Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: Partijski interesi i licemjerstvo

Objavljeno prije

na

Nepoštovanje pravosnažne sudske presude u imenovanju generalnog direktora RTCG je presedan koji doprinosi punom urušavanju vladavine prava u Crnoj Gori, a to se sve dešava uz punu podršku partija na vlasti i njihovih ministara koji bi morali da saopšte stav. Jasno je da se ovdje radi o političkoj trgovini

 

 

MONITOR: Ima li se šta slaviti na ovaj Dan novinara Crne Gore ?

ĐUROVIĆ: Pomaci u kreiranju ambijenta za slobodan rad novinara/ki su skromni. Utisak je da su ipak  reakcije institucija, kada se ugrožava sloboda rada novinara i medija,  donekle brže u odnosu na period od prije tri godine. Novinari nisu aktivni u različitim formama samoregulacije. Nisam primijetio da se neko novinarsko udruženja na Dan novinara posebno osvrnulo na primjenu profesionalnih standarda i ulogu novinara u zaštiti digniteta profesije. Kao da se na Dan novinara ne smije govoriti o kvalitetu rada novinara/ki i anomalijama u primjeni profesionalnih standarda. To navodi na zaključak da primjena profesionalnih standarda novinarima nije na prvom mjestu već su konstantno u fokusu pitanja egzistencije (većih plata) i uslova rada uključujući i bezbjednost u radu. Ta pitanja su nesumnjivo važna ali vjerujem da će javnost imati više sluha za potrebe novinara/ki kada i oni pokažu volju da svojim aktivnostima utiču na veću profesionalizaciju medija.

MONITOR: Još čekamo na rješavanje nekih od najznačajnijih slučajeva napada na novinare i ubistvo Duška Jovanovića.

ĐUROVIĆ: Protok vremena doprinosi da se gubi nada da će mnogi napadi na novinare i imovinu medija biti rasvijetljeni. Morao bi da se rasvijetli je najteži slučaj koji opterećuje našu državu – ubistvo Duška Jovanovića. Bez razrješenja ubistva Duška Jovanovića, uključujući i utvrđivanje činjenica o nalogodavcima, neće biti moguće vratiti povjerenje u institucije države koje bi morale da garantuju bezbjednost novinara. Bez osjećaja bezbjednosti mnogi novinari se neće baviti suštinskim otkrivanjem  društvenih anomalija i postavljaće sebi linije koje ne smiju preći u istraživanju djeovanja pojedinaca iz kriminalnog I političkog miljea.

MONITOR: Čekamo i na zakonodavstvo. Kako tu vidite ponašanje vlasti ?

ĐUROVIĆ: Rad na novim medijskim zakonima i medijskoj stategiji počeo je u oktobru 2021. Medijska strategija je usvojena dok će medijski zakoni biti vjerovatno usvojeni do juna ove godine, skoro tri godine nakon početka njihove pripreme. Ono što je započela vlada Zdravka Krivokapića privela je kraju  vlada Dritana Abazovića ali 43 vlada nije imala podršku u Skupštini i zakoni nisu mogli biti usvojeni.

Prethodni saziv Skupštine nije bio zainteresovan za ubrzanje pristupa EU I nije ih zanimalo usvajanje medijskih zakona. Očekujem da Vlada usvoji predloge medijskih zakona do redovnog zasijedanja Skupštine u martu. Još  ne znamo kako izgledaju konačne verzije ovih propisa i  imam veoma značajnu bojazan u pogledu formulacija ključnih djelova ovih propisa koji se odnose na: obaveznost upisa medija u evidenciju koju će voditi ministarstvo, uključivanje portala u ospeg nadležnosti Agencije za elektronske medije kako bi mogla da sankcioniše neprofesionalno izvještavanje i širenje govora mržnje, utvrđivanje zahtjevnih kriterijuma za članove savjeta i menadžmenta RTCG i Agencije za elektronske medije, momentalnu primjenu ovih propisa neposredno nakon usvajanja i momentalni izbor novih članova savjeta I menadžmenta RTCG i Agencije za elektronske medije. Ukoliko Vlada i nova skupštinska većina izaberu ono što dosadašnjim potezima nagovještavaju, možemo očekivati da će po svaku cijenu poltičke partije nove većine zadržati neprimjereni partijski uticaj nad RTCG i pojačati pritisak na AEM i Agenciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. To bi značilo nastavak prakse od avgusta 2020. godine koji se može okarakterisati kao preuzimanje institucija od  DPS-a ali ne i profesionalizacija i oslobađanje od neprimjerenog partijskog uticaja.

MONITOR: Media centar još čeka odgovor  ministarke kulture I medija Tamare Vujović na pravosnažnu presudu o nezakonitom izboru Borisa Raonića na mjesto direktora RTCG, kao i reakciju povodom imenovanja u Gradskoj TV?

ĐUROVIĆ: Ćutanje ministarki kulture i medija, prethodne i aktuelne, o nezakonitim radnjama u javnim emiterima i želja da se sačuvaju od mogućih kritika da se miješaju u rad javnih emitera je potpuno pogrešna. Ovo ukazuje i da su političke partije imale drugačije pristupe dok su bile u opoziciji. To ukazuje na nedostatak integriteta. To što ćute lideri svih političkih partija koje vrše vlast (PES, Demokrate, NSD, DNP, SNP, CIVIS, AA) ali i onih u opoziciji (URA, Bošnjačka stranka, SD) vratiće im se kad se ponovo nađu u opoziciji. Media centar će biti tu da ih podsjeti na njihovo licemjerstvo.

Nepoštovanje pravosnažne sudske presude u imenovanju generalnog direktora RTCG je presedan koji doprinosi punom urušavanju vladavine prava u Crnoj Gori. To se sve dešava uz punu podršku partija na vlasti i njihovih ministara koji bi morali da saopšte stav. Jasno je da se  radi o političkoj trgovini jer vlast kontroliše generalnog direktora RTCG kojem ne smeta da služi interesima partija i da zarad svog interesa u  informativnim emisijama RTCG ne kritikuje rad bio kojeg državnog organa. To što se na RTCG mogu sada čuti stavovi svih partija (vlasti i opozicije) ne znači da RTCG radi svoj posao profesionalno i ispunjava zakonom utvrđene ciljeve jer naprosto ne doprinosi rješavanju problema u zajednici, ne kritikuje vlast a ni druge aktere u društvu.

Pravilo ćutanja političkih partija u vezi sa RTCG se prenijelo i na slučaj imenovanja v.d. direktora Gradske RTV Podgorica kada je (po istom principu kao i u RTCG) nezakonito imenovan Vladimir Otašević. U slučaju Gradske RTV Podgorica oni koji vrše vlast otišli su u maniru DPS-a u posljednjem momentu pred usvajanje nove Odluke o RTV Podgorica u Skupštini Glavnog grada  ublažili kriterijume kako bi stvorili mogućnost da Otašević bude izabran za direktora Gradske RTV Podgorica.  Čak ni to nije pomoglo da sve prođe kako su zamislili Vasilije Čarapić (PES), Mitar Šušić (ZBCG) i Jelena Borovonić Bojović (ZBCG), pa je Otašević izabran nezakonito zbog sukoba interesa. Ne očekujem odgovore na pitanja o nezakonitostima u radu javnih emitera od onih koji ničim nisu doprinijeli da se RTCG ili Gradska RTV oslobodi partijskog uticaja, i koji svoje prolazne funkcije koriste da ostvare partijske interese. Pogotovo ne očekujem ništa od ljudi koji su hrabro ćutali do avgusta 2020. godine i koji ničim nisu doprinijeli da se Crna Gora oslobodi autoritarnog režima Mila Đukanovića.

MONITOR: Kako vidite izvinjenje Gradske TV predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću ubog izjave advokata Borisa Marinovića koji je u Dnevniku iznio stav da zbog isticanja trobojke Mandić treba krivično da odgovara?

ĐUROVIĆ: Način na koji je Gradska RTV Podgorica uputila izvinjenje predsjedniku Skupštine ukazuje da je ovaj lokalni javni servis na putu da promijeni gazdu. Umjesto DPS-a, šanse da novi gazda postane Nova srpska demokratija i Andrija Mandić su sve veće. Ukoliko je kandidat za direktora Gradske RTV Podgorica Vladimir Otašević osjetio potrebu da zaštiti Andriju Mandića od izjave sagovornika u neprofesionalnom (jednostranom) prilogu emitovanom u Dnevniku ovog javnog emitera, onda je kršenje profesionalnih standarda prethodno morala da utvrdi Komisija za prigovore slušalaca i gledalaca pa da se tek tada eventualno uputi izvinjenje. U ovom slučaju se postavlja i dodatno pitanje: da li će novi menadžment Gradske RTV Podgorica da se izvinjava svima koji su predmet neprofesionalnog rada ovog javnog emitera ili samo političkim mentorima?

U   reakciji novi vršilac dužnosti Otašević se poziva pogrešno na član 34 Zakona o medijima jer se ne radi o stavu urednika ili novinara koji je optužio predsjednika Skupštine da isticanjem nepoznate zastave čini krivično djelo, već o izjavi sagovornika u prilogu. Nesporono je da su se u prilogu morale naći i izjave drugih sagovornika, onih koji ne misle da  se radi o krivičnom djelu predsjednika Skupštine ali i stručnih osoba  i predstavnika nadležnih organa. U ovom slučaju se moglo govoriti o kršenju Pravilnika o poštovanju profesionalnih standarda u elektronskim medijima i Pravilnika o profesionalnim principima i standardima u Gradskoj RTV Podgorica ali ne i članu Zakona o medijima na koji se poziva novi menadžment. Izvinjenje v.d. direktora Gradske RTV Podgorica treba posmatrati u svijetlu činjenice da Otašević želi da bude izabran u punom mandatu na trenutno otvorenom konkursu za direktora Gradske RTV i zato suprotno pravilima demonstrira poniznost. Ovaj slučaj govori kakav lokalni javni servis su spremile PES, NSD i DNP a uz aminovanje Demokrata i URA-e. Gradska RTV Podgorica neće postati profesionalna na način što će se uticaj DPS-a, propagandistički i neprofesionalni način izvještavanja za potrebe DPS-a, zamijeniti uticajem nove većine u Glavnom gradu.

MONITOR: Uprkos apelu civilnog sektora v.d VDT Tatjani Begović da tužilaštvo odustane od gonjenja istoričara Bobana Batrićevića zbog stavova koje je iznio u kolumni, suđenje je počelo. Kako komentarišete taj slučaj?

ĐUROVIĆ: Ovaj slučaj pokazuje potrebu odgovornih pojedinaca u tužilaštvu da autoritet i mentora u liku DPS-a zamijene sa autoritetom Srpske pravoslavne crkve (SPC). Batrićević je u svom tekstu iznio kritike na račun jedne vjerske zajednice i njenih visokih predstavnika bez bilo kakvih poziva na govor mržnje ili diskriminatornih poruka. Vjrujem da će sud okončati brzo ovaj postupak I utvrditi da nema odgovornosti Batrićevića a da će tužilaštvo u drugoj sličnoj situaciji (kojih će sigurno biti) imati drugačiji pristup. Tužilaštvo će morati da se oslobodi potrebe za mentorima I autoritetima. SPC će morati da se navikne na kritike a I moraće da shvati da sve svoje zamisli neće moći da ostvari čak ni uz podršku njihovih političkih predstavnika. I ovu fazu u razvoju demokratije moraju da prođu što prije građani Crne Gore.

MONITOR: Gdje je Crna Gora kada je u pitanju sloboda govora ?

ĐUROVIĆ: Stanje je bolje nego što je bilo bez obzira na povremene incidente kao što je slučaj Batrićević. Situacija će se popraviti kada se tužilaštvo i sudovi oslobode partijskog i kriminalnog uticaja a to zavisi od novih zakonskih propisa i volje onih koji vrše vlast.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo