Povežite se sa nama

MONITORING

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA: UKIDANJE PROGRAMA ILI FAKULTETA: Presipanje u privatnu čašu

Objavljeno prije

na

Ukida li se Fakultet političkih nauka (FPN)? Ne, kategoričan je dekan prof. dr Saša Knežević. On je najave portala CDM o ukidanju tog fakulteta ocijenio kao spekulacije koje nemaju utemeljenja. Isto je ponovila i rektorka Univerziteta Crne Gore (UCG) Radmila Vojvodić u ovonedjeljnom intervjuu Pobjedi. Ona je objasnila, sve pominjući novu Crnu Goru i budući UCG, da ne ukidaju nego restrukturiraju postojeće programe da bi se došlo do novog kvaliteta.

Restrukturiranje je nespremne zateklo studente. Iako većina njih plaća studije i logično je da budu barem elementarno obaviješteni o sudbini programa i fakulteta na kome studiraju, oni su sve to morali da saznaju iz medija. Iako je rektorka više puta ponovila da je ,,student u centru pažnje reformi”. A saznali su da se ukidaju tri studijska programa: Međunarodni odnosi, Novinarstvo i Evropske studije. Pa će se umjesto dosadašnjih pet – Novinarstvo, Međunarodni odnosi, Politikologija, Evropske studije i Socijalna politika i socijalni rad, na FNP-u ubuduće izučavati tri restrukturirana studijska programa – Politikologija, Komunikologija i Socijalna politka i socijalni rad.

Studenti su krenuli da protestuju protiv uvođenja novina na FNP-u. Osnovali su Fejsbuk grupu Protest protiv ukidanja smjerova na FNP-u. Uputili su i Apel, koji je za par dana podržalo blizu petsto potpisnika, u kome upozoravaju rukovodstva da ,,studenti ne postoje zbog FPN-a i UCG-a, već ove institucije postoje zbog studenata”.

Crnogorski Studenti za slobodu podržavali su djelovanje studenata FPN skrećući pažnju na tajnost procesa reforme, koji se odvija iza leđa studenata: ,,Dovođenje studenata pred svršen čin i informisanje o sudbonosnim odlukama za nekoliko generacija crnogorskih akademaca po principu govorkanja u hodnicima, ne priliči Univerzitetu i akademskoj zajednici”.

Studenti sumnjaju da je najavljeno restrukturiranje tek jedan korak ka gašenju FNP-a koji je relativno skoro osnovan – 2003. godine, pri Pravnom fakultetu. Od 2006. postaje samostalna univerzitetska jedinica.

,,Trinaest godina kasnije, diplomci tri studijska programa, suočavaju se sa mogućnošću da će u skoroj budućnosti imati diplomu nepostojećih usmjerenja, a čini nam se ubrzo i nepostojećeg fakulteta”, navodi se u Apelu bivših i sadašnjih studenata FNP-a. Oni tvrde da se godinama radi na sistemskom urušavanju kvaliteta nastave.

,,Ako se naum Rektorata ostvari, mladi koji žele da izučavaju međunarodne odnose to će moći da urade, po duplo većoj cijeni – na privatnom fakultetu”. Međunarodni odnosi i diplomatija je smjer u sklopu Humanističkih studija na premijerovom Univerzitetu Donja Gorica. Vlada od 2012. finansira UDG, ali i privatni Fakultet za državne i evropske studije. I pored toga što se Evropske studije izučavaju i na državnom FNP-u, Vlada iz državnog budžeta finansira 15 studenata – studijski program državno-pravne i evropske studije privatnog FDES.

Studenti FNP-a su u Apelu pozvali crnogorske studentske organizacije da ,,ne dozvole da Rektorat pod izgovorima kvaliteta nastave ili raspoloživosti finansijama (za koje su direktno odgovorni) amputiraju dio po dio Univerziteta tvrdeći da se lišavaju bolesnog tkiva, a istovremeno dajući snažnu podršku privatnim univerzitetima”.

Umjesto da odgovori na osnovane sumnje studenata, rektorka o FNP-u za Pobjedu kaže: ,,Bura u čaši vode. Politizovano ili ne, začuđujuće ili ne, iz te oblasti obrazovanja se očekuje liderski reformski stav, a ne proizvoljne ocjene i nesporazumi. Razočaravajuće je, zaista, što se na bazi poluinformacija, spekulacija ili u korist pojedinačnih interesa prave, kako kažete, slučaj i senzacija tamo gdje ih nema. I manipuliše javnošću”.

Ne odgovarajući studentima na konkretna pitanja o reformama, Vojvodićeva ističe: ,,Više mjeseci studiozno i koordinirano radimo sa timovima svih univerzitetskih jedinica. Kroz argumentovanu razmjenu mišljenja, uz konsultaciju međunarodnih eksperata, akademska zajednica je izuzetno angažovana. U kreativnom i kritičkom dijalogu”.

Studenti su saznali ponešto o dijalogu od predstavnika Rektorata, pa su obavijestili javnost: ,,Članove radne grupe UCG koja je osmišljavala reformu fakulteta, pa i i FPN činili su: pravnik, teatrolog, hemičar i genetičar. Glavni autoritet u timu je pravnik, koji dolazi iz zemlje koja nema fakultet političkih nauka”.

Asistent na FPN-u Zlatko Vujović, jedan od rijetkih predavača koji se oglasio o ovom slučaju, smatra da je napravljen loš izbor konsultanta – Rada Bohinca, dekana Fakulteta društvenih nauka iz Ljubljane. Po njemu model Slovenije za reorganizaciju na FPN-a nije dobar, jer u toj zemlji postoji Fakultet društvenih nauka, a ne političkih.

,,Stav slovenačke obrazovne administracije je da Sloveniji ne treba fakultet političkih nauka”, objasnio je Vujović dodajući da je ,,riječ o konceptu koji je bitno različit od hrvatskog, srpskog, bosanskohercegovačkog, a i našeg crnogorskog gdje se smatra da je veoma važno da postoji samostalan fakultet političkih nauka”.

Pobjeda je ove nedjelje objavila da je na neformalnom sastanku nastavnog osoblja odlučeno da Vijeće FNP-a predloži Rektoratu da se zadrže četiri programa, a zamrznu Evropske studije. ,,Na sastanku je rečeno da imamo previše kadra sa tog smjera. Do sada je diplomiralo 250 ljudi, a niko od njih se ne pojavljuje kao savjetnik za evropske integracije”, rekao je sagovornik Pobjede sa neformalnog sastanka! Državni savjetnici se, zna se, regrutuju sa premijerovog i ostalih privatnih fakulteta.

Za razliku od domaćih profesora sa FNP-a koji se, kako su ocijenili studenti na svojoj FB stranici kriju iza Nastavnog osoblja i neformalnih sastanaka, o slučaju FNP-a su jasno progovorili predavači sa strane. ,,Očito se nema ni mjere, ni takta, ni stila”, kazao je Zoran Stojiljković, profesor Univerziteta u Beogradu, koji je bio angažovan kao gostujući profesor na više predmeta na podgoričkom FPN-u: „Takav odnos uprave Univerziteta je neodgovoran, ne samo prema instituciji već, prije svega, prema studentima, od kojih je ogroman broj bio samofinansirajući, što znači da su platili za nešto što više ne postoji”. On je istakao da je ukidanje tri od pet smjerova, po kojima je FPN prepoznatljiv, loš je potez i ravan postupnom ukidanju te univerzitetske jedinice.

Kada se ukinu ili reorganizuju tri programa koja su privlačila veliki broj studenata i na osnovu kojih je FPN ubirao najviše školarina, za taj fakultet izvjesnije je gašenje nego bilo šta drugo. A školarine bi ako reforma Radmile Vojvodić zaživi, počele da se slivaju na račune privatnih univerziteta.

Da je to moguć scenario govori i epilog dosadašnjih protesta studenata, i ponekad profesora, na Filozofskom, Pravnom i Ekonomskom, koji su okončani bez rezultata. Najviše zbog nesolidarnosti studenata i predavača državnog Univerziteta, i pored toga što ih sve tište slični problemi.

Ono što je zajedničko sadašnjem i ranijim problemima na fakultetima je da uprava UCG ne nalazi za shodno da objasni svoje postupke i djeluje u formi diktata. ,,Uprava UCG nije, ni akademskoj ni široj, javnosti jasno i argumentovano objasnila razloge pokušaja gašenja tri smjera i planiranu transformaciju FPN-a”, navodi se u ovonedjeljnom saopštenju Centara za građansko obrazovanje.

I studenti uporno ponavljaju da im mnoge stvari nijesu još objašnjene. U jednom od komentara jedan student se pita: ,,Na kraju, da li je najjači argument na UCG za sve što se dešava: ‘Tako rektorka hoće’?”

Kako na UCG, tako i u državi. To je, biće, taj budući UCG, i nova Crna Gora, o kojoj Vojvodićeva govori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo