Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Fukaro, čekam te ispred Skupštine!

Objavljeno prije

na

Istorija crnogorskog parlamentarizma u posljednje vrijeme obogaćena je sa par incidenata, ispada alfa-poslanika, junaka mrijet naviknutih, spremnih da brane svoj i obraz partije kojoj pripadaju. Prednjače poslanici vladajuće Demokratske partije socijalista: primjetno su nervozni. Uključene kamere i prisustvo novinara podgrijava im elan za zametanje kavge. Dodatni stimulans: mačizmom se dodvoriti šefu.

Posljednji u nizu ponosnih iz redova DPS-a Mila Đukanovića je poslanik i član glavnog odbora te partije Predrag Sekulić. Lojalnost svom obrazu, ali i predsjedniku stranke dokazao je na sjednici Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborno zakonodavstvo.

Dok su poslanici vlasti i opozicije raspravljali o registru prebivališta i boravišta, došlo je do incidenta. Sekulić je spočitao poslaniku Demokratskog fronta Goranu Daniloviću zbog toga što je, kako je kazao, otvorio priču o nacionalnim zajednicama, koja nema dodirnih tačaka sa temom koja je bila na dnevnom redu. „Hajde da se opet nacionalno ne prebrojavamo. Nemoj da kažemo da sad, ne znam, Bošnjaci, Albanci, ili neki drugi manjinski narodi treba da dokazuju da imaju boravište.”

Danilović je uzvratio ,,da je to laž”. Onda je u velikom stilu, ustajući sa stolice u potentnom političkom zaletu prema Daniloviću, nastupio Sekulić: ,,Sram te bilo, kome ti kažeš da laže, ‘ajde izađi napolje. ‘Ajde izađi napolje i stani iza svojih riječi, stani iza njih. ‘Ajde! ‘Ajde izađi napolje i dokaži svoje riječi.”

Dok je Sekulić u jeku političke snage i inspiracije stajao, Danilović je sa mjesta, smireno uzvratio: ,,Izaći ću ja poslije, nemoj sad da praviš teatar.” Iako je ratoborno, nepokolebljivo i eksplicitno kazao da će ga sačekati napolju, ništa od tuče koju je Sekulić nagovijestio. Naprotiv: izvinio se, kazavši kako sebi nije smio da dozvoli takvo što, i kako mu ni na kraj pameti nije bilo da se fizički obračunava sa bilo kim. Mora da je želio da pomazi Danilovića. Vole oni to u DPS-u.

Nešto ranije, polovinom maja, Sekulićev kolega poslanik Zoran Vukčević, takođe je demonstrirao koliko su za proteklih dvije i po decenije, koliko vladaju Crnom Gorom, osilili. Vukčević je u holu Skupštine, pred novinarima i drugim poslanicima, provocirajući ga, poslaniku Demokratskog fronta Branku Raduloviću, dobacio: „Đe si Raduloviću, četniče?” Radulović je uzvratio: ,,Kome ti da kažeš četniče, fukaro?” – nakon čega su se poslanici zaletjeli jedan na drugoga. Tuču je spriječilo skupštinsko obezbjeđenje.

Radulović je kasnije kazao: ,,Bio sam šokiran, nisam to očekivao. Meni se to najmanje može reći, čovjeku koji ima porodicu. Ne mogu da istrpim da mi neko dobacije takve stvari.”

Narečeni Vukčević bio je akter još jednog ispada u parlamentu. Ovoga puta tokom zasijedanja skupštinskog odbora za ekonomiju, u februaru. Pošto je poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić zatražio od njega i kolege mu Zorana Jelića da podnesu ostavke zbog afere Snimak, Vukčević je dobacio: ,,Ako još jednom pomene moje ime ovdje, glavu ću mu otkinuti”. Tom retorikom se i začinjala njegova partija. Samo: otkinute glave tada nijesu bile tek puka figura. Ratovali su Vukčevićevi mentori i kolege – za mir.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević zatražio je od Vukčevića da se izvini, ali on to nije učinio. Objasnio je da se nije obraćao Bojaniću, već predsjedavajućem Aleksandru Damjanoviću iz Socijalističke narodne partije. Biće.

Na jednoj od prošlogodišnjih sjednica Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Obrad Mišo Stanišić, iz DPS-a, pozvao je Branka Radulovića da se izjasni da li je Srbin ili Crnogorac jer je, kako je rekao, čas jedno, čas drugo. Radulović je uzvratio: ,,Što fali da sam Srbin, što fali da sam Crnogorac?! Ti si bolestan.” Stanišić je zaprijetio: ,,Ne, ja sam zdrav. Hoćeš da ti dokažem ?!” Dalji sukob je spriječen.

Nešto ranije incident se dogodio i na sjednici Administrativnog odbora. Poslanik Demokratske partije socijalista Milorad Vuletić tokom polemike sa Kočom Pavlovićem iz Demokratskog fronta (Pokreta za promjene) uzviknuo je: ,,Ćuti seronjo!” Pa dodao: ,,Čekam te ispred Skupštine.” Datu riječ, i u tome po uzoru na svoj DPS, nije ispunio: nije ga čekao.

Ni redovi opozicije nijesu bez nervoze. Posljednji u nizu ispada je onaj poslanika Koče Pavlovića na sjednici Anketnog odbora za ispitivanje okolnosti u vezi sa aferom Snimak, na kojoj je saslušavan ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

Stalne čarke između njega i poslanika DPS-a Milutina Simovića kulminirale su nakon što je Simović kazao, u želji da ga isprovocira: ,,Da li ćete vi prestati da dobacujete i da li ćete se izviniti za kršenje procedure. Vi pokušavate da uzurpirate rad ovoga odbora. Ponašate se nekorektno i nekolegijalno ne samo prema ljudima koji su došli na saslušanje, već i prema nama kolegama”.

Uspio je. Pavlović mu je odgovorio: ,,Te seljačke dosjetke ostavite za tamo gdje ste navikli da ih bacate”. Žustra rasprava je nastavljena, pa je na kraju Pavlović, ustajući sa stolice predsjedavajućeg, poručio: ,,Nemoj da si jednu izvezao dok ja pričam”, istovremeno pozivajući ga da ,,izađe u susjednu prostoriju da se dogovore nešto”. Niti je Simović izašao, niti je Pavlović više insistirao.

Onda su iz DPS-a promptno izdali saopštenje u kojem se kaže da je ,,samo zahvaljujući prisebnosti, ozbiljnosti i odgovornosti Milutina Simovića, izbjegnut konflikt koji je mogao baciti sjenku na već dostignuti demokratski nivo u Skupštini Crne Gore”. Brižno. Zapažanje: ništa slično nijesu izjavljivali iz Đukanovićeve partije dok su, što je preovlađujuće, njihovi poslanici (Sekulić, Vukčević, Obradović…) pozivali na sukobe.

Protekle godine, u maju, tokom plenarnog zasijedanja verbalno su se sukobili poslanici Nove i SNP-a Andrija Mandić i Vasilije Lalošević. Povod je bio banalan, sukob samo što nije prerastao u fizički.

Počelo je poslaničkim pitanjem Mandićevog kolege Radojice Živkovića. On je konstatovao da je kandidat za sudiju u Bijelom Polju Mirjana Knežević odbijena jednoglasnom odlukom Sudskog savjeta, jer je srpske nacionalnosti. Reagovao je Laloševićev kolega Neven Gošović kazavši da odluka nije bila jednoglasna. Živković je opet zatražio riječ, ali je nije dobio. Dok je Mandić pravdao zahtjev Živkovića da dobije riječ, Lalošević se uključio u raspravu, nakon čega mu je Mandić uzvratio: ,,Nemoj mi se puno kočiti, smiri se i popij malo vode”.

Nije na tome stao. Naprotiv, Mandić je pozvao Laloševića na fizički sukob van skupštinske sale, riječima: ,,Dođi ovamo, pizdo jedna!” U holu je intervenisalo i skupštinsko obezbjeđenje spriječivši novinare, kako su prenijeli mediji, da dođu do poslaničkih klubova Nove i SNP-a.

I ranijih godina bilo je poslaničkih poziva na ferku. Lider Liberalnog saveza Crne Gore Slavko Perović svojevremeno je na dvoboj pozvao ministra unutrašnjih poslova Nikolu Pejakovića. Tadašnji poslanik Liberala Dragan Purko Ivančević na tuču je izazivao prvog čovjeka radikala u Crnoj Gori Aćima Višnjića. Predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića čikao je narodnjak Predrag Popović, dok je na Popovića nasrtao politički lider Liberala Miodrag Živković. Kao ministar pravde Dragan Šoć pred televizijskim kamerama krenuo je na poslanika SNP-a i kasnijeg urednika Dana Duška Jovanovića. Poslanika SNP-a Predraga Bulatovića izazivao je Rifat Rastoder iz SDP-a, ali i ovaj njega. Bivši poslanik DPS-a, sadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša zalijetao se na Gorana Danilovića…

Ukrajinci to rade drugačije: prošlog decembra poslanik opozicije Mikola Petruk završio je u bolnici zbog udarca u glavu. Na istom mjestu, u ukrajinskom parlamentu, krajem 2010. godine, nakon opšte tuče, u bolnici je završilo šest poslanika.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo