DRUŠTVO
GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije
4 mjesecana
Objavio:
Monitor online
U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR, ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici. Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 31
Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.
Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.
U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.
Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.
Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.
Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.
Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje nakon što je mandat istekao Ivici Stankoviću.
Izbori i u DPS-u, Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.
Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.
Početkom februara u romskom naselju ispod brda Volujica u Baru od požara stradale četiri osobe – 19-godišnja djevojka, dva maloljetnika i jedna ženska osoba.
Opština Pljevlja je 14. februara organizovala svečanu akademiju povodom 220 godina od Prvog srpskog ustanka i 189 godina od donošenja Sretenjskog ustava Knjaževine Srbije. Skup koji je počeo intoniranjem srpske himne Bože pravde, blagosiljali su mileševski episkop Atanasije Rakita i gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš.
U Podgorici srušen i posljednji ostatak nekadašnjeg giganta crnogorske metaloprerade Radoja Dakića, za potrebe gradnje stambeno-poslovne zgrade.
,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od komentara roditelja na najavu štrajka prosvjetara. Kada je štrajk počeo, za tri dana se našlo i rješenje. Koeficijenti u prosvjeti su povećani za 10 odsto od 1. jula, a od septembra najmanje 17 odsto.
Posljednje sedmice februara, po nalogu SDT-a Vladimira Novovića uhapšeno više biznismena i policajaca pod optužbom kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera. Među njima i Aleksandar Mijajlović, jedan od neformalnih suvlasnika kompanije Bemax.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik posjetio je Crnu Goru, gdje se 27. februara, od crnogorskih zvaničnika, sastao samo sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem. Zbog posjete Dodika, nekoliko stotina građana protestovalo je ispred Skupštine sa porukom ,,Mandiću i Dodiku moramo reći NE! Da je vječna Crna Gora. Da je vječna BiH”.
Ulazeći u zgradu parlamenta okupljene je pozdravio sa tri prsta, na šta su građani zviždali i poručivali mu “fašisto”. Sastanak je upriličen baš na dan kada se obilježavala 31. godišnjica zločina u Štrpcima
Posljednjih dana februara Milatović je i zvanično napustio Pokret Evropa sad, u kome je imao funkciju potpredsjednika. Ubrzo je iz stranke isključen ministar pravde i član Predsjedništva PES-a Andrej Milović.
Početkom marta premijer Spajić nam je uhvatio muštuluk o novom zaduženju od 650 miliona eura sa kamatnom stopom od 5,8 odsto. Ministar finansija Novica Vuković je kasnije pojasnio da je zaduženje malo više, 687 milion, kao i kamatna stopa koja iznosi 5,88.
Stiglo je i upozorenje Savjeta Evrope da su uslovi rada novinara u Crnoj Gori zabrinjavajući. Stav je potvrdio i gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević koji je policiji prijavio, između ostalih, i više novinara zbog ugrožavanja bezbjednosti njega i njegove porodice. Novinari eto pišu kada Kovačević sije nacionalizam ili pokazuje srednji prst dok se intonira himna. Ministar Nik Đeljošaj optužio novinara da ga mrzi, Andrej Milović oteo telefon novinarki.
U Herceg Novom u sklopu karnevala spalili su lutku kolumniste i pisca Andreja Nikolaidisa, osudivši ga da ne voli Njegoša, Andrića, Dostojevskog, da je dželatov šegrt, produkljanski Grk, predstavnik savremene crnogorske fekalne književnosti… Nakon devet mjeseci iz Kancelarije Ombudsmana je stiglo upozorenje Opštini Herceg Novi da je spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa govor mržnje i diskriminacija.
Skupština je prvo proljećno zasjedanje u martu počela u tonu kakav će se nastaviti tokom cijele godine – hvatanjem za revere Milana Kneževića i Oskara Hutera.
Da nekom u državi dobro ide saznali smo kada su objavljeni rezultati poslovanja banaka u 2023. Imale su rekordnu dobit od ukupno 146 miliona, što je povećanje od čak 75 odsto u odnosu na 2022. I trgovinski lanci su tokom 2023. ostvarili profit od 31 miliona, 13 miliona više nego 2022.
Od početka godine do marta bilo je 45 lažnih dojava o bombama u školama na primorju i Podgorici.
Tokom marta PES i Demokrate su se sukobljavali oko direktora Uprave policije. U prvoj martovskoj rundi pobijedio je PES i za vd direktora izabran Aleksandar Radović. Zbog te odluke, ministar MUP-a Danilo Šaranović je Upravnom sudu podnio tužbu protiv sopstvene Vlade. Presudom Upravnog suda, kajem juna, Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave polcije. Ministrov favorit Lazar Šćepanović je došao na čelo policije tek u decembru, nakon što je Brđanin dao ostavku i preuzeo savjetničku poziciju u ANB-u.
Umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić je u aprilu zabranio odigravanje predstave IzloŽene. Po Jeliću tema rodne ravnopravnosti je izlizana, jer u stvari ,,žene diskriminišu”.
Sredinom aprila uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić. Terete se za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Milo Đukanović je povodom ovih hapšenja ocjenio: ,,U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”.
Zbog zloupotrebe službenog položaja, uhapšena je i direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović.
Kontroverzni crnogorski biznismen Branislav Brano Mićunović, umro je 19. aprila. U Crnoj Gori i zemljama regiona je najčešće pominjan kao vodeća ličnost organizovanog kriminala još iz perioda bivše Jugoslavije, kako ga je označio i američki Stejt Department u novembru 2023. kada ga je stavio na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca sa Zapadnog Balkana. Nijedna optužba protiv njega nije dokazana kroz sudski proces.
Posljednjeg dana aprila, biznismen Duško Knežević izručen je Crnoj Gori, pet godina nakon što je za njim raspisana međunarodna potjernica. Plave torbe još nema.
Glavna tema u maju bila je usvajanje UN Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u svom maniru izvrtanja stvarnosti, iznio je stav da će usvajanjem Rezolucije Srbi biti proglašeni genocidnim narodom. Vučićev nalog dobro se primio u Crnoj Gori, pa se krenulo sa teškom ofanzivom zamjena teza i pritisaka od domaćih prosrpskih političara i crkve.
Rezolucija UN kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja u Srebrenici usvojena je i za nju je glasala i Crna Gora.
Na međuvladinoj konferenciji Evropske unije i Crne Gore, 26. juna u Briselu, Crna Gora dobila IBAR, ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon 12 godina pregovaračkog procesa. I višegodišnjeg zastoja u pregovorima.
Već nakon dva dana, na Vidovdan, u Skupštini Crne Gore parlamentarna većina je izglasala, kao svojevrsnu protivrežu glasu za rezoluciju o Srebrenici, Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen. Iz Hrvatske su oštro reagovali, a račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za zatvaranju poglavlja 31 o spoljnoj politici i bezbjednosti.
U julu je predsjednik parlamenta lansirao novu, kako je kazao, pomiriteljsku ideju o obnovi kapele na Lovćenu.
Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za direktora RTCG, Boris Raonić je podnio ostavku. Savjet ga je imenovao za vd-a i raspisao konkurs za novog direktora javnog servisa. Na konkursu je, gle čuda, ponovo izabran Raonić.
U julu je konačno predstavljen program Evropa sad 2. Kalkulatora za izračunavanje zarade nije bilo. Saznali smo da će građani, ne baš svi, oktobarske zarade primiti uvećane. Minimalna zarada za srednjoškolce 600 eura, a visokoškolce 800 eura. Poslodavcima smanjene obaveze plaćanja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje sa 15 na 10 odsto. Rasterećeni i doprinosa od 5,5 odsto bruto plate.
Krajem jula došlo je do rekonstrukcije Vlade. U izvršnu vlast ušli su kadrovi stranaka Mandića i Kneževića, te Bošnjačke stranke. Dobili su ukupno osam resora i po jedno potpredsjedničko mjesto. Spajićeva Vlada postala jedna od najglomaznijih – 26 ministarskih mjesta, sedam potpredsjednika od kojih dva rukovode i resorima i pozicija premijera.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, notom upućenoj ambasadi Crne Gore u Zagrebu, saopštilo je da su Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj „zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe“.
Kad je krenula sezona požara premijer obećao da će Vlada kupiti bar jedan kanader. Turistička sezona tekla sa manjkom turista i povećanim cijenama.
Nakon što je registrovana kju groznica kod 250 grla u Nikšiću i Danilovgradu, vlasti počele sa eutanazijom zaraženih grla. Životinjske ostatke zakopavali su na više lokacija u ove dvije opštine. Nakon što su se mještani pobunili, nadležni su iskopavali ostatke pa ih premještali na druge lokacije. Ispostavilo se da u Crnoj Gori ne postoji spalionica niti prerada otpada životinjskog porijekla, kao ni stočno groblje.
Predstavnici nacionalnih partija Albanaca i Bošnjaka napustili su sjednicu Vlade zbog njene odluke da izda saglasnost za podizanje spomenika u Beranama pokojnom mitropolitu Amfilohiju.
Mandić i Knežević lansirali priču o neophodnosti dvojnog državljanstva.
Podgorički izbori 29. septembra, donijeli su opomenu vladajućim partijama jer je DPS osvojio najviše glasova – 30 odsto. Od izborne noći traju kombinacije, pregovori i ucjene. Rok za formiranje vlasti je 5. januar.
Mandić i Knežević u oktobru lansirali novu ideju – zakon o agentima stranog uticaja, kojim bi se ispitalo djelovanje nevladinih organizacija a i medija. Koalicioni partneri u vlasti nijesu imali sluha.
Monstat prezentovao rezultate popisa. Nacionalisti su bili nezadovoljni jer ni jedne nacije nije bilo ubjedljivo više ili manje u odnosu na popis iz 2011. Demografi su upozorili na alarmantne podatke da se sve opštine u Crnoj Gori nalaze u stadijumu demografske starosti.
U novembru je Osnovni sud u Podgorici odredio pritvor od 30 dana kontroverznom biznismenu Zoranu Ćoću Bećiroviću. On je sa svojim tjelohraniteljima, od kojih je jedan policajac, napao novinarku Anu Raičković, njenog sina i još jednu osobu. Osumnjičeni su bili u alkoholisanom stanju, udarali su i gušili novinarku, a bijes su iskalili i na autu.
Mandić je javnost i poslanike obavijestio o još jednom iskoraku. Budžetom institucije na čijem je čelu predviđeno je da svaki poslanik može da angažuje po jednog savjetnika koji će mu pomoći u radu. 81 poslanik, 81 savjetnik. Ljepota.
Velikan crnogorske umjetnosti, slikar Vojo Stanić preminuo je 19. novembra u 101. godini.
Krajem novembra Sudski savjet izabrao je Valentinu Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore. Čelna pozicija u Vrhovnom sudu bila je upražnjena od decembra 2020. godine, kada je ostavku na tu funkciju podnijela Vesna Medenica. Kojoj se još sudi.
U decembru je odjeknula afera seksualnog uznemiravanja u školama. Nakon teksta CIN-CG-a, o svemu je javno progovorila bivša učenica podgoričke Gimnazije Sara Vujisić. I dok nove slične afere isplivavaju, političari brane svoje kadrove na čelnim mjestima.
Ivica Janović imenovan za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Janović ne poznaje bezbjednosni sektor, ali njega poznaju u vrhu PES-a.
Policija je uhapsila bivše ministre poljoprivrede Milutina Simovića i Petra Ivanovića, a krivičnom prijavom je obuhvaćen i još jedan bivši ministar Budimir Mugoša.
Javna rasprava o Prostorno urbanističkom planu Podgorice, čiji je sastavni dio projekat Velje brdo ili kako iz Vlade kažu Novi grad, u dva navrata nije uspjela da se održi, zbog slabe organizacije i propusta nadležnih. Onda je ministar urbanizma Slaven Radunović presjekao i kazao da javne rasprave neće ni biti. Građani kritike mogu da šalju mejlom.
Zbog dešavanja oko Ustavnog suda pretposljednje sedmice ove godine pratili smo bacanje dimne bombe u Skupštini i bojkot opozicije. Vlada je u problemu jer se ne može usvojiti Budžet za sljedeću godinu.
I pored Vladinih obećanja o zatvaranju 10 poglavlja u pregovorima o pridruživanju Crne Gore EU do kraja ove godine, u decembru su zatvorena tri. I četvrto bi da nije bilo trgovine oko rezolucija. Ostalo nam je zatvaranje još 27 poglavlja.
Tokom prošle godine 31. decembra u tri saobraćajne nesreće stradalo je petoro ljudi. Pazite.
U januaru ćemo saznati da li će i koliko biti povećani računi za struju, vodu, komunalije… A tokom godine da li je priča o EU realna ili će od nje ostati samo dugmići pred naletima nacionalističkog populizma.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
KULTURNI DOGAĐAJ I PROMAŠAJ 2024. GODINE: Istrajnost umjetnika i pored upliva dnevne politike
-
POČETAK TURISTIČKE ZIME NA SJEVERU: Snijega, optimizma i optužbi ne fali
-
SLUČAJ „POTKORNJAK U NP PROKLETIJE“: Bajka sa ružnim krajem
-
PRIMORCI SLOŽNO TRAŽE DECENTRALIZACIJU: Nadležnost, briga o resursima i novac da ostanu opštinama
-
STANKO ROGANOVIĆ: OTUĐIVANJE KULTURNIH DRAGOCJENOSTI IZ CRNE GORE (V): Istraživanja Duklje
-
“Preča posla”

Kako stvari stoje, Danilo Mandić će, i nakon najnovijih problema sa zakonom, ostati u službi kod strica Andrije Mandića, kao„savjetnik“ predsjednika Skupštine Crne Gore. Naoružan i opasan
Samo su naivni mogli pomisliti da će se „navodni“ pokušaj ubistva Podgoričana Darka Perovića i Arisa Turkovića, i hapšenje osumnjičenog za ovo krivično djelo Danila Mandića, bratanića i tjelohranitelja predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, završiti jednim policijskim saopštenjem.
Pet dana nakon te objave, množe se pitanja bez odgovora. Od dileme kako je Danilo Mandić, kao osuđivana osoba koje se u policijskim evidencijama vodi kao bezbjednosno interesantno lice, mogao postati visikorangirani službenik Skupštine Crne Gore (zvanično savjetuje predsjednika parlamenta, nezvanično – stara se o strikovoj bezbjednosti), pa do tvrdnje da se ništa od onoga o čemu nas je izvijestila policija nije dogodilo.
Umjesto da otklone sve nedoumice i objasne građanima šta se i kako dogodilo, ćutanjem se brane ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost Aleksa Bečić ali i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ne oglašava se ni predsjednik parlamenta, kao da ga se ova priča ni malo ne dotiče. Nema ni tradicionalnog partijskog saopštenja kojim se, u sličnim prilikama, apeluje „pustite nadležne da rade svoj posao“. Muk.
Opozicija od Andrije Mandića traži da podnese ostavku. Kažu, ne zato što je postavio sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, već što mu je sinovac bezbjednosno interesantno lice kojem je – ne zna se ko i kako – omogućeno da naoružan i van radnog vremena koristi službeno vozilo (koristio ga je, navodno, i u noći 19. aprila kada je, prema navodima policije, počinio krivično djelo pokušaj ubistva).
Umjesto valjanih i dokazima potkrijepljenih objašnjenja, dobili smo potvrdu teze da živimo u svijetu alternativnih činjenica: konstruišu se nove verzije događaja, mijenjanju se iskazi povrijeđenih (do mjere da se na kraju nijesu sjećali ni da je iko pucao u njih), a advokat Danila Mandića sve samouvjerenije ponavlja tvrdnju da njegov klijent 19. avgusta nije izvršio bilo kakvo krivično djelo, pošto takvog djela nije ni bilo. Kao ključni dokaz advokat Miroje Jovanović navodi postupanje nadležnih institucija. Odnosno, njihovo nepostupanje.
Jovanović je problematizovao činjenicu da u noći pucnjave nije obavljen uviđaj, što je par dana kasnije okrenuo u korist svog klijenta i zaključio da uviđaj nije obavljen jer se događaj nije ni desio. Sa druge strane, iz policije navode šta su sve utvrdili te noći.
Saopštili su da je dežurna služba oko 3.40 časova obaviještena o sukobu više osoba u blizini raskrsnice Bulevara Ivana Crnojevića i ulice Marka Miljanova, gdje je jedno lice upotrijebilo vatreno oružje. Nakon izlaska na lice mjesta zatekli su jednu osobu koja je odbila da policijskim službenicima pruži na uvid lična dokumenta. Umjesto da se legitimiše, ovaj muškarac je pošao sa lica mjesta vozilom marke „škoda“, podgoričkih registarskih oznaka, da bi nakon toga izazvao saobraćajnu nezgodu. Policija je tada utvrdila da je riječ o Peroviću kod kojeg je primijećeno da ima ranu u predjelu desne potkoljenice.
„On je upućen na ukazivanje ljekarske pomoći… Tom prilikom je testiranjem utvrđeno da je D.P. pozitivan na prisustvo alkohola u koncentraciji od 0,66 g/kg kao i psihoaktivnih supstanci u organizmu – opojne droge kokain, te da je vozilom upravljao pod dejstvom istih. Na licu mjesta nisu zatečena druga lica, osim očevidaca događaja. Licu D.P. je ukazana pomoć u Urgentnom bloku a isti je tom prilikom odbio detaljne ljekarske preglede i snimanja nakon čega je dežurni ljekar na osnovu vizuelnog pregleda sačinio izvještaj o povredi. Kasnije, nakon ponovnog pregleda, konstatovana je prostrelna rana u predjelu desne potkoljenice. Tokom pružanja medicinske pomoći licu D.P, isti policijskim službenicima nije dao tačne informacije na okolnosti povređivanja“, piše u posljednjem u nizu saopštenja policije.
Perović je zatim uhapšen zbog više počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja i Zakona o javnom redu i miru, da bi dan kasnije 20. aprila, kod sudije za prekršaje oglašen krivim i kažnjen iznosom od 3.450 eura.
Nakon što je policija „došla do saznanja“ da je jedno lice upotrijebilo vatreno oružje, oko 5.00 časova obaviještena je dežurna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koja je „u komunikaciji sa policijskim službenicima koordinirala aktivnostima, a koju su policijski službenici blagovremeno obavještavali o novonastalim okolnostima“. Istog dana oko 7:47 sati, navodi se u saopštenju policije, sa svime je upoznata i državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koja se izjasnila da postupanje po predmetnom događaju nastavi Osnovno državno tužilaštvo.
„Policijski službenici su prethodno, u ranim jutarnjim, i kasnije u dnevnim časovima tri puta izvršili pregled i pretragu užeg i šireg lica mjesta u cilju pronalaska predmeta i tragova o čemu su sačinjeni adekvatni spisi sa propratnom foto dokumentacijom. Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera u užem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila Range Rover za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog dela od strane lica M.D“, navode u saopštenju.
Tokom tih radnji identifikovana je i druga osoba koju je ranio osumnjičeni Danilo Mandić. Aris Turković je, ipak, ostao nedostupan policiji sve do večernjih sati. Tada je, kažu, „obezbijeđen“ na način što je lociran u svojoj kući, nakon čega se uputio na ukazivanje ljekarske pomoći. U Urgentnom centru su mu konstatovane povrede nastale od projektila ispaljenog iz vatrenog oružja.
„Policijski službenici su po prikupljenim saznanjima o događaju raspisali potragu za licem D.M. i u više navrata pokušali da lociraju vozilo i lice nakon čega je oko ponoći 20.4.2025. godine, D.M. pristupio prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, i tom prilikom je izvršena kriminalistička obrada lica, izuzimanje i uzorkovanje tragova koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenim krivičnim djelom – navode iz policije i dodaju da je vozilo kojim je upravljao Madnić dobrovoljno predato od strane trećeg lica.
Pokazalo se da je to vozilo (Range Rover) neobično makar koliko i njegov vozač. Ono je, tokom neke od aktuelnih istraga, oduzeto od vlasnika pa, ustupljeno na korišćenje Skupštini. Navodno, da bi se koristilo za obezbjeđenje štićenih osoba. Ali…
„Vozilo za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela nije u vlasništvu MUP-Uprave policije, već je isto u vlasništvu Skupštine Crne Gore na koju je i registrovano“, navode iz policije, uz objašnjenje da ne znaju ni kako je Danilo Mandić angažovan kao tjelohranitelj svog strica Andrije. „Uprava policije ne posjeduje saznanja o radno-pravnom statusu ovog lica, niti njegovom radnom angažovanju u javnom ili privatnom sektoru“.
Dok su istražitelji, pozivajući se i na svjedočenja povrijeđenih, tvrdili da je Mandić osoba koja je pucala u centru Podgorice, advokat Miroje Jovanović je, proročki, insistirao da nijedan dokaz ne povezuje njegovog branjenika sa tim krivičnim djelom. Onda su oštećeni/ranjeni promijenili priču. Jedan ne zna ko ga je ranio, a drugi, navodno, nije znao ni da je ranjen… Konačno, Ranjeni Perović je, nekoliko dana nakon ranjavanja, tužiteljki tvrdio da je pod policijskom prijetnjom označio Mandića kao osobu koja je pucala u njega i Turkovića.
Zataškavanje traje. Dok se nadležni nadmeću dokazujući nesposobnost i odsustvo elementarne volje da rade svoj posao. Ili se sve što rade preduzima da se prava istina ne otkrije.
Jedino što je nesumnjivo utvrđeno jeste da je Danilo Mandić od ranije poznat policiji. Osuđivan je zbog učešća u tuči, napada na policijskog službenika, nedozvoljenog držanja oružja. Izašao je iz zatvora početkom januara 2024. godine, gdje je služio kaznu za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, a odmah nakon toga dobio posao kod strica, kao lično obezbjeđenje.
Kako stvari stoje, na tom mjestu će ostati i nakon najnovijeg problema sa zakonom. Savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore. Naoružan i opasan.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari

Nakon pada DPS-a, nove vlasti su konstantno u sukobu sa Bemaksom. S druge strane, najveća građevinska kompanija u Crnoj Gori, nesmetano nastavlja da dobija unosne poslove od države Rekord bi mogao da bude oboren tokom ove godine, jer Bemaks već ima ugovorene poslove u vrijednosti od blizu 30 miliona eura
Bivši vlasnik kompanije Bemaks i sadašnji predsjednik Odbora direktora ove kompanije Veselin Kovačević pokrenuo je tužbu za raskid kupoprodajnog ugovora, kojim je u julu 2022. prodao tu firmu Ivanu Uboviću za 750.000 eura. To je uradio nakon što je dobio rješenje Poreske uprave da treba da plati 28,5 miliona eura na ime poreza na kapitalnu dobit nastalu iz ovog ugovora.
Ivan Ubović, sin Ranka Ubovića, u julu 2022 kupio je od Kovačevića Bemaks za manje od jedan odsto njene tadašnje vrijednosti iskazane u zvaničnim izvještajima. Kompanija je, prema finansijskim izvještajima iz 2021. godine, imala stalnu imovinu od 120 miliona eura, ukupan kapital je bio procijenjen na 142 miliona, a na računu je imala i neraspoređenu dobit iz ranijih godina od 141 milion eura.
Kovačević sada u žalbi na ovo poresko rješenje navodi da mu u trenutku potpisivanja ugovora nije bilo poznato da će naknadno zakon o porezu na dohodak biti mijenjan i da će imati retroaktivnu primjenu. Smatra i da sada treba prekinuti upravni postupak određivanja poreske obaveze dok Osnovni sud ne odluči o njegovoj tužbi za poništenje ugovora.
Poreska uprava je na osnovu izvještaja ovlašćenog vještaka utvrdila poresku obavezu Kovačeviću, u iznosu od 23,7 miliona eura zbog toga što je tu kompaniju u julu 2022. vrijednu 158,2 miliona eura prodao mlađem Uboviću za 750 hiljada eura. Rješenjem je utvrđena i pripadajuća kamata od 4,7 miliona eura od nastanka poreske obaveze do donošenja rješenja 20. februara ove godine.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica nedavno je saopštio da će Bemaks uplatiti državi 28,4 miliona eura po osnovu izbjegnutog poreza na kapitalnu dobit i obračunate kamate. Poručio je i da je ovo poruka svima da je vrijeme izbjegavanja poreza i dogovora iza zatvorenih vrata prošlo.
Nakon Bemaksovog prenosa vlasništva, kojim je višemilionska firma prodata za siću, Ministarstvo finansija, na čijem je čelu bio Aleksandar Damjanović, pokrenulo je izmjene zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. U obrazloženju izmjena zakona naveli su da će se tako spriječiti zloupotrebe, kao i da će budžet Crne Gore ostvariti dodatne prihode. Izmjene zakona stupile su na snagu u januaru 2023.
Nakon godinu i po, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je 17. juna 2024. godine podnio Poreskoj upravi inicijativu za provjeru poreske obaveze u slučaju Bemaks. Poreska uprava je obavila inspekcijski nadzor i 16. januara ove godine sačinila o tome zapisnik. Rješenje je donijeto 20. februara kojim je utvrđena poreska obaveze Kovačeviću na ima poreza na kapitalnu dobit na osnovu ostvarene prodaje udjela u kompaniji Bemaks.
Veselin Kovačević tvrdi da je prodaja Bemaksa izvršena zakonito, transparentno i u skladu sa važećim propisima a da pravni osnov za preispitivanje cijene transakcije između privatnih subjekata ne postoji. Optužio je Koprivicu za instrumentalizaciju državne funkcije u svrhu predizborne kampanje u Nikšiću.
Od početka rada poslovanje ove kompanije se prepliće sa politikom. Bemaks je osnovan 2007. godine, prije ekonomske krize, u vrijeme građevinskog zamaha i očekivanja početka gradnje auto-puta. Slovio je za firmu blisko povezanu sa DPS-om. Kompanija se povezivala sa bivšim ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom, za koga se tvrdilo da je njen skriveni vlasnik. Roćen je to više puta negirao. Mediji su pisali i da učešće u kompaniji imaju Ranko Ubović, Aleksandar Mijajlović, bivši premijer Igor Lukšić, kao i sada pritvoreni bezbjednjak i zamjenik direktora Uprave policije Zoran Lazović. Spekulisalo se da iza ove firme stoji takozvani klan Grand, koji se povezuje sa švercom cigareta i narkotika.
Formalno, osnivač, stopostotni vlasnik i direktor preduzeća bio je Veselin Kovačević koji je prethodno bio na čelu firme Fin Invest, jedne od firmi iz Atlas grupe Duška Kneževića.
Nakon promjene, nove vlasti su konstantno u sukobu sa ovom kompanijom. Bivši premijer Dritan Abazović je Ranka Ubovića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića krajem 2022. godine, između ostalog, optužio da su preko Bemaksa švercovali kokain i cigarete. Dodao je i da je ova kompanija eksploatacijom šljunka iz korita rijeka Morače i Cijevne nelegalno prihodovala desetine miliona. Početkom ove godine premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić optuživali su Bemaks da stoji iza studenskih protesta koji su uslijedili nakon tragedije na Cetinju.
S druge strane, najveća građevinska kompanija u Crnoj Gori, nesmetano i nakon promjene vlasti nastavlja da na tenderima dobija unosne poslove od države. Prve godine nakon promjene vlasti 2021., Bemaks je iz budžeta povukao 19, a sljedeće 20 miliona. Za vrijeme premijera Abazovića, 2023. Bemaks bilježi rekord u poslovanju sa državom i iz budžeta naplaćuje 26,9 miliona. Tokom prošle godine iz budžeta im je uplaćeno 9,7 miliona eura. Rekord u poslovanju sa državom trebalo bi da bude oboren tokom ove godine, jer Bemaks već ima ugovorene poslove u vrijednosti od blizu 30 miliona eura.
Poslovni prihodi Bemaksa tokom prošle godine bili su 82,5 miliona eura, a kompanija zapošljava 124 radnika.
Uporedo sa građevinskim poduhvatima ovu kompaniju prati i priča o švercu. Prema dokumentu Uprave prihoda i carina iz avgusta 2022. godine, Bemaks je nastao iz kriminalnog klana Grand, preko kojeg je obavljan šverc cigareta. Ovaj dokument je upućen premijeru Abazoviću, dok je na čelu Uprave prihoda i carina bio Rade Milošević iz URA, koji je nakon par mjeseci u oktobru 2022. godine uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u švercu cigareta. Dokument u kome se navodi sistem šverca cigareta preko Bemaksa aktuelizovan je i tokom prošle godine, kada je uhapšeno više lica koja se povezuju sa kompanijom.
Prvi udar na duvansku mafiju krenuo je pred sam kraj 2023. godine hapšenjem košarkaškog trenera, vlasnika barske firme Playmaker Đorđija Pavićevića. Nakon toga, u februaru 2024. uhapšen je Aleksandar Mijajlović. Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije i šverc cigareta. U decembru 2024. zbog sumnje za šverc cigareta, uhapšeni su i drugi pripadnici navodnog klana, među kojima i biznismen Saša Pekić, nezvanični suvlasnik firme Tehnomax.
Krajem marta ove godine na podgoričkom aerodromu po dolasku u Crnu Goru uhapšen je vlasnik kompanije Tehnomax Vesko Petranović. SDT sumnja da je vlasnik ove kompanije bio uključen u pružanju logistike za transport cigareta, koje su švercerskim kanalima uzimane iz skladišta Slobodne zone Luke Bar.
Kompanija Tehnomax, osnovana je 2004, ima 17 maloprodajnih objekata za prodaju bijele tehnike, TV uređaja, računara, telefona… Poslovni prihodi kompanije u 2022. bili su 49 miliona, 2023. – 54 , a prošle godine 58 miliona eura. Tokom 2017. godine bila je dobitnik prestižne nagrade za najbolju firmu u Crnoj Gori po izboru Privredne komore.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnja da brojni kontejneri cigareta iz Luke Bar nikada nisu ni ukrcani na brodove, već je pravljena lažna dokumentacija o fiktivnom izvozu, a zapravo su paketi cigareta iz lučkih skladišta kamionima završavali u švercerskim rukama.
Kako se navodi u spisima SDT-a, osumnjičeni Aleksandar Aco Mijajlović, koji se brani sa slobode, za godinu je naručio, kupio i organizovao prevoz bar 60.000 paketa cigareta iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje su potom preko barske luke završavale na ilegalnom tržištu Crne Gore i drugih država.
Narudžbe su, kako piše u spisima SDT-a, praktično dogovarane na mjesečnom nivou, a prva za koji specijalni tužioci navodno imaju dokaz, dogodila se 19. novembra 2019. godine – kada je Mijajlović kupio ukupno 4.760 paketa
U akciji protiv duvanske mafije, Specijalno policijskog odjeljenja (SPO), protekle sedmice, uhapsilo je Velimira Milačića vlasnik poljoprivredne apoteke Agrarija, čije se sjedište nalazi u podgoričkom naselju Dahna. Milačiću se stavlja na teret krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje.
Kompanija Agrarija posluje od 2015. godine, a u lancu ima veliki broj poljoprivrednih apoteka širom države. Prihodi ove firme su u protekle tri godine udvostručeni, pa je tako ukupan prihod 2021. bio 1.5 miliona, dok je poslovna 2023. kao i prošla godina završena sa prihodima od 3,1 miliona eura.
Službenici SPO uhapsili su i Žarka Bulatovića, vlasnika firme BatBojana. Bulatovićeva firma se godinama bavi pružanjem usluga prevoza robe kamionima, a posljednjih godina širili su biznis i u građevini. Ova firma je sa 477 hiljada poslovnih prihoda u 2022. tokom 2023. uvećala prihode na 1,1 miliona, a prošle godine ostvarila poslovne prihode od 1,4 miliona.
Protekle sedmice uhapšen je i Rožajac Mujo Mujević, koji se više od deceniju i po u obavještajno-policijskim dokumentima pominje kao jedan od ključnih švercera cigareta na sjeveru države. SDT ga sumniči da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje.
Ime uhapšenog Muja Mujevića u kontekstu šverca cigareta pomenuto je još 2013. kad je njegov sugrađanin Maharem Fejzić iznio da je Mujević navodno glavni organizator šverca cigaretama u Rožajama, te da je još u to vrijeme imao milionski vrijednu imovinu koju je zaradio od prekograničnog šverca.
Zbog tih tvrdnji, Fejziću su stizale prijetnje, a kasnije je i pravosnažno osuđen da plati 14.000 eura zbog toga što nije dokazao tvrdnje. Uhapšeni Mujević je lišavan slobode i 2010. godine nakon što je uhvaćen u švercu cigareta vrijednih 28.500 eura.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković, nedavno je izjavila, da postoji direktna veza između Đorđija Pavićevića i Aleksandra Mijajlovića u švercu cigareta. Obojica su tokom protekle godine pušteni da se brane sa slobode.
,,Rat” između države i Bemaksa se nastavlja.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SJEVER I ULAGANJA IZ UAE: Kolašin nudi Bjelasicu i Sinjavinu

Objavljeno prije
2 sedmicena
11 Aprila, 2025
Na poziv Vlade da opštine kandiduju projekte za potencijalna ulaganja iz UAE, iz lokalnih uprava na sjeveru različito su reagovali. Nekim opštinama nedostaje prostor za krupna ulaganja, pa nijesu kandidovale projekte. S druge strane, Kolašin je ponudio stotine hektara na Bjelasici i Sinjavini kao prostor za „valorizaciju“
Nakon dvije propale zimske turističke sezone, zbog nedostatka snijega i sitema za vještačko osnježavanje, kolašinska lokalna uprava i dalje sanja krupne snove. Iako državno skijalište Kolašin 1600, koje je građane koštalo nekoliko desetina miliona eura, i hipergradnja na Bjelasici, za sada, gradu ne donose nikakve benefite, iz Opštine su za potencijalna ulaganja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) kandidovali projekte, koji podrazumijevaju i nove ski centre i nove hotele na planini.
Pored Bjelasice, prostor za gradnju turističkih kompleksa vidjeli su i na Sinjavini, iako taj dio kolašinske opštine, bar deklarativno, namjeravaju da stave pod zaštitu.
Na dvadesetak strana, aktuelna kolašinska vlast izložila je ideju o projektu, radno nazvanom Bjelasica 365, što bi, kako su Monitoru objasnili, trebalo da asocira na cjelogodišnje trajanje i diverzifikaciju turističke sezone.
„To podrazumijeva dalju turističku valorizaciju planine, koja će se oslanjati i biti pažljivo uvezana sa postojećim kapacitetima državnog i privatnog skijališta, buduće gondole, kao i ostalih turističkih kapaciteta. Naziv projekta odnosi se na cilj cjelogodišnje turističke ponude, kao i diverzifikacije kolašinskog turističkog proizvoda. Kao pogodne lokacije za proširenje turističkog razvoja identifikovane su zone uz stanice gondola. Ideja se nadovezuje i na brojne projekte koji se realizuju ili planiraju u gradu“, kazali su Monitoru u lokalnoj upravi.
Prema ideji koja je poslata na adresu Vlade, a u koju je Monitor imao uvid, riječ je o novom talasu hipergradnje na planini, u onom dijelu do kojeg još nije stigao krupni kapital.
Država je nedavno pristala da finansira izgradnju gondole, koja bi povezivala grad sa Bjelasicom, a koštala između 60 i 80 miliona eura. Prema novoj ideji kolašinske vlasti, novac iz UAE mogao bi da posluži za gradnju hotela i turističkih naselja u blizini nekoliko međustanica te žičare. Svi ti kompleksi, kako su objasnili iz lokalne uprave, bili bi objedinjeni u novi Ski resort Bjelasica ESCAPE.
„Naslanjajući se na infrastrukturne potencijale PUP-a, veza grada sa skijalištem planirana je gondolom, na čijim međustanicaama su planirane razvojne turističke zone. Novi projekat ,koji bi uvezao realizovane i planirane ski kapacitete, moguće je planirati na čvorištima, odnosno stanicama gondole. Kao pogodne lokacije za proširenje turističkog razvoja identifikuju se zone uz stanice gondola, a koje se nadovezuju na polaznu stanicu na obali Tare“, objašnjavaju iz kolašinske Opštine. „Predmetna trasa gondole, na obroncima Bjelasice, predstavlja nerazvijeni potencijal za kontinuiran urbani razvoj i obogaćivanje turističke ponude, ali i stvaranje uslova za održiv ekonomski razvoj“, konstatuju.
Prema toj ideji, planirani kapaciteti bi se prostirali na oko 1.400 mnv, u podnožju Ključa, jednog od vrhova Bjelasice, i bili bi infrastrukturno povezani sa gradom saobraćajnicom, dok bi gondola dodatno omogućila direktnu konekciju s gradom, ski centrom i, s druge strane, sa autoputem. Na taj način, uz sadašnju infrastrukturu privatnog i državnog skijališta Kolašin, tvrde iz Opštine, bilo bi moguće izgraditi 125 km skijaških staza, dva i po puta više u odnosu na sadašnju dužinu staza.
Iz Opštine su eventualnim investitorima poslali poruku da bi sve realizovali na državnom i dijelu privatnog zemljišta, koje je moguće otkupiti po povoljnim cijenama. Kolašinska lokalna uprava, godinama ne uspijeva da završi obavezu izgradnje komunalne infrastrukture ni za hotele i naselja koja se trenutno grade ili su završena.
Odlukom Vlade iz 2018. godine, konzorcijum „Kolašin 1600“ zakupio je na Bjelasici od države 270.000 metara kvadratnih na 90 godina. Na toj lokaciji, do koje još nije stigla ni vodovodna ni kanalizaciona mreža, trenutno je završen jedan, dva hotela su u izgradnji, a planirano je još turističkih objekata. Investitori na Bjelasici grade na osnovu Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi, a neki djelovi planine devastirani su nekontrolisanom i nesankcionisanom nelegalnom individualnom gradnjom.
Dok se u ideji za projekat Bjelasica 365 predviđa da Sinjavina bude „fabrika hrane“, drugi projekat poslat Vladi iz Kolašina, tu planinu takođe vidi kao prostor za gradnju hotela. Na konsultacijama sa sugrađanima oko ideja koje će poslati za potencijalna ulaganja iz UAE kolašinski funkcioneri nisu trošili vrijeme. Prema zvaničnim informacijama Monitora, jednu ideju za projekat je poslao potpredsjednik opštine Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad), a drugu predsjednik Petko Bakić (Demokrate).
U Opštini Mojkovac su, kad su predlagali projekte, bili i skromniji i jedinstveniji. Na listi njihovih želja je razvoj turističke infrastrukture na Bjelasici, tačnije, na lokaciji skijališta Žarski, u koje je do sada država uložila više miliona eura. Objasnili su da bi projekat obuhvatio „izgradnju gondola, završetak žičara, izgradnju turističkih naselja i prateće infrastrukture, čime bi se značajno povećala atraktivnost ovog kraja za domaće i strane turiste“. Pored toga, u Mojkovcu imaju ideju izgradnje luksuznih hotela i turističkih kompleksa u Podbišću, gdje Opština ima 100.000 metara kvadratnih zemljišta. Treći projekat, u kojem lokalna uprava vidi mogućnost za ulaganje, jeste restauracija i izgradnja srednjovjekovnog grada Brskovo. Kako su objasnili iz Opštine, izrada projektne dokumentacije za taj projekat je u završnoj fazi.
Lokalne uprave u Plužinama i Šavniku nijesu kandidovale nijedan projekat, jer nemaju „potencijale za velike projekte“. Iz Berana su predložili lokalitet Jelovice, uzimajući u obzir planska dokumenta, kao i prostor beranske strane Bjelasice, te revitalizaciju aerodroma. Prostor za kapital iz UAE u Plavu, na primjer, vide na planini Bogićevića „kao lokalitet sa izuzetnim potencijalom za razvoj zimskog i ljetnjeg turizma“.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


PARLAMENT USVOJIO SPORAZUME SA UAE: Šta bi rekao Ustavni sud da nije partijski

SRPSKI PATRIJARH I USKRS SRPSKO – RUSKOG SVETA U KREMLJU: Za vrh SPC-a Crna Gora je otvoreno pitanje

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-A: Otvorena je Pandorina kutija
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa
-
IN ENGLISH2 sedmice
Government Summons Ambassadors for Consultations and Instructions: A Foreign Policy Tightrope
-
IN ENGLISH2 sedmice
TWILIGHT OF MONTENEGRIN INTERESTS IN AMERICA: Prayer Breakfast Instead of Real Diplomacy
-
DRUŠTVO3 sedmice
MUKE TRETMANA OTPADNIH VODA: Projekti koje prate predrasude i loša iskustva
-
Izdvojeno4 sedmice
VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku
-
SVIJET3 sedmice
SLUČAJ MARIN LE PEN: Za desnije sjutra
-
INTERVJU2 sedmice
SANJA RAONIĆ, SLIKARKA: Događanje umjetnosti kao čin otpora
-
INTERVJU1 sedmica
SANJA DAMJANOVIĆ, NAUČNICA, BIVŠA MINISTARKA NAUKE: Šansa koja ne smije biti izgubljena