Povežite se sa nama

MONITORING

GDJE JE DANAS SLUČAJ ŠARIĆ: Priča koja tone u zaborav

Objavljeno prije

7 godina

na

saric

Nekada je to bila priča od koje se mnogo očekivalo, danas je priča o kojoj se jedva govori. Možda upravo zbog toga što više niko ne vjeruje da će procesi protiv klana Darka Šarića, nazivani svojeveremeno suđenjima vijeka, donijeti punu istinu o poslovanju ove grupe i njihovim vezama za politikom. Pa ni da će rezultirati adekvatnim zatvorskim kaznama. Bar procesi u regionu, izuzev Slovenije u kojoj je krajem prošlog mjeseca Šarićeva grupa osuđena na 85 godina zatvora. Čak ni ta presuda nije još pravosnažna. Pripadnici klana Šarić osuđeni su u Italiji i Urugvaju. No na brdovitom Balkanu, druga je priča.

Trenutno, Srbija je jedina zemlja u kojoj se proces protiv klana Šarić još vodi. Suđenje traje više od sedam godina, a u toku su dva postupka – jedan za trgovinu narkoticima, i drugi za pranje novca. Postupak za trgovinu drogom u kom je na optuženičkoj klupi Darko Šarić, već treći put počinje ispočetka. U tom postupku donijeta je jedna osuđujuća presuda od 20 godina kazne zatvora, ali je ukinuta. Proces se, kako ukazuju rijetki mediji i tužilaštvo, odugovlači kako bi se izdejstvovalo puštanje Šarića iz pritvora. Šarićevi branioci već su uspješno primijenili tu taktiku u još jednom procesu koji se u Beogradu vodio protiv njega, zbog falsifikovanja isprava, a koji je zastario! Postupak za pranje 20 miliona eura nije još ni rezultirao presudom.

,,U Srbiji se vodi ključni proces protiv ove međunarodne kriminalne grupe. U ostalim zemljama – Italija, Slovenija, Urugvaj, Crna Gora – su se suđenja završila. Ali kod nas se sudi vrhu ekipe i to je najbitniji dio. Suđenju se međutim ne vidi kraj, a kako stoje stvari jos dugo će trajati, što je velika sramota za Srbiju”, kaže za Monitor Stevan Dojčinović, urednik beogradskog KRIK-a i autor knjige o Šariću.

On odgovornost za odugovlačenje procesa adresira na sud. ,,To je odgovornost predsjednika vijeća koje sudi Šariću – sudije Siniše Petrovića”, kaže Dojčinović. ,,Umjesto da vodi postupak tako da ga završi on postupa tako da ga produži. Ne znam koji je razlog, ali je jasno da sudija ne želi da se stvar završi”. On kaže da se suđenje često odlaže iz bizarnih razloga: „Jednom je recimo suđenje odloženo jer je Šarićev advokat morao da ode da prisustvuje parnici. Najbitnije suđenje u zemlji su odložili zbog parnice!” On ukazuje da je zbog toga što proces predugo traje i javnost izgubila interesovanje da ga prati.

U Srbiji su do sada brojni ključni ljudi istrage protiv Šarićeve grupe smijenjeni ili sklonjeni na druga radna mjesta. Dvojica sudija koji su Šarića osudili na 20 godina zatvora više nijesu dio postupka. Ostao je samo sudija koji sada odugovlači proces, prema mišljenju rijetkih koji suđenje prate.

U Crnoj Gori protiv klana Šarić više se ne vodi nijedan postupak. Nema ni kazni. Ovog mjeseca pravosnažnom oslobađajućom presudom okončan je i posljednji postupak protiv Duška Šarića i Jovice Lončara zbog pranja oko 20 miliona eura. Prethodno su pale i optužbe za trgovinu drogom i kriminalno udruživanje. Analitičari i pravni stručnjaci ukazuju da je proces za pranje novca „pao” , zbog toga što tužilaštvo prethodno nije utvrdilo porijeklo 20 miliona koji su bili predmet postupka. Prema riječima Borivoja Đukanovića, advokata Lončara i Šarića, „na odbrani je bio teret dokazivanja porijekla tog novca”. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud drži lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Moguće da upravo zbog optužnica koje se protiv klana Šarić tope, ovonedjeljna vijest da je Darko Šarić sa Branislavom Branom Mićunovićem planirao izgradnju cementare u Otilovićima, što pokazuju dokumenti tek završenog procesa brotiv Duška Šarića i Lončara, nije živjela ni dan. Niko o tome ne govori. A i zašto bi nekog interesovao neostvareni posao ljudi koje ovdašnje pravosuđe vidi kao poštene biznismene. Prema spisima koje su objavile Vijesti, Mićunović je više od milion eura prebacio na račun Šarićeve Mat company za izgradnju cementare u Otilovićima. Novac je prebačen preko Prve banke braće Đukanović, koja se pominje kao jedna od dvije banke preko kojih je tužilaštvo tvrdilo da je klan Šarić oprao novac u Crnoj Gori. Monitor je ranije pisao i da je Prva banka Šarićima izdala kredit od preko pet miliona eura u vrijeme kada su joj bile zabranjene kreditne aktivnosti, a OCCRP je, pozivajući se na dokumenta Centralne banke Crne Gore konstatovao da je ova grupa imala privilegovan položaj u banci porodice bivšeg crnogorskog premijera, te da je banka poslujući sa njima često kršila i propise i dobru bankarsku praksu.

Projekat cementare najavljivali su ponosno i državni zvaničnici. Predrag Bošković, tada ministar ekonomije, je 2006. godine najavio njenu izgradnju u Pljevljima u vrijednosti od 200 miliona eura. Pored Šarića u posao je bio uključen i pokojni Dragan Dudić Fric. Oni su imali i punu podršku pljevaljske vlasti, koju je tada vodila partija Mila Đukanovića. Novica Stanić, poslanik u Skupštini Crne Gore izjavio je ranije da je izvršna vlast u gradu bez saglasnosti lokalnog parlamenta preko Uprave za nekretnine pokrenula eksproprijaciju zemljišta u selu Otilovići.

Mat company je sa mehanizacijom cijelo jedno ljeto pripremala teren cementari. Projekat međutim nije zaživio, između ostalog i zbog tog što je godinu kasnije krenula akcija Balkanski ratnik, zajednička akcija američke agencije DEA, srpske BIA i policije Urugvaja u okviru koje je zaplijenjeno preko dvije tone kokaina koja se dovodila u vezu sa Šarićevim klanom. Uskoro kreću i prva hapšenja u Srbiji, no Šarić ostaje van dometa istražnih organa, pošto je napustio Crnu Goru i odletio za Ženevu par dana prije nego što je ovdašnjem Interpolu dostavljena potjernica. Odlazak iz Crne Gore u pravo vrijeme, vjeruju mnogi, nije bio slučajnost. U Ženevi se Šarić, prema svjedočenju Nebojše Jestrovića sastao navodno sa Stankom Subotićem, još jednim prijateljem dvodecenijskog premijera. Šarića i Subotića povezuju i bankarske transakcije preko banke Đukanovića, o kojima je pisao OCCRP. Povezali su ih i argentinska policija i američka Agencija za borbu protiv narkotika (DEA) krajem 2009. u svom izvještaju. Đukanović, Subotić i Mićunović nalazili su se skupa na italijanskoj optužnici šverca cigareta. Putevima šverca duvana, vjeruje se, kretao se i kokain.

Direktor srpske policije Milorad Veljović više puta je tvrdio da je na vrhu narkoklana neko mnogo moćniji od Darka Šarića. Ko, pravosuđa regiona sasvim sigurno neće dati odgovor na to pitanje. Ali ni mnoge druge tajne slučaja Šarić.

Jedna od njih je i tajna o predaji Darka Šarića. Prema nekim spekulacijama, Šarićeva jedina želja i uslov za predaju 2014. godine, nije bila samo da na putu ka Beogradu vidi porodicu na podgoričkom aerodromu. Neki vjeruju da je jedan od uslova bio da se od optužbi sačuva njegov mlađi brat Duško. No, šta je Šarić zaista tražio kao uslov za sada je tajna. Pokušaji istraživačke beogradske mreže BIRN da dođe do dokumenata o predaji nije urodio plodom, uprokos nalozima nadležnih institucija. Još jedna od spekulacija koja se vezuje za uslove Šarićeve predaje je i ona da mu je obećana kazna od najviše 10 godina robije.

Priča o predaji još je jedna veza između Mićunovića i Šarića. Objavljena dokumenta Bezbjednosne agencije Srbije (BIA) pokazuju da je smijenjeni inspektor Rodoljub Milović dogovarao predaju Šarića sa Mićunovićem. No, pošto se navodno radilo o samostalnoj akciji Milovića, srpski tužilac odbio je da učestvuje u tom dogovoru.

Jedna od tajni slučaja Šarić koja će ostati van dometa pravosuđa, čak i ako se proces u Beogradu završi optimističnije nego što se očekuje, je i ono što se dešavalo na Jelovoj gori. Zna se da se na Jelovoj gori održao sastanak Dragana Dudića Frica – jednog od najbližih Šarićevih saradnika – sa jedne, i istražitelja i inspektora BIA u aprilu 2010. godine. Svaki trag o tom sastanku nestao je iz arhive BIA, piše Blic. Dudić je nakon svega mjeseca dana od tog sastanka ubijen. Ostala je sumnja da je na Jelovoj gori možda pristao da bude svjedok.

I najvažnije, tajna će ostati sve političke veze klana Šarić, zahvaljujući kojima je ova grupa napravila imperiju za kratko vrijeme. To se više ni ne pominje. Samo je šef kabineta Ivice Dačića optužen da je davao informacije Šariću, no prisluškivani razgovori nijesu uvršteni u dokazni materijal na suđenju.

Šta je sa vezama koje su Šariću u Crnoj Gori pomogle da izgradi poslovno carstvo i lagano nestane iz zemlje u vrijeme kada su u Beogradu već počela hapšenja pripadnika njegovog klana, na sudu nećemo saznati. Bar ne dok je ovakvog pravosuđa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

23 sata

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

23 sata

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo