmice
Poslednji Behemot
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 4 sedmice
Aporije anti-semitizma
Ferid Muhić
Novi broj
VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi proizvođači haosa
SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže
BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine
Izdvajamo
-
FELJTON4 sedmice
STANKO ROGANOVIĆ: OTUĐIVANJE KULTURNIH DRAGOCJENOSTI IZ CRNE GORE: Odnošenje arheoloških predmeta
-
OKO NAS4 sedmice
POLOŽAJ OSOBA SA INVALIDITETOM: Briga samo u planovima
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGOM PISANJA MONITORA O NOVOM STUDENTSKOM DOMU: Vladino čišćenje
-
INTERVJU4 sedmice
SARA KURGAŠ – KURGASHIAN, HIP-HOPERKA: Kroz muziku odgovaram na sopstvena pitanja
-
BAŠTE BRIGANJA4 sedmice
Ritam nerada
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Mutant
-
DRUŠTVO4 sedmice
BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu
-
INTERVJU3 sedmice
ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi pravosuđe po svojoj mjeri