Povežite se sa nama

MONITORING

Fatamorgane ministra Nenezića

Objavljeno prije

na

Da li vjerovati svojim očima ili riječima ministra turizma Predraga Nenezića da li je ovogodišnja sezona podbacila ili nije, pitanje je koje ovih vrelih julskih dana u šali postavljaju turistički radnici. Prazne sobe i apartmani, polupopunjeni hoteli, plaže i restorani govore jedno, a ministrova službena statistika nešto sasvim drugo. Iz kabineta ministra turizma širi se neskriveni optimizam, pljušte međusobne pohvale između njega i direktora NTO Saše Radovića za dobro osmišljenu i efektnu kampanju, koja je uprkos globalnoj krizi „odgovorila izazovima konkurencije”, „izborila se kvalitetom” i konačno oko 20. jula, u špicu turističke sezone, uspjela na Crnogorsko primorje dovesti oko 100.000 turista, što je oko četiri procenta više nego lani. PONIŽAVANJE STRUKE: „Po prvi put u toku ove godine možemo reći da u Crnoj Gori boravi više turista nego što je to bilo prošle godine na isti dan”, kazao je Nenezić

„To je vrijeđanje zdrave pameti, ponižavanje struke i biznisa,” ocjenjuju turistički poslenici.

Čudna neka statistika koja se očigledno bazira na broju svih putnika koji po bilo kom osnovu slete na domaće aerodrome i pređu granične prelaze. Za vrijeme jednog julskog vikenda na aerodrom Tivat sletjelo oko 10.000 putnika, ali se samo za oko 4.000 njih znalo gdje idu i kojim povodom su došli.

Ministar Nenezić analizirao je i strukturu gostiju i ustvrdio da se ovoga ljeta povećao broj stranih turista koji dolaze iz evropskih zemalja, naročito Rusa, koji su učešće u inostranom turističkom prometu podigli s prošlogodišnjih 12-13 na 14 procenata!

Predstavnici najznačajnijih turoperatora, koji rade rusko tržište za Crnu Goru, uz smijeh odgovaraju: „Možda, samo ne znamo preko koga ti Rusi dolaze i gdje borave”.

Gotovo sve turističke agencije koje smo kontaktirali i svi veći turoperatori slažu se u jednom: turista nema u očekivanom broju. Posjeta je daleko manja nego prošle sezone.

Prava situacija je veoma loša kažu, toliko loša da pojedini turoperatori razmišljaju da se trajno preorijentišu na druga tržišta.

Cijene su ostale previsoke. O tome govore podaci o smanjenom broju angažovanih čarter letova iz Moskve za Crnu Goru.

„Prošlog ljeta smo angažovali dva aviona tipa Il sa 350 mjesta, i osam mašina sa 160 putničkih sjedišta koji su letjeli dva puta nedjeljno, dok je ove godine sve reducirano za oko 60 odsto”, kažu u jednoj od ruskih agencija.

Ni to se ne proda pa u avio saobraćaju vlada pravi haos. Angažovani avioni se ne popune na vrijeme, pa se spajaju letovi, što turiste dodatno revoltira.

Veliku štetu agencijama koje se bave organizovanim turističkim prometom pravi nova pojava na tržištu. Izdavanje ruskih stanova na Crnogorskom primorju, kojim se bave njihovi vlasnici. Veliki broj turista iz Moskve kupuje avio karte, bez hotelskih aranžmana.

Čak su i turisti iz Ukrajine počeli da kupuju samo avionske karte jer su čuli za jeftin smještaj kod svojih susjeda Rusa.

U agenciji Talas M ukazuju da raste interesovanje stranaca za privatni smještaj.

STRANCI NA PIJACAMA: Taj odnos je tokom sezone 2008. bio 60 odsto u korist hotela, dok ove godine privatni smještaj ima prednost. Turisti se mahom opredjeljuju za jeftinije varijante ljetovanja.

Turistička prijestonica Crne Gore profiliše se kao destinacija masovnog turizma. Gostiju je sve manje u hotelima a sve više u privatnom smještaju. Zato se u trgovinama s hranom i na zelenoj pijaci u Budvi čuju strani jezici češće i više nego ikada ranije.

I u agenciji CIPA ističu da je ova sezona daleko lošija nego prošlogodišnja. Vlasnik Pero Ivković podsjeća da je i sezona 2008. podbacila u odnosu na prethodnu, što znači da je u poređenju sa ljetom 2007. godine, ovogodišnji turistički promet manji za oko 50 odsto.

Organizovani turistički promet zabilježio je krah. U trendu je prodaja zvana „posljednji minut”, jer se turisti odlučuju za odlazak na odmor u posljednji čas.

Sve popularnija je i on-lajn prodaja turističkih kapaciteta.

Hoteli bilježe katastrofalnu posjetu, između ostalog i zbog loše vođene politike cijena. Hotelijeri nijesu na vrijeme reagovali pa sada neki od njih po treći put u toku ovoga mjeseca snižavaju cijene.

„Spuštaju ih na kašičicu”, kaže Ivković, i dodaje da su time u nepovoljan položaj dovedeni gosti koji su smještaj bukirali u januaru ili februaru.

Tada su se hotelijeri tvrdoglavo držali zabetoniranih cijena na nivou prošlogodišnjih, a potencijalni gosti otišli su na druga mora.

U agencijama naglašavaju da se dobro prodaju hoteli niže kategorije, od tri do četiri zvjezdice, poput hotela Rivijera u Petrovcu, Šajo u Budvi, Romanov u Svetom Stefanu. Dobro se prodaje turističko naselje Slovenska plaža sa svoje tri zvjezdice uz malo šminkanja u uređivanja.

Gotovo fantastično ide prodaja hotela Plavi horizonti u Krašićima koji je donekle renoviran.

Polupansion u starom dijelu tog hotela na tivatskoj rivijeri, staje 26, a u novom, moderno opremljenom, 32 eura po osobi.

Primjetno je i novo ponašanje turista. Gotovo svaki gost se cjenka prilikom zakupa smještaja. Znaju i turisti da su sobe prazne, pa na licu mjesta pokušavaju izboksovati povoljnije uslove.

Od hotela više kategorije uspješno posluje kompleks Iberostar – Belvi u Bečićima.

Španska kompanija s Palma de Majorke Iberostar jedini je hotelski brend na Crnogorskom primorju. Hotel sa četiri zvjezdice bilježi dobru popunjenost svojih 560 soba.

BETONIRANJE U SRED LJETA: Cijena „all inclusive” aranžmana u hotelu Belvi iznosi 96 eura po osobi. Hotel nudi i dnevni aranžman koji za 26 eura na dan uključuje sva tri obroka, ručak, doručak i večeru, piće, korišćenje dva bazena, stolica i suncobrana na njima i mnoge druge pogodnosti.

Ljeto 2009. u centru crnogorskog turizma protiče u znaku građevinskih radova.

Ruski Mirax neometano i u špicu turističke sezone izvodi radove na uređivanju svojih zgrada, izgradnji staza i betoniranju plaže Guvance.

Gosti prepunog hotela Belvi žale se na buku, prašinu i zatvoren pješački prolaz između Bečića i Budve, koji je ruska kompanija Mirax zazidala svojim bespravno podignutim vilama.

Prodorni zvuci mašina čuju se od rane zore i u centru Budve, dolaze sa gradilišta hotela Avala. Crni hotel Avala tokom juna i jula gotovo je prazan. Malo više posjete uslijedilo je povodom dolaska čuvene Pamele Anderson, koja je u hotelu provela tri dana.

Neshvatljiva je politika lokalne uprave najpoznatijeg turističkog grada u zemlji, koja je izdala odobrenje za izvođenje građevinskih radova u julu i avgustu povlašćenim investitorima, Miraxu i vlasnicima hotela Avala.

Uz naklonost Opštine u sred sezone Mirax betonira pjeskovitu uvalu Guvance, u čijem je neposrednom zaleđu, u strogoj zoni Morskog dobra i preko šetališta Budva-Bečići, bespravno podigao tri vile.

Čelnike Opštine ne brine turistička sezona od čijeg ishoda zavisi domaća ekonomija. Oni imaju više razumijevanja za privatne interese investitora.

I na drugom kraju grada teške građevinske mašine Miraxa, kojima se grade diskoteke na mjestu nesuđenog vodenog grada na brdu Topliš kod Budve, ometale su saobraćaj na tom putu. Diskoteka Mirax otvorena je 23. jula iako nije dovršena. Na stotine mladih prisustvovalo je otvaranju koje se odigralo pored parkiranih kranova i iskopane zemlje.

Učestali spektakularni vatrometi, koji raznim povodima paraju nebo iznad budvanske rivijere, napucane diskoteke sa „vip-djevojkama i vip-momcima”, stolicama i stolovima okupirani gradski trgovi kojima običan svijet više ne može da se kreće, ne znače da sezona cvjeta. Procvat vidi samo ministar Nenezić sa saradnicima iza lelujavih baldahina na plaži Oblatno.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo