Povežite se sa nama

MONITORING

GODIŠNJICA OBRAČUNA MILIVOJA KATNIĆA SA KONKURENCIJOM U SUDU: Rodićev proces

Objavljeno prije

na

Počelo je, poput sage o državnom udaru, dramatičnim najavama i interpretacijama: Advokat Goran Rodić organizovao je kriminalnu grupu sa namjerom da sa 600.000 eura podmiti Milivoja Katnića kako ovaj ne bi pokrenuo istragu protiv kompanije A2A, obavijestio nas je prije godinu lično specijalni državni tužilac, nakon što su pripadnici Specijalnog policijskog tima po nalogu tužilaštva pretresli kancelarije i stan advokata Rodića. Tokom pretresa policija je „privremeno oduzela” dokumentaciju koja je svjedočila o poslovnoj saradnji Advokatske kancelarije Rodić sa italijanskom A2A (okončanoj nekih šest mjeseci ranije). Ali i mobilne telefone Rodića i njegovih saradnika, što će se pokazati kao mnogo zanimljiviji dio priče.

„Do tih sumnji smo došli pretresom stana i kancelarija”, tvrdio je Katnić, mada do danas ni zvanični ni nezvanični izvori iz tužilaštva nijesu ukazali da postoji makar jedan materijalni dokaz za optužbe. „Rodić je davao pravna mišljenja licima na rukovodećim pozicijama u kompaniji A2A. Među tim mišljenjima je mogućnost da SDT iskoristi diskreciono pravo i ne pokrene postupak protiv A2A kao pravnog lica. Postoje i dokazi da je kancelarija Rodića dobila do 70.000 eura”, kazao je SDT.

Katnić do danas nije komentarisao optužbe da je SDT svojim postupanjem prekršilo zakon pošto je pretres Advokatske kancelarije Rodić izvršen bez zakonom obaveznog prisustva predstavnika Advokatske komore Crne Gore (AKCG). Doduše, ni članovi AKCG nijesu dizali pretjeranu buku po tom pitanju. Pušti đavola, kako pjevaju momci uz kotorske Who see.

,,Bilo kakav mito i ja nismo spojivi”, odgovorio je Rodić. „Nisam advokat koji predmete radi i završava na balkanski način, niti na bilo koji od nezakonitih načina sa domicilnog prostora italijanskih državljana”.

Nekih pola godine kasnije, pokazalo se kako je SDT odustalo od optužbi na račun A2A i domaćeg osoblja iz EPCG. Nije objašnjeno da li se tokom postupka desio „slučaj” koji je, godinu ranije, za svoje klijente iz Italije analizirao advokat Rodić, a tužilac Katnić nam ga predočio kao krunski dokaz zavjere. Tek, u januaru ove godine, Specijalno tužilaštvo je Višem sudu dostavilo optužnicu protiv italijanskih državljana Enrika Malerbe, Renata Ravanelija, Flavia Bjanka i Masima Sala, tereteći ih za ,,zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju”.

Podsjetimo, riječ je o konsultantskim ugovorima koje su menadžeri A2A, upravljajući Elektroprivredom Crne Gore, potpisali sa matičnom kompanijom i njenim ćerka firmama A2A reti eletrika i BAIN Milano, u ukupnoj vrijednosti od nekih 15 miliona. Aferu je otkrilo Udruženje manjinskih akcionara EPCG, a Vlada i domaći menadžment EPCG su otkrivene podatke mjesecima ignorisali i osporavali – sve dok se Vasilije Miličković i njegovi saradnici nijesu obratili tužilaštvu u Italiji. Potom je novac vraćan na račun EPCG, A2A oslobođena svih sumnji dok je još neizvjesno da li će se na optuženičkoj klupi naći njeni nekadašnji predstavnici u Crnoj Gori. Viši sud je u februaru Specijalnom tužilaštvu dostavljenu optužnicu vratio na dopunu zbog navodnih „administrativnih propusta”. SDT je dodatni posao završio krajem maja. Koliko uspješno saznaćemo uskoro. Novo izjašnjenje o optužnici u Višem sudu zakazano je za desetak dana.

U međuvremenu je, prema nezvaničnim saznanjima Monitora, Specijalno tužilaštvo promijenilo opis djela za koje sumnjiči Gorana Rodića i njegove saradnike iz advokatske kancelarije. Izgleda kako se njima više ne spočitava ,,organizovanje kriminalne grupe radi podstrekavanja za davanje mita”, kako bi Katnić bio blagonaklon prema A2A, već naum da prevare/obmanu/finansijski oštete svoje klijente iz Italije!?

Ni Advokatska kancelarija Rodić i Specijalno državno tužilaštvo nijesu željeli da otkrivaju detalje postupka koji se oživljava i uspavljuje s vremena na vrijeme, kao po nečijoj potrebi i porudžbi. Jedni su nam pokušali objasniti kako „šut sa rogatim ne može” i kako – iz njihove perspektive – može biti kontraproduktivno svako dodatno talasanje slučaja u kome su se našli „iz svima poznatih razloga”. Drugi su nas ignorisali (vidi boks).

Prepušteni sami sebi mogli smo samo da maštamo. Recimo, kako i zašto Specijalno državno tužilaštvo nikada ni približno sličnu pažnju nije posvetilo advokatima Ani Đukanović (ranije Kolarević) i Nikoli Martinoviću i njihovoj ulozi u aferi Telekom. Nije valjda da Milivoje Katnić i njegovi saradnici u toj priči nijesu prepoznali javni interes?

Da se vratimo slučaju Rodić. Ćutanje glavnih aktera ne smije biti razlog za ignorisanje priče sa mogućim dalekosežnim posljedicama po društvo. Nakog desanta na Kancelariju Rodić i medijskog napada na njega i njegove saradnike – Specijalno državno tužilaštvo je na svom sajtu objavilo transkripte razgovora i poruka pronađenih u oduzetim telefonima. Probranih, redigovanih i nafilovanih pratećim komentarima, kako bi nam pomogli pri njihovom čitanju.

Sve pod firmom predstavljanja raznih oblika specijalnog rata koji se vode protiv njih, tužilaštvo objašnjava motive Rodićevih javnih nastupa. ,,Cilj medijskog eksponiranja advokata G.R. bio je njegov izbor na mjesto vrhovnog državnog tužioca, o čemu je postojao i dogovor sa, za sada, nepoznatim licima”. Pazite sa za sada nepoznatim licima. Znači li to da Katnić i društvo intenzivno rade na otkrivanju zločinaca koji su željeli Gorana Rodića na mjestu VDT-a? Ili je u pitanju samo upozorenje.

Tužilaštvu smetaju i javne kritike. ,,G.R. saopštava da je, gostujući na TV-u, problematizovao sporazume o priznanju krivice, koje je do sada zaključilo Specijalno državno tužilaštvo, a sve kako bi se kompromitovao rad SDT i omalovažili uspjesi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kroz netačno i tendeciozno prikazivanje rezultata sporazuma koji su zaključeni u tzv. ,,budvanskim predmetima”, pri čemu G.R. potencira da su sporazumi zaključeni isključivo u korist okrivljenih, a ne u korist zakona i pravde”, objašnjavaju nam iz Specijalnog tužilaštva. Šteta što im, kao svjedoci brige za javne interese, nijesu dostupni Svetozar i Miloš Marović. Oni bi, iz prve ruke, mogli razobličiti netačnu i tendencioznu kritiku sporazuma koje su potpisali sa tužilaštvom.

Bez zazora Katnić i njegovi saradnici objavljuju i komunikaciju Rodića sa Milanom Kneževićem, njegovim klijentom u slučaju državni udar.

„Jasno se utvrđuje da G.R. i M.K. ne razgovaraju o činjenicama koje se odnose na postupak u predmetu terorizam u pokušaju, već prevashodno razgovaraju o načinu na koji bi opstruirali krivični postupak, te dalje vršili medijsku propagandu u cilju diskreditacije tužilaštva”, zaključuju u SDT-u nakon prezentovane četiri (4) rečenice iz očigledno mnogo dužeg razgovora advokata i njegovog klijenta. Nove izvode iz razgovora (na temu potjernice koju je Hrvatska raspisala za pravosnažno osuđenim ubicom Sašom Sinđelićem – ključnim svjedokom Katnićeve optužnice) prate novi komentari. Prema njima Rodić i Knežević razrađuju ,,plan opstruiranja krivičnog postupka na sve moguće načine i nastoje da iskoriste svoje položaje kako bi izvršili dodatni pritisak prema Hrvatskoj, a sve u cilju komplikovanja samog krivičnog postupka…”.

Motiv objavljivanja saopštenja od 17. jula, dodaje se, je isključivo pravo javnosti da zna u kakvim okolnostima SDT obavlja svoje zadatke definisane Ustavom i zakonom, „sa ciljem da javnost razumije sve forme specijalnog rata koji se duže vrijeme vodi protiv SDT-a”.

Rodić se, očekivano, povukao iz slučaja državni udar, dok su njegove ovdašnje kolege iz AKCG neočekivano tiho prešle preko svega učinjenog.

„Od vrhovnog državnog tužioca očekujemo samo da se kratko i jasno izjasni da li podržava prisluškivanje i špijuniranje advokata i klijenata i prisluškivanje međusobne komunikacije advokata”, kazao je Miroje Jovanović , branilac Andrije Mandića obrazlažući zahtjev upućen Ivici Stankoviću da se Milivoje Katnić izuzme iz slučaja državni udar. Zahtjev je odbijen.

Katnić je našao za shodno da dodatno pojasni svoj postupak, pozivajući se i na presudu Evropskog suda koja kaže „da postoji granica prava na povjerljivost komunikacije (advokat–klijent) i ista je ograničena nacionalnim pravosudnim interesima”. Istovremeno je ponovio optužbe na račun advokata i navodnog kršenja njihovog kodeksa profesionalne etike.

Onda su se svi utišali. Neki milom, neki silom. Sinđelić je ispričao svoju priču i otišao kući. Mi smo tu đe smo. Zaboravimo li – ponoviće se.

Strah i tišina

Specijalno državno tužilaštvo ostalo je nijemo na upit koji smo im uputili početkom nedjelje. Tražili smo odgovore i pojašnjenja na sledeća pitanja:

– Prošlo je tačno godinu dana kako je advokat Goran Rodić osumnjičen da je ,,organizovao kriminalnu grupu radi podstrekavanja za davanje mita” vezano za slučaj italijanske kompanije A2A (citat SDT Milivoje Katnić). Šta se u međuvremenu dešavalo sa tim slučajem i u kojoj je on fazi?

– SDT je prije godinu dana kazao da postoji osnov sumnje da je advokat Rodić organizovao kriminalnu grupu sa ciljem da njega (SDT-a) podmiti kako ne bi pokrenuo postupak protiv italijanske kompanije A2A. Šta je bilo sa tim postupkom?

– Može li se ishod istrage protiv A2A dovesti u vezu sa istragom protiv Gorana Rodića?

– Prije nepunih godinu dana na vašem sajtu se pojavio materijal pod naslovom „Specijalno tužilaštvo predstavlja oblike specijalnog rata”. U dijelu propratnog objašnjenja piše i sledeće: ,,U cilju objektivnog informisanja javnosti i posebno sagledavanja oblika i formi specijalnog rata koji traje protiv Specijalnog državnog tužilaštva, te posebno rasvjetljavanja oblika i formi i propagandnih aktivnosti u okviru tog plana, prezentujemo javnosti dio materijala dobijenog iz mobilnih telefona koje je koristio advokat G. R, kao i druge dokaze koji su izuzeti po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici”.

Molim Vas da nam pojasnite da li se povodom ovih materijala vode bilo kakvi postupci protiv onih koji su vodili specijalni rat protiv SDT; ili protiv nekoga iz tužilaštva ko je prekršio pravo na tajnost komunikacije advokat – klijent, objelodanio dokaze iz postupka itd…

– U kojoj je fazi ,,slučaj čokolada” (4.000 eura u omotu čokolade poklonjene surpuzi SDT-a na njenom radnom mjestu)?

Iz Specijalnog državnog tužilaštva ni pisma ni razglednice.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo