Povežite se sa nama

DRUŠTVO

GLAVNI GRAD RASPRODAJE VRIJEDNE NEKRETNINE: Predizborno popunjavanje budžeta

Objavljeno prije

na

Krajem prošlog mjeseca propao je tender za prodaju državne zgra-de na uglu Njegoševe i Bokeške ulice u samom centru Podgorice. U ovoj zgradi, koja se naslanja na hotel Hemeru, je smješteno Gradsko pozorište, Dječji savez i sala za vjenčanje.

Ni na prvom tenderu koji je raspisan 2015. nije bilo zainteresovanih investitora. Cijena za zgradu koja ima prizemlje, dva sprata i potkrovlje, ukupno 677 kvadrata, povećana je za oko 80.000 eura i iznosila je milion i po eura. Pri tom je u paketu sa prodajom zgrade Glavni grad budućem investitoru omogućio da je preuređuje ili ruši po svom nahođenju. Naime, novi vlasnik nije u obavezi da očuva spoljašnji izgled objekta, niti da vodi brigu o duhu istorije arhitekture i kulture.

Kako je Podgorica grad koji u svom centru skoro da više nema starih zdanja, opozicioni odbornici u Skupštini Podgorice su bili protiv davanja ovakvih povoljnosti investitoru, a glasali su i protiv prodaje ovog objekta. Uzalud.

,,Ovo je samo nastavak pravljenja rugla od stare Mirkove varoši. Ne postoji obaveza već sve zavisi od želje investitora pa može da promijeni što god hoće. Opozicija je u Skupštini Podgorice bila protiv prodaje i zalagali smo se da se sačuva vizuelni identitet, ali su nas preglasali odbornici DPS-a. Oni ništa ne komentarišu, samo glasaju. Tako da nijedna naša inicijativa nema prolaz”, govori za Monitor Zdenka Popović, odbornica Demokrata.

U budžetu Glavnog grada za ovu godinu naznačeno je da je od prodaje ove zgrade planiran prihod od 1.500.000 eura, a da će se taj novac uložiti za izgradnju Gradskog pozorišta.

Podsjetimo da je Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, uoči posljednjih parlamentarnih izbora položio kamen temeljac za Gradsko po-zorište. Sada se bliže i lokalni, a na gradilištu i u budžetu zjapi rupa.

Prvi predizborni kamen temeljac za pozorište, postavljen je prije više od 16 godina. Na prostoru iza stare Vlade tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša je u decembru 2000. otpočeo sa gradnjom pozorišta. U međuvremenu se lokacija promijenila, pa je 2011. stradala Kino kultura zarad budućeg pozorišta. Umjesto pozorišne scene, pet godina je na tom mjestu bio parking, a u sada je ograđena rupa.

Da Mugoši nije svejedno zbog pozorišta, a posebno srušenog bioskopa, pokazao je prije odlaska sa mjesta gradonačelnika. Jedno od posljednjih gradonačelnikovih obećanja 2014. bilo je da će gradnja početi odmah!

Ipak, i pored obećanja, Glavni grad sve ovo vrijeme nikako da nađe novac za gradnju pozorišta. Ne pomaže ni rasprodaja imovine.

,,Opredijeljena sredstva od 1,5 miliona od prodaje zgrade, nijesu dovoljna za gradnju pozorišta. Ukupni troškovi su procijenjeni na šest miliona. Glavni grad koji je nekad imao budžet od blizu 100 miliona, sada nema ni 1,5 milion nego, nakon zemljišta, mora da prodaje i zgrade, nekretnine svih nas”, ističe Popovićeva.

Prodaja zgrade za million i po bila bi dovoljna da se do sljedećih izbora građanima zamažu oči da se nešto gradi. A kako će se nabaviti ostalih preko četiri miliona, to su već poslijeizborne muke.

Branka Bošnjak, odbornica Demokratskog fronta, za Monitor o ovom slučaju kaže: ,,Prodati tu zgradu i srušiti kultni bioskop Kultura, da bi se pravilo pozorište je nešto što smatram kulturnim genocidom nad kulturnim nasljeđem Podgorice. Vlast u Glavnom gradu je pokazala potpunu nesposobnost, tako da za sve za šta im treba novac krenu u prodaju, bolje reći rasprodaju imovine grada ili je olako ustupaju nekim vrlo sumnjivim investitorima”. Ona dodaje da Podgorica sa ovakvim vlastodršcima polako gubi imovinu, ali i svoj kulturno-istorijski identitet. „Tajkuni bliski vlasti su uvijek na prvom mjestu, nažalost”.

Popović podsjeća da je izvođač radova Gradskog pozorišta kompanija Cijevan komerc: ,,Ta firma je Gradski parlament počela da gradi 2007., a trebalo je da se završi nakon dvije godine – 2009. Radovi su okončani tek 2016. Ako se bude radilo po toj praksi, pozorište će koštati puno više”.

Nedavno su odbornici SDP-a tražli od svog nekadašnjeg stranačkog kolege Đorđa Suhiha, predsjednika Skupštine Glavnog grada, kopiju ugovora o izgradnji gradskog pozorišta koji su zaključili Agencija za iz-gradnju i razvoj Podgorice i konzorcijum Cijevna komerc, Grijanje i Geo-nana. Žele da vide ugovorenu dinamiku radova i da li se ugovor poštuje.

Međutim, od postavljanja kamena temeljca, šest dana prije parlamentarnih izbora, 10. oktobra 2016, ,,izvođač radova nije mrdnuo prstom”, konstatuju u SDP-u.

,,Na proljeće naredne godine, pred nove lokalne izbore, sa ovako ‘odgovornim’ pristupom u investicionom planiranju, postojeće lokalne vlasti opet će razbiti šampanjac o temelje budućeg objekta Gradskog pozorišta”, izjavila je Jadranka Vojinović, odbornica SDP-a.

Možda se u međuvremenu i nađe neki investitor da uloži taj milion i po u Stijepovićeve i DPS izborno-građevinske poduhvate. Ili će ipak čekati da propadne i treći tender pa da neposrednom pogodbom i za bagatelu kupi i uljepša zdanje u centru Podgorice. Mnogo je milion i po.

Nema status kulturnog dobra

Zgrada na uglu Njegoševe i Bokeške jedno je od rijetkih starih zdanja, koje je preteklo ,,modernizaciju” centra Podgorice. Izgrađena je tridesetih godina prošlog vijeka, u sklopu stambeno-poslovnog bloka, na osnovu prvog urbanističkog plana Podgorice čiji je autor bio ruski arhitekta Vladimir Vorman. U njoj se nalazila Zetska štedionica, a kasnije Podgorička banka. Zgrada je srušena tokom čestih savezničkih bombardovanja Podgorice u Drugom svjetskom ratu. Obnovljena je u posljeratnom periodu. Danas nema status kulturnog dobra. ,,To je jedna od rijetkih zgrada u Podgorici koja je sačuvala duh nekadašnje Podgorice i bilo je potpuno besmisleno takvu zgradu prodavati i ne obavezati budućeg vlasnika da je dužen da zadrži postojeći spoljni izgled zgrade. Nažalost ona nije proglašena spomenikom kulture, kako bi dobila zaštitu ali Glavni grad je trebao da se pobrine o tome”, ističe Branka Bošnjak.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo