Povežite se sa nama

OKO NAS

FESTIVALI  NA SJEVERU: Kolašin i tango sve skladnije plešu

Objavljeno prije

na

Tango kamp se, lani, vratio u Kolašin na velika vrata. Ovogodišnjem izdanju prisustvovaće čak 800 plesača iz 160 gradova svijeta, što će tu opštinu pozicionirati na mapi destinacija za koje se zna u višemilionskoj tango zajednici

 

 

”Legenda je ponovo tu”, tako je lani, nakon petogodišnje pauze, najavljen povratak internacionalnog Tango kampa u Kolašin. Ove godine, 10–to izdanje manifestacije, koje će, prema najavama organizatora,  oboriti rekorde i u dužini trajanja i u posjećenosti,  ima moto Tango kamp se vratio da ostane.

Manifestacija je prestala da postoji  2018. godine, kada su se, nakon osam godina rada punog entuzijazma,  organizatori umorili od finansijskih, logističkih, pa i bezbjednosnih prepreka, koje su ih pratile od početke plesnog  festivala.  Sada, kako za Monitor kaže  Darko Dožić, jedan od osnivača, u tom gradu je i više  razumijevanja i više podrške za manifestaciju, po kojoj se Kolašin pročuo  u višemilonskoj tango zajednici.

Kolašinski tango festival je dobitnik Wild beauty nagrade crnogorske Nacionalne turističke organizacije (NTO)  i jedna od devet manifestacija koja je na spisaku onih koje “ne smijete propustiti ako dolazite u Crnu Goru“. Ovog ljeta,  na sjever Crne Gore dovodi čak 800 plesačica i plesače iz 41 zemlje i preko 160 gradova svijeta.

Način na koji je organizovan, kao spoj plesa, edukacije i aktivnog odmora, objašnjava Dožić, Kampu  je obezbijedio mjesto u istoriji tango zajednice, ali i ulogu trend setter-a među sličnim događajima u svijetu.  Po uzoru na kolašinski organizovani su brojni događaji širim svijeta. Fenomen atraktivnosti tanga i brojnost zajednice okupljene oko tog argentinskog plesa, sagovornik Monitora objašnjava kao „odgovor na savremenu otuđenost“. Ta zajednicu nema kontinuitet postojanja, iako je ples  star oko 120 godina.  Vojna diktatura u Aregentini i pop kultura, podsjeća Dožić, učinili su da  ples skoro nestane u toj zemlji, ali i u Evropi. Obnavljanje je, na zalasku minulog vijeka, krenulo prvo od velikih gradova.

„Zajednica se  aktivno razvija poslednjih 30-ak godina , tako da, u tom smislu,  nije  star fenomen, iako mi plešemo na muziku staru 70-80 godina. Međutim,  sve nas je više i zajednica će ubrzano rasti narednih godina, kao odgovor na otuđenost, ali i zbog činjenice da  okuplja  ljude koji među sobom mogu lako komunicirati, bilo od kuda da dolaze, jer „govore“ istim jezikom, koji se zove tango…”, kaže osnivač jednog od događaja po kojima su turistička ljeta u Kolašinu pamte.

Taj grad i tango, objašnjava Dožić, sada sve skladnije zajedno „plešu“ , iako nije oduvijek bilo tako.  Organizatore i tangerose u toj sjevernoj opštini u početku su dočekivale i predrasude i nerazumijevanje, kao strah od nepoznatog i palanačke navike.  Proces upoznavanja i navikavanja još traje, ali ide dobrim putem. Energija koju tangerosi ostavljaju po ulicama varoši, neposrednost i spontanost otopili su krutost male sredine.

U tom građenju odnosa između lokalaca i plesača važnu ulogu imala je i korist koju je imala turistička privreda. Kolašin, danima  tokom kojih se održavala manifestacija, mogao pohvaliti činjenicomda  u privatanom smještaju nije bilo slobodnog mjesta.

„Kamp je Kolašinu donio mnogo toga, veliki doprinos duhu i prepoznatljivosti grada na jedan specifičan način, nezabilježen ni u jednom malom mjestu na svijetu, a kamoli u Crnoj Gori.  U onom najpragmatičnijem  smislu donio je i stotine hiljada eura zarade.  Pored toga, osim što su turisti, tangerosi su i turistička ponuda. Kad oni izađu da plešu po trgu ili ulicama, Kolašin  dobija atraktivan turistički događaj. Oni su turisti koji uživaju u Kolašinu, ali gradu i daju ponudu, koja je jedinstvena  i neočekivana nekome  ko se slučajno zadesi u gradu“, kaže Dožić.

Kako se pokazalo, tokom devet godina,  manifestacija je mnogo više od plesnog događaja. Pored  plesnih i muzičkih sadržaja vezanih za argentinski tango, svakodnevno uključuje različite izlete, planinarenja, časove joge, relaks i antistres programe, biciklizam, penjanje, jahanje, streličarstvo, kreativne radionice za djecu, muzičke radionice, predavanja, projekcije, argentinske folklorne plesove… Za vrijeme događaja, svakog dana radi i škola tanga za početnike. I to sve je  besplatno za Kolašince i sve turiste, neplesače koji posjete grad.

Na muzičkom dijelu festivala  nastupala su značajna imena argentinskog tanga. Ovog ljeta gosti su Leonel Kapitano, Leonel Gaso, Huan Pablo Galjardo, Federiko Aranda, Lusio Klaros, kao i orkestar Tanguango, dok će muziku na plesnim događajima puštati neki od najpoznatijih evropskih DJ-eva.

“Nastavljamo gdje smo stali prošle godine. Ove ćemo otići i korak dalje. Tango kamp i njegovi brojni prateći sadržaji će Kolašin ponovo istaći kao mjesto kreativnog odmora, specifično i različito u odnosu na ostala turistička mjesta u Crnoj Gori. Fotografije prirodnih ljepota grada i okoline obićiće će svjetsku tango zajednicu. To je vrlo važna besplatna promocija kolašinske turistike ponude”, najavili su organizaori.

Prema Dožićevim  riječima, gosti kampa su turisti kakvi Kolašinu mnogo znače, s obzirom  da je njihov prosječni ostanak i ove godine oko osam dana, dok ima i dosta onih koji su odlučili da ostanu na događaju svih 19 dana, pa i duže. Gosti kampa, uz to,  većinu vremena provode u gradu, za razliku od uobičajenih tranzitnih turista.

“Činjenica je i da raznovrsni sadržaji koje kamp nudi u Kolašin privlače veliki broj neplesača koji nisu formalni gosti događaja, što ima mnogo dalekosežniji efekat nego da je u pitanju obični plesni događaj. Ovo je razlog zbog kojeg mnogi ljudi koji imaju kuće ili vikendice u Kolašinu produžavaju svoj boravak u gradu“, kaže on.

Tango zajednica, istovremeno, objašnjava Dožić,  sve više dobija od Kolašina na više načina. Opština minule dvije godine finansijski podržava tu manifestaciju, a ove godine iz lokanog budžeta za organizaciju je obezbijeđeno 20.000 eura.  To grantuje organizaorima da nijesu u „minusu“, kako je bilo na početku.

„Dobili smo i jednu lijepu poziciju za razvoj, podržavaju nas privrednici, ustanove. Naročito je podrška osnovne i srednje škole značajna. Imamo odličnu saradnju sa Skijalištima Crne Gore.  Dobili smo i atraktivan prostor za naše aktivnosti i za ovakav vid događaja, jer, u tom smislu, tango i Kolašin kao da su „šiveni“ jedno za drugo. To što je riječ o malom gradu, omogućava učesnicima da se svakodnevno sreću, komuniciraju, da se upoznaju sa Kolašincima i Kolašinkama, grade prijateljstva, razmjenjuju iskustva…“, kaže  Dožić.

Ipak, ostaje još mnogo prostora, da se ta saradnja unaprijedi, pa da događaj donese mnogo veću korist i Kolašinu i Crnoj Gori.   Organizatori se nadaju da će oni koji brinu o crnogorskom  turističkom proizvodu to i prepoznati, pa da Tango kamp u budućnosti bude i obimniji i sadržajniji događaj.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo