Povežite se sa nama

MONITORING

GAŠENJE INFORMERA I DRUGE MEDIJSKE PRIČE: Pedeset nijansi propagande

Objavljeno prije

na

U Novu godinu, na radost svih koji drže do odgovornog javnog govora, ušli smo bez domaćeg ogranka beogradskog tabloida Informer. Ugašen je nakon skoro tri godine postojanja.

Posljednji broj Informera CG izašao je 30. decembra prošle godine. List je u Crnoj Gori izdavalo preduzeće Insajder tim, koje je kao dio stranog privrednog društva osnovano u Podgorici u februaru 2014. Prema podacima ovdašnjeg centralnog registra, crnogorski ogranak vodio je Novak Uskoković, dok se kao ovlašćeno lice srpskog Insajder tima, u beogradskoj Agenciji za privredne registre navodi Dragan J. Vučićević, urednik tamošnjeg Informera.

Od osnivanja do gašenja, Informer CG vodio je prljave medijske hajke protiv kritičara crnogorskog režima. Jedna od najprljavihih je afera kojom se pokušala diskreditovati direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović. Nakon toga mete su se samo ređale: vlasnici medija koje bivši crnogorski premijer Milo Đukanović ne kontroliše, opozicioni lideri, kao i svi drugi koji su zasmetali vlastima.

Za Informer u Crnoj Gori više izvora tvrdilo je da je osnovan isključivo sa jednim ciljem – da diskredituje Đukanovićeve protivnike. Takođe, tvrdilo se da njime, kao i drugim privatnim medijima, iz sijenke koordinira Vladimir Beba Popović, a list se povezuje i sa novcem i moći prijatelja crnogorskog premijera Mila Đukanovića Stanko Subotić, za šta ne postoje dokumentovani tragovi.

Urednik Danasa, Draža Petrović podsjetio je svojevremeno da je za Subotića javnost prvi put saznala kada je beogradski tabloid Panorama, koji je uređivao Vučićević, današnji glavni urednik beogradskog Informera, plasirao priču da je bivši premijer Srbije Zoran Đinđić letio na državno putovanje u Dubai Subotićevim privatnim avionom. ,,Ispostavilo se da je Panorama napravljena uglavnom da bi plasirala tu storiju, jer se posle samo nekoliko brojeva ugasila”, pisao je Petrović.

,,Vladimir Beba Popović, tabloid Informer i TV Pink, udarna su trojka srpsko-crnogorskog medijskog nasilja”, ustvrdio je nedavno i Ratko Knežević, bivši šef trgovinske misije Crne Gore u Vašingtonu i nekada Đukanovićev blizak prijatelj.

Sam Beba Popović je u gostovanju na beogradskoj televiziji B92, a nakon što je crnogorski Informer objavio aferu kojom je pokušao diskreditovati Vanju Ćalović, kazao da beogradski Informer kontroliše Vlada Srbije. Ćalovićeva je javno optužila Popovića da stoji iza afere, nakon čega ju je Popović tužio u Podgorici i dobio spor.

,,Vlada Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem kontroliše TV Pink i Informer u Srbiji,” kazao je Popović tada. Za Informer u Crnoj Gori je rekao da ,,objavljuje sve što mu se pošalje i da je do nedavno objavljivao tekstove u kojima se napadaju Đukanovićevi saradnici”.

Nakon dolaska Popovića u Crnu Goru, koji važi za neformalnog medijskog savjetnika premijera Đukanovića, medijske hajke na Đukanovićeve kritičare postale su prljavije.

,,Vladimir Beba Popović se nalazi u komandnom centru štaba režima Mila Đukanovica. Popović upravlja propagandnom mašinerijom Mila Đukanovića – Informerom, Pobjedom, RTCG i ostalim prorežimskim medijima koje mesecima bezkrupuloznim lažima napadaju opoziciju Crne Gore”, pisao je i beogradski tabloid Kurir.

Prema nezvaničnim informacijama, Informer CG je ugašen zbog finansijskih problema.Navodno je, prema nekim izvorima, gašenje ovog tabloda povezano sa strahom od tužbi i žalbama predstavnika Srba u Crnoj Gori, koji su se Vučiću žalili na pisanje Informera.

,,Nešto se sasvim sigurno dešava u vrhu balkanske konfederacije, kako je zovu. Cane neće više da finansira Informer. Odnosi Caneta i Vučića su se pokvarili, ali za sada nije jasno zbog čega. Moguće da Darko Šarić nije zadovoljan time što je još u zatvoru “, kaže za Monitor dobro upućeni izvor.

Direktor dnevnog lista Vijesti Željko Ivanović ocijenio je da gašenje Informera ne može sanirati štetu koju je taj tabloid napravio.

,,Vijest o vraćanju batine zvane Informer srpskom premijeru Vučiću ne bih svrstao u ohrabrujuće signale na početku 2017, jer šteta koju je ta najslabija karika propagandne hobotnice napravila ne može se sanirati sve dok sličnu sudbinu ne doživi ostatak hobotnice oličen u Pinku i kopiji izdanja Informera koje izlazi u CG pod imenom Dnevne novine”, kazao je on.

Crnogorskom režimu informera svakako ne nedostaje. Pri tom, njih u najvećem djelu finansiraju crnogorski građani, pa nema straha da će kesa presušiti.

Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz decembra prošle godine i 2015. godine su sredstva iz državnih fondova namjenjenja za oglašavanje završilo je, netransparentno i bez očite ekonomske logike, provladinim medijima. Najveći dio novca otišao je medijima u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa koji je u Crnoj Gori kupio četiri medija bez jasne ekonomske računice, o čemu je Monitor već pisao. Istovremeno je, kao vladin strateški partner, zagospodario crnogorskom obalom. Statis trenutno posjeduje četiri medija – dnevne listove Pobjeda i Dnevne novine i dva portala – CDM i portal Analitika.

Prema podacima CGO od ukupnog iznosa od 1.718.496,42 eura koji su državni organi za oglašavanje izdojili u 2015. godini, najviše je novca kada su u pitanju dnevni listovi otišlo Pobjedi – 223,264.40 eura, a kada se radi o portalima, većina novca otišla je portalu Analitika. Tiraži i čitanost državne organe ne zanimaju kad je u pitanju oglašavanje, pa je portal Vijesti, recimo, iako jedan od najčitanijih, bio potpuno nezanimljiv za njih.

,,Portal Analitika prihodovao je 73 odsto svih sredstava koje su organi javnog sektora uložili u portale”, saopštili su iz CGO.

,,Država vrši neprimjeren uticaj na medijsko tržište, kroz netransparentna i selektivna finansijska izdvajanja javnih sredstava, putem oglašavanja i reklamiranja. Tome doprinosi i postojeća ekonomska kriza i smanjenje marketinških ulaganja preduzeća, uz istovremeno povećanje učešća države, što otvara dodatan prostor za oblikovanje medijske scene, u odnosu na interese vladajuće političke strukture, a kroz zloupotrebu državnih resursa”, ocijenili su iz te organizacije.

Vlast takođe i dalje drži pod kontrolom i RTCG, iako se krajem prošle godine pojavio tračak nade da se Savjet te medijske kuće odmetnuo od vlasti kada je smijenio dugogodišnjeg direktora Rada Vojvodića, a na njegovo mjesto doveo Andrijanu Kadiju, nakon što se ona našla u nemilosti vlasti. Ipak, to ne bi bio prvi put da vladajuća partija iskoristi priliku da preko svojih u Savjetu, zamijeni svoje na čelu RTCG. Šanse da se RTCG izbavi iz političkog zagrljaja vladajuće partije skoro da su nikakve nakon zakonskih izmjena kojima parlamentarna većina može da glasa za članove Savjeta RTCG, a javni servis je prešao na model finansiranja iz budžeta, nakon što je propao model finansiranja preko računa.

Očito je da se pored fiksnih 1, 2 odsto iz budžeta koliko se izdvaja za javni servis, vlast dodatno preusmjerava priličnu svotu novca crnogorskih obveznika, ne bi li ugušila kritiku i slobodnu riječ. Uz sve treba im i pomoć tajkuna iz regiona. Prema nekim izvorima, možda će Informer zamijeniti novi medijski projekat režima, novi pokušaj da se udari na kritičare, što u medijima, što u opoziciji i civilnom sektoru.

Ove dvije decenije pokazale su ipak jedno. Uzalud je. Oni medije kojima se vjeruje napraviti ne mogu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo