Čak 163 od 478 nastavnika matematike koji rade u školama nemaju potrebnu stručnu kvalifikaciju. Oko 60 matematičara je pred penzijom. Đacima taj predmet često predaju mašinski i elektro-inženjeri, diplomirani ekonomisti, studenti… Slično je i sa fizičarima i hemičarima u Crnoj Gori

Dugogodišnjem kuburenju sa nastavnim kadrom iz oblasti prirodnih nauka ne nazire se kraj. Na Zavodu za zapošljavanje bilo je objavljeno oko 150 konkursa za profesore matematike.  Nedavna analiza Zavoda za školstvo pokazala je da čak 163 od 478 nastavnika matematike koji rade u školama nemaju potrebnu stručnu kvalifikaciju. Đacima taj predmet često predaju mašinski i elektro-inženjeri, diplomirani ekonomisti, studenti… Iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore (UNMCG) zabilježili su    da u jednoj školi matematiku predaje profesor engleskog. Nema ko drugi.

Dva su moguća uzroka ovog problema, prepoznali su krajem novembra 2022. godine iz ovog udruženja u dopisu koji su uputili Ministarstvu prosvjete (MP), odnosno ministru Miomiru Vojinoviću, a u koji je Monitor imao uvid.

Jedan od njih odnosio se na donedavno zahtjevnu normu od 18 časova koje je nastavnik matematike trebalo da održi učenicima u toku nedjelje. Zbog nemogućnosti da u stvarnosti odrade ovoliko časova jer đaci imaju četiri puta nedjeljno matematiku pa bi dva nastavnika morala da podijele posao u jednom odjeljenju, obično bi održali još dva časa preko norme, dakle oko 20. Iz UNMCG-a su tražili da se ta norma smanji na 16 časova nedjeljno. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju iz decembra 2022. godine to je i urađeno, a ta je odluka trebalo da posluži ili tome da se otvori više radnih mjesta ili da se nastavnicima poveća plata.

Drugi uzrok iz UNMCG-a vide u smanjenom interesovanju studenata za smjer Teorijska matematika. ,,Iz godine u godinu sve ih je manje. Redom se odlučuju za zanimanja koja im donose više mogućnosti, naročito u finansijskom smislu. Najveći broj svršenih srednjoškolaca koji vole matematiku na kraju ipak upisuje smjer Matematika i računarske nauke na Prirodno-matematičkom fakultetu, a njih preko 80 odsto se, nakon završetka studija, odlučuje da svoju sreću potraži u programerskoj industriji”, navodi se  u dopisu, u kom se traži i povećanje platnih koeficijenata nastavnicima matematike u osnovnoj školi za 30 odsto.

Na konkursu Zavoda za zapošljavanje iz jula 2022. godine koji je Monitor zabilježio, jedna podgorička srednja škola tražila je nastavnika matematike za platu od 600 eura. U međuvremenu, nastavnicima je uvećan koeficijent za oko 20 odsto, pa tako danas prosječna plata nastavnika matematike iznosi oko 700 eura. Ukoliko bi, recimo, matematičar uzeo još četiri časa preko norme i radio vremenski kao i ranije, plata bi mu bila veća za još 20 odsto, jer se za svaki dodatni čas zarada uvećava za dodatnih pet odsto. Dakle, iznosila bi oko 850 eura.

Zapošljeni u sferi programiranja,  u prosjeku zarađuju i duplo više od nastavnika matematike. Neki i do dvije hiljade eura, ukoliko rade u inostranim programerskim firmama u Crnoj Gori.

Nije sve ni u zaradama, ističe za Monitor članica Upravnog odbora UNMCG-a i nastavnica matematike Danijela Jovanović koja već 30 godina radi taj posao. ,,Treba uzeti u obzir i sve druge poteškoće sa kojima se suočavaju nastavnici. Razna poniženja, kritike zbog neispunjenih očekivanja roditelja koji traže bolje ocjene i onda kada djeca to ne zaslužuju, loš odnos društva prema prosvjeti. Malo  svršenih srednjoškolaca  upisuje prirodne nauke, poput matematike. Od tog malog broja, mali ih broj i završava. Upitan je i kvalitet njihovog obrazovanja. Od tih što završe, većina odmah započne rad u banci, nekoj privatnoj firmi ili državnoj ustanovi gdje obavlja poslove vezano za statistiku ili računarstvo”, kaže Jovanović.

Ona ukazuje da ni Matematička gimnazija u okviru Gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici nije odradila posao popularizacije nauke. ,,Iako je to jedan od primarnih ciljeva, statistika pokazuje da nemamo zadovoljavajući broj upisanih učenika”.

Nevolje poput matematičara, imaju i nastavnici hemije i fizike.

Hemičari imaju normu od 18 časova nedjeljno koju treba da ispune u sedmom i osmom (po jedan čas nedjeljno u odjeljenju) i devetom razredu (dva časa nedjeljno), a neki od njih zbog toga predaju u čak 15 odjeljenja, što im otežava rad. Prema saznanju Monitora, oni već duže žele da im se uveća broj časova u osmom razredu – sa jedan na dva časa nedjeljno, jer bi se na taj način otvorila nova radna mjesta za nastavnike hemije.  U Crnoj Gori ne postoji fakultet za obrazovanje nastavnika hemije.

Rezultati konkursa za upis na studije fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu pokazuju da je iz  godine u godinu, sve je manje zainteresovanih.  Trenutno, prema analizi Zavoda za školstvo, oko 30 odsto nastavnika fizike u Crnoj Gori nema stručne reference da obavlja taj posao.

Iz Ministarstva prosvjete (MP) za Monitor kažu da Strategija obrazovanja nastavnika za period od 2017. do 2024. godine, u oblasti Upisna politika studijskih programa koji obrazuju nastavnike, predviđa određena rješenja. ,,Navedene su mjere poput sprovođenja istraživanja i analiza stanja zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama na svim nivoima obrazovanja u pogledu profila, radnog staža, deficitarnosti i drugog, kako bi se utvrdile potrebe za nastavnicima određenih profila”.

Planirano je, ističu još iz MP-a, da se u saradnji ministarstva, lokalnih zajednica, ustanova visokog obrazovanja i drugih partnera ,,osnuju fondovi za stipendiranje studenata koji studiraju za deficitarne nastavničke profile”.

Janković smatra da je predlog stipendiranja dobar, ali da buduće nastavnike matematike treba i dodatno motivisati. ,,Trenutno je oko 60 kolega pred penzijom. Treba razmišljati o novim kadrovima, kojima bi valjalo omogućiti, na primjer, kupovinu stana po povoljnim uslovima. Nakon što dobiju stipendiju i obezbijedi im se dobar radni ambijent, država treba da ih obaveže da poslije studija zapravo i rade u školama, a ne negdje drugo”.

U Crnoj Gori ne postoji dokument kojim se reguliše politika planiranja ljudskih resursa u sektoru obrazovanja, navodi se u Analizi sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020. godine UNICEF-a i MP-a objavljenoj 2022.  Tim koji je sastavljao analizu pokušao je da napravi grubu procjenu potrebnog broja nastavnika do 2025. godine, ali to nije bilo moguće. ,,Ovo je veoma zabrinjavajuće… Pravovremene prognoze u pogledu potrebe za nastavnim osobljem od ključne su važnosti – priprema nastavnika dugotrajan je proces i bez tačne prognoze sistem bi se mogao suočiti s nedostatkom kvalifikovanog kadra”, upozorava se u ovom dokumentu.

Crna Gora nema ni sveobuhvatnu strategiju razvoja obrazovanja.

Rezultati PISA testiranja iz godinu u godinu ilustruju mane našeg obrazovnog sistema, ali valja ukazati i na to da su rezultati iz 2018. bolji od onih u 2015. godini samo iz matematike.  Pitanje je, hoće li tako biti i u budućnosti.

Testiranje šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022. biće javno u decembru 2023. Sljedeći put kada bude organizovano, 2025. godine, glavna oblast biće prirodne nauke.

Trend manjka nastavnog kadra iz oblasti prirodnih nauka primijetan je i u regionu.  U Srbiji zbog visokih plata IT kompanije preuzimaju matematičare i informatičare iz prosvjete. Školama je u toj zemlji 2018. godine nedostajalo oko hiljadu ovih stručnjaka. Zbog malih plata, danas je situacija još teža.

Posljedica je neibježna – opadanje, ionako upitnog kvaliteta nastave.

Andrea JELIĆ