U pojedinim kolašinskim selima i katunima, žale se poljoprivrednici, već mjesec dana, prava je najezda krupnih miševa, za koje neki tvrde da su voluharice (šumski miševi), dok drugi misle da je riječ o „puhovima”. Ti glodari, navodno, nanose ogromnu štetu voćnjacima, njivama, teško ih je istjerati iz skladišta hrane, uništavaju koru i korijenje stabala… Međutim, čak i na kratke informacije objavljene o tome u pojedinim medijama, burno su reagovali iz nekih sela i eko- katuna. Kažu, takve vijesti su pogubne za kolašinsku poljoprivredu i turizam. Veterinari su za sada saglasni u tvrdnjama da „puhovi”, odnosno, „voluharice” ne mogu prenijeti nikakvu zaraznu bolest.
Poljoprivrednik iz Trebaljeva Vukota Bulatović kaže da u protekle dvije decenije, koliko se organizovano bavi poljoprivredom, nije vidio toliko miševa, koliko ovih dana na svom imanju.
„Brojni su ali i veliki. Ima ih u dvorištu, na njivi, u voćnjaku. Četiri mačke stalno su oko kuće. Pošto je u toku izdig stočara, stižu informacije i s katuna, gdje su zatečeni u kolibama”, ispričao je Bulatović.
Srđa Radović iz Drijenka, koji je, kako kaže, mislio da njegove komšije „malo uveličavaju” kad pričaju o broju i veličini glodara, uvjerio se i sam da je riječ o pravoj najezdi.
„Već sam na imanju uočio stabla koja su ogulili. Šta da radimo sa zasijanim povrćem jer i njega počinju da napadaju? Vidio sam da ulaze u zemlju i da napadaju korijene. Jasno je šta se dešava sa stablom kojem je uništen korijen”, kaže Radović.
Na Eko-katunu Vranjak, poznatom turističkom odredištu, čiji su gosti, uglavnom, strani turisti, takođe, svjedoče o „nezabilježenom broju puhova”. U kolibe tog katuna, ipak, miševi teško ulaze, jer su dobro zatvorene, a hrana je još bolje zaštićena. Glodari, sigurni su vlasnici, neće pokvariti turističku sezonu, ali je, ipak, preporučuju potreban oprez.
„Ne pamtim da je ikada bilo ovoliko ‘puhova’. Ne trujemo ih i ne ubijamo, već rastrjerujemo. Naše kolibe u kojima borave turisti dobro su zatvorene i miševi ne mogu ući. Za hranu je još manji problem, jer o prostorijama s namirnicama posebno se vodi računa” – kaže vlasnik Eko katuna Vranjak Darko Bulatović.
On tvrdi da se turisti mnogo ne uznemiravaju kad po katunu vide „puhove”, pa to, dodaje u šali, bude još jedna atrakcija autentičnog čobanskog života, kakav žele da predstave gostima.
Planinke, kojima je osnovni prihod prodaja mliječnih proizvoda, s novinarima nerado razgovaraju o miševima. Tvrde da uspješno čuvaju namirnice od tih životinja i da njihovi proizvodi do kupaca stižu besprijekorno čisti.
„Biće da će te pisanjem otjerati kupce s pijace. Ionako jedva živimo od ovoga što proizvodimo, sada ćemo još manje prodavati, kad novine objave da se ne možemo od miševa odbraniti. Svaka savjesna domaćica vodi računa o higijeni i nikad neće prodati prljavo i zatrovano. Na pijacu se iznosi ono što dajemo familiji”- kaže jedna vasojevićka planinka.
„Novinari i poljoprivrednici pretjeruju kad govore o najezdi puhova”, sigurni su i na drugom kraju Bjelasice, na katunu Goleš.
Ranko Bulatović, poljoprivrednik iz Trebaljeva koji sa stokom izdiže na taj dio planine tvrdi da je stvorena panika koja liči i na antipropagandu za poljoprivrednu i turističku ponudu Bjelasice.
„Danima sam na katunu Goleš i nijesam vidio ni jednog miša. A slušam priče kako ne može da se spava koliko ih ima. Ne znam kome treba takva propaganda. Nedavno smo imali i turističku grupu u katunu, preko agencije Ekoturs pa niko od turista nije streknuo od miševa. Jedne godine tako je isforsirana priča o najezdi zmija. Svi znamo da nema šume i planine bez zmija i miševa, to je njihovo prirodno stanište i nema nikakvih najezda”, priča Bulatović.
Veterinar dr Aleksandar Drljević, kaže da je evidentno da je ovakav početak juna, s temperaturama idealnim za njihovo razmnožavanje, donio neuobičajeno veliki broj šumskih miševa na imanja, u voćnjake, katune, uz poljoprivredne objekte…
„Ima ih u velikom broju i brzo se razmnožavaju. Agresivni su dok se brane i teško ih je uloviti. Napadaju voće, žitarice, bobičaste plodove, zametke… Ovoga proljeća napadaju i stabla voćaka”, ističe Drljević.
On objašnjava da nema razloga za paniku. Miševi ne mogu biti uzročnici zaraze i prenosnici bolesti. „Voluharice” su biljojedi i potpuno su bezopasni za čovjeka. Rimljani su ih, kaže kolašinski veterinar, gajili i koristili za ishranu.
Prema njegovim riječima, i danas ima primjera da ih čovjek koristi za ishranu. U Srbiji su dugo godina bili zaštićeni zakonom jer im se znatno smanjio broj, a potrebni su prirodnoj ravnoteži.
Drljević objašnjava da su „voluharice” i „puhovi” različite vrste. Jedan stočar je prijavio da je miš ujeo čak i kravu, a veterinar kaže da se radilo o „puhovima”, a ne o šumskim miševima, jer su ovi drugi biljojedi. U borbi protiv „voluharica”, preporučuje, pored mišolovki, hemijska sredstva, posebno otrov ratimor kojeg treba po uputstvima postavljati na mjesta gdje se šumski miševi najčešće pojavljuju.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice