Povežite se sa nama

OKO NAS

FORMIRANJE NOVE VLASTI U ANDRIJEVICI: Obećanje da će biti bolji

Objavljeno prije

na

Javnost novim vlastima u Andrijevici šalje poruku da nije teško biti bolji od DPS-a. Treba samo blokirati rad malih elektrana, zaustaviti pljačku šume i drugih prirodnih resursa, domaćinski poslovati, i već će „za koplje biti bolji“

 

Nedavno su iz Demokratske partije socijalsita kazali za nove lokalne vlasti da su neznalice jer mimo zakona dijele funkcije koje se popunjavaju javnim konkursom, Šef Nove srpske demokratije u tom mjestu i budući potpredsjednik opštine Vesko Raketić, ocijenio je da se radi o pokušaju ometanja i odugovlačenja predaje lokalne vlasti. „To su dječje bolesti i greške koje mi u hodu ispravljamo“ – kaže Raketić. „Kada bismo pričali o  nepočinstvima DPS- a –  pljačkaškim privatizacijama, pljačkama u šumarstvu i vodoprivredi, o svim nezakonitim radnjama, mogli bi da se pišu tomovi knjiga “ – kaže je Raketić.

Prema njegovim riječima Državna revizorska institucija, koja će brzo ući u Opštinu i javna preduzeća, pokazaće šta su oni radili nezakonito i šta su napravili građanima Andrijevice.

„Čim se formira nova vlast i čim počnemo da radimo, pokazaćemo da nismo kao oni. Vidjeće se to po svemu, počevši od službenih automobila i svega drugog“ – rekao je Raketić.

Poslije devet godina apsolutne vlasti Demokartska partija socijalista je u ovom gradu otišla u opozicione klupe.

Pobjednička koalicija SNP, NSD i Demokrate imaće u parlamentu šesnaest odborničkih mjesta, jedno više od DPS i SD.

„Mi ćemo odmah izabrati novog predsjednika Skupštine i predsjednika opštine, a zatim konstituisati i ostale organe vlasti. Odmah ćemo uvesti red u lokalnoj upravi i javnim preduzećima“ – rekao je Raketić.

Prema koalicionom sporazumu mjesto predsjednika pripašće SNP a potpredsjednika Novoj srpskoj demokratiji, i to mjesto će biti rotirajuće na dvije godine. Demokrate će imati mjesto predsjednika Skupštine.

Koalicioni partneri su dogovorili da predsjednik opštine bude poznati privrednik Željko Ćulafić, predsednik SO profesor Mladen Đukić, dok će potpredsjednik opštine biti rukometni trener i sportski radnik Vesko Raketić.

Željko Ćulafi poručuje da će lokalna uprava biti istinski servis svih građana.

„Svaki građanin će imati uvid u ono šta radimo i kakvi su nam planovi. Mnogi poslovi i aktivnosti u Opštini Andrijevica, pod dirigentskom palicom DPS-a, odrađivani su daleko od očiju javnosti. S takvom praksom se mora prestati, jer mi smo predstavnici naroda, koji su dužni da račune ispostavljaju onima koji su nas izabrali da budemo tu gdje jesmo” – kaže Ćulafić.

On naglašava da će se pristupiti racionalizaciji troškova u lokalnoj upravi.

„Građani Andrijevice su mogli da vide kako se za vrijeme vladavine DPS-a službena auta svakodnevno koriste u privatne svrhe. Zato smo imali velike troškove za gorivo i održavanje vozila. Veliki troškovi su pravljeni i po drugim osnovama, kao što su reprezentacija, službena putovanja i telefonski računi. Tome će se stati na kraj. Sva službena vozila biće parkirana ispred zgrade Opštine i koristiće se isključivo za službene potrebe. Smanjićemo i druge nepotrebne troškove. Pokazaćemo da smo se opredijelili za domaćinsko trošenje budžetskih sredstava” – obećava budući predsjednik opštine Andrijevica.

Prema njegovim riječima posebna briga mora se posvetiti omladini i mladim školovanim ljudima. „Stipendiraćemo najbolje studente i iznaći način da kroz novčana izdvajanja stimulišemo mlade bračne parove da ostanu u zavičaju. Pokušaćemo da oživimo posrnulu andrijevičku privredu i da otvorimo održiva radna mjesta. Ako to uspijemo, siguran sam da za Andrijevicu dolaze bolji dani i da će naša opština, uz afirmaciju turističkih i prirodnih potencijala, postati privlačno mjesto za život. Nadam se da dolazi period kada će region Bjelasice i Komova dobiti na posebnom značaju” – kaže Ćulafić.

Mladen Đukić, kao budući predsjednik lokalnog parlamenta, kaže da je Andrijevica zaslužila stručnu i odgovornu vlast. „Moraju se stvoriti uslovi za ostanak mladih, a to podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta. Mladi će ostati u Andrijevici ako im se stvore uslovi da rade i od svoga rada žive kao sav normalan svijet“ – kaže Đukić. I napominje: „Država i lokalna vlast moraju obezbijediti finansijske podsticaje za izgradnju malih pogona i prerađivačkih kapaciteta u oblasti poljoprivrede, zdrave hrane, stočarstva, ljekovitog bilja, voća, prerade drveta i razvoj turizma“.

Sagovornici Monitora ističu da DPS vlast u proteklom periodu nije radila ništa, osim što je šminkala gradski trg.

„Na kraju je ispalo da je metar kvadratni tog trga koštao koliko i kvadrat stambenog prostora u Podgorici. Ako dodamo i da su dva miliona eura opredijeljena za takozvanu Kuću voća, koja se ne otvara ni poslije tri godine, onda vidimo kako se zloupotrebljavao novac građana“ – kaže Ćulafić. Prema njegovim riječima, sve što su iz DPS radili u proteklom periodu, radili su isključivo u korist lokalnih tajkuna.

Javnost novim vlastima u Andrijevici šalje poruku da nije teško biti bolji od DPS. Treba, kažu, samo blokirati rad malih elektrana, zaustaviti pljačku šume i drugih prirodnih resursa, domaćinski poslovati, i već će „za koplje biti bolji“.  Vidjećemo.

Tufik SOFTIĆ  

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo