Povežite se sa nama

Izdvojeno

GODINAMA NEDOSTAJE NASTAVNI KADAR IZ OBLASTI PRIRODNIH NAUKA: Matematika života

Objavljeno prije

na

Čak 163 od 478 nastavnika matematike koji rade u školama nemaju potrebnu stručnu kvalifikaciju. Oko 60 matematičara je pred penzijom. Đacima taj predmet često predaju mašinski i elektro-inženjeri, diplomirani ekonomisti, studenti… Slično je i sa fizičarima i hemičarima u Crnoj Gori

 

Dugogodišnjem kuburenju sa nastavnim kadrom iz oblasti prirodnih nauka ne nazire se kraj. Na Zavodu za zapošljavanje bilo je objavljeno oko 150 konkursa za profesore matematike.  Nedavna analiza Zavoda za školstvo pokazala je da čak 163 od 478 nastavnika matematike koji rade u školama nemaju potrebnu stručnu kvalifikaciju. Đacima taj predmet često predaju mašinski i elektro-inženjeri, diplomirani ekonomisti, studenti… Iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore (UNMCG) zabilježili su    da u jednoj školi matematiku predaje profesor engleskog. Nema ko drugi.

Dva su moguća uzroka ovog problema, prepoznali su krajem novembra 2022. godine iz ovog udruženja u dopisu koji su uputili Ministarstvu prosvjete (MP), odnosno ministru Miomiru Vojinoviću, a u koji je Monitor imao uvid.

Jedan od njih odnosio se na donedavno zahtjevnu normu od 18 časova koje je nastavnik matematike trebalo da održi učenicima u toku nedjelje. Zbog nemogućnosti da u stvarnosti odrade ovoliko časova jer đaci imaju četiri puta nedjeljno matematiku pa bi dva nastavnika morala da podijele posao u jednom odjeljenju, obično bi održali još dva časa preko norme, dakle oko 20. Iz UNMCG-a su tražili da se ta norma smanji na 16 časova nedjeljno. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju iz decembra 2022. godine to je i urađeno, a ta je odluka trebalo da posluži ili tome da se otvori više radnih mjesta ili da se nastavnicima poveća plata.

Drugi uzrok iz UNMCG-a vide u smanjenom interesovanju studenata za smjer Teorijska matematika. ,,Iz godine u godinu sve ih je manje. Redom se odlučuju za zanimanja koja im donose više mogućnosti, naročito u finansijskom smislu. Najveći broj svršenih srednjoškolaca koji vole matematiku na kraju ipak upisuje smjer Matematika i računarske nauke na Prirodno-matematičkom fakultetu, a njih preko 80 odsto se, nakon završetka studija, odlučuje da svoju sreću potraži u programerskoj industriji”, navodi se  u dopisu, u kom se traži i povećanje platnih koeficijenata nastavnicima matematike u osnovnoj školi za 30 odsto.

Na konkursu Zavoda za zapošljavanje iz jula 2022. godine koji je Monitor zabilježio, jedna podgorička srednja škola tražila je nastavnika matematike za platu od 600 eura. U međuvremenu, nastavnicima je uvećan koeficijent za oko 20 odsto, pa tako danas prosječna plata nastavnika matematike iznosi oko 700 eura. Ukoliko bi, recimo, matematičar uzeo još četiri časa preko norme i radio vremenski kao i ranije, plata bi mu bila veća za još 20 odsto, jer se za svaki dodatni čas zarada uvećava za dodatnih pet odsto. Dakle, iznosila bi oko 850 eura.

Zapošljeni u sferi programiranja,  u prosjeku zarađuju i duplo više od nastavnika matematike. Neki i do dvije hiljade eura, ukoliko rade u inostranim programerskim firmama u Crnoj Gori.

Nije sve ni u zaradama, ističe za Monitor članica Upravnog odbora UNMCG-a i nastavnica matematike Danijela Jovanović koja već 30 godina radi taj posao. ,,Treba uzeti u obzir i sve druge poteškoće sa kojima se suočavaju nastavnici. Razna poniženja, kritike zbog neispunjenih očekivanja roditelja koji traže bolje ocjene i onda kada djeca to ne zaslužuju, loš odnos društva prema prosvjeti. Malo  svršenih srednjoškolaca  upisuje prirodne nauke, poput matematike. Od tog malog broja, mali ih broj i završava. Upitan je i kvalitet njihovog obrazovanja. Od tih što završe, većina odmah započne rad u banci, nekoj privatnoj firmi ili državnoj ustanovi gdje obavlja poslove vezano za statistiku ili računarstvo”, kaže Jovanović.

Ona ukazuje da ni Matematička gimnazija u okviru Gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici nije odradila posao popularizacije nauke. ,,Iako je to jedan od primarnih ciljeva, statistika pokazuje da nemamo zadovoljavajući broj upisanih učenika”.

Nevolje poput matematičara, imaju i nastavnici hemije i fizike.

Hemičari imaju normu od 18 časova nedjeljno koju treba da ispune u sedmom i osmom (po jedan čas nedjeljno u odjeljenju) i devetom razredu (dva časa nedjeljno), a neki od njih zbog toga predaju u čak 15 odjeljenja, što im otežava rad. Prema saznanju Monitora, oni već duže žele da im se uveća broj časova u osmom razredu – sa jedan na dva časa nedjeljno, jer bi se na taj način otvorila nova radna mjesta za nastavnike hemije.  U Crnoj Gori ne postoji fakultet za obrazovanje nastavnika hemije.

Rezultati konkursa za upis na studije fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu pokazuju da je iz  godine u godinu, sve je manje zainteresovanih.  Trenutno, prema analizi Zavoda za školstvo, oko 30 odsto nastavnika fizike u Crnoj Gori nema stručne reference da obavlja taj posao.

Iz Ministarstva prosvjete (MP) za Monitor kažu da Strategija obrazovanja nastavnika za period od 2017. do 2024. godine, u oblasti Upisna politika studijskih programa koji obrazuju nastavnike, predviđa određena rješenja. ,,Navedene su mjere poput sprovođenja istraživanja i analiza stanja zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama na svim nivoima obrazovanja u pogledu profila, radnog staža, deficitarnosti i drugog, kako bi se utvrdile potrebe za nastavnicima određenih profila”.

Planirano je, ističu još iz MP-a, da se u saradnji ministarstva, lokalnih zajednica, ustanova visokog obrazovanja i drugih partnera ,,osnuju fondovi za stipendiranje studenata koji studiraju za deficitarne nastavničke profile”.

Janković smatra da je predlog stipendiranja dobar, ali da buduće nastavnike matematike treba i dodatno motivisati. ,,Trenutno je oko 60 kolega pred penzijom. Treba razmišljati o novim kadrovima, kojima bi valjalo omogućiti, na primjer, kupovinu stana po povoljnim uslovima. Nakon što dobiju stipendiju i obezbijedi im se dobar radni ambijent, država treba da ih obaveže da poslije studija zapravo i rade u školama, a ne negdje drugo”.

U Crnoj Gori ne postoji dokument kojim se reguliše politika planiranja ljudskih resursa u sektoru obrazovanja, navodi se u Analizi sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020. godine UNICEF-a i MP-a objavljenoj 2022.  Tim koji je sastavljao analizu pokušao je da napravi grubu procjenu potrebnog broja nastavnika do 2025. godine, ali to nije bilo moguće. ,,Ovo je veoma zabrinjavajuće… Pravovremene prognoze u pogledu potrebe za nastavnim osobljem od ključne su važnosti – priprema nastavnika dugotrajan je proces i bez tačne prognoze sistem bi se mogao suočiti s nedostatkom kvalifikovanog kadra”, upozorava se u ovom dokumentu.

Crna Gora nema ni sveobuhvatnu strategiju razvoja obrazovanja.

Rezultati PISA testiranja iz godinu u godinu ilustruju mane našeg obrazovnog sistema, ali valja ukazati i na to da su rezultati iz 2018. bolji od onih u 2015. godini samo iz matematike.  Pitanje je, hoće li tako biti i u budućnosti.

Testiranje šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022. biće javno u decembru 2023. Sljedeći put kada bude organizovano, 2025. godine, glavna oblast biće prirodne nauke.

Trend manjka nastavnog kadra iz oblasti prirodnih nauka primijetan je i u regionu.  U Srbiji zbog visokih plata IT kompanije preuzimaju matematičare i informatičare iz prosvjete. Školama je u toj zemlji 2018. godine nedostajalo oko hiljadu ovih stručnjaka. Zbog malih plata, danas je situacija još teža.

Posljedica je neibježna – opadanje, ionako upitnog kvaliteta nastave.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo